Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Te Auala Fakafiafia o te Uiga Talimalo​—E Manakogina ‵ki!

Te Auala Fakafiafia o te Uiga Talimalo​—E Manakogina ‵ki!

“Ke fakaasi atu te uiga talimalo te suā tino ki te suā tino e aunoa mo te mui‵mui.”—1 PE. 4:9.

PESE: 100, 87

1. Ne a fakanofonofoga ne fe‵paki mo Kelisiano i te senitenali muamua?

I SE vaitaimi i te va o te tausaga 62 mo te 64 T.A., ne tusi atu te apositolo ko Petelu ki “tino sē ‵nofo tumau kolā e salalau i Pono, Kalatia, Kapatokia, Asia mo Pitunia.” (1 Pe. 1:1) Ne manakogina ne fakapotopotoga konei e aofia i ei a tino kese‵kese i Asia Foliki a fakamalosiga mo se takitakiga. Ne logo‵mae latou i ‵tekemaiga kae fakafesagai atu ki pati faka‵mae loto. Ne fe‵paki latou mo “tofotofoga e ‵ka pelā me se afi.” Kae ne ola latou i se taimi faigata. “Te gataga o mea katoa ko pili mai,” ne tusi atu a Petelu. E tonu, ka oko atu eiloa te gataga o te fakanofonofoga faka-Iutaia i tausaga e se silia atu mo te 10. Se a te mea e mafai o fesoasoani atu ki Kelisiano e ‵nofo i so se koga ke manumalo i taimi faiga‵ta konā?—1 Pe. 4:4, 7, 12.

2, 3. Kaia e fakamalosi atu ei a Petelu ki ana taina ke fakaasi atu te uiga talimalo? (Ke onoono ki te ata i te kamataga.)

2 I tafa o mea konā, ne fakamalosi atu a Petelu ki ana taina, penei: “Ke fakaasi atu te uiga talimalo te suā tino ki te suā tino.” (1 Pe. 4:9) A te pati “talimalo” i te ‵gana Eleni e fakauiga loa ki te “atafai ki tino fakaa‵lofa.” Kae e mautinoa eiloa me ne fakamalosi atu a Petelu ki taina mo tuagane Kelisiano ke uiga talimalo “te suā tino ki te suā tino,” ki tino kolā e iloa ne latou kae maopoopo tasi. E fesoasoani atu pefea a te uiga talimalo ki a latou?

3 Ne fai ei ke ‵pili malosi latou. Mafaufau la ki a koe eiloa. E mata, ne loto fiafia koe ki se ‵kamiga a se tino ki tena fale? E mata, i te taimi tenā e isi ne mea ‵gali ne seki mafai ne koe o fakapuli? I te taimi ne fakafiafia ei ne koe a nisi mai tau fakapotopotoga, e mata, ne seki fakamalosi aka i ei te ‵tou va fakataugasoa? Mai te uiga talimalo, ka mafai o iloa faka‵lei ne tatou a ‵tou taina mo tuagane i fakanofonofoga tai ‵kese. Ne ‵tau mo Kelisiano i taimi o Petelu o ‵pili malosi olotou fesokotakiga i te taimi ko gasolo ei o matagā a tulaga i konā. E ‵pau eiloa mo Kelisiano i “aso fakaoti” konei.—2 Timo. 3:1.

4. Ne a fesili ka sau‵tala tatou ki ei i te mataupu tenei?

4 Ne a avanoaga e maua ne tatou ke fakalauefa atu te uiga talimalo “te suā tino ki te suā tino”? E mafai pefea o manumalo tatou i mea faiga‵ta kolā e mafai o taofi aka ei tatou mai te fakaasi atu te uiga talimalo? Ne a mea e mafai o fesoasoani mai ke fai mo tino talimalo ‵lei?

AVANOAGA KE FAKAASI ATU TE UIGA TALIMALO

5. E mafai pefea o uiga talimalo tatou i ‵tou fakatasiga Kelisiano?

5 I fakatasiga: E talimalo ne tatou a tino katoa kolā e ‵kau atu ki fakatasiga Kelisiano e pelā me ne mālō i se ‵kaiga faka-te-agaga. E talimalo eiloa ne Ieova mo tena fakapotopotoga a tatou. (Loma 15:7) Kafai e ‵kau atu a tino ‵fou, ko fai ei tatou mo sui o Ieova. Kaia e se taumafai ei o fakatalofa atu ki tino ‵fou, faitalia olotou teuga mo gatu? (Iako. 2:1-4) Kafai e seai se tino e saga‵saga mo te tino ‵kami, e mafai o ‵kami ne koe a ia ke saga‵saga tasi mo koe? Kāti ka loto fakafetai a ia ki te fesoasoani ke tautali faka‵lei a ia ki te polokalame kae ke ‵sala atu ki tusi fai‵tau. A te mea tenei se auala ‵lei ke “fakatumau te uiga talimalo.”—Loma 12:13.

6. Ko oi a tino e ‵tau o fai mō mālō tāua i ‵tou fale?

6 Mō se inuga tī io me se ‵kaiga: I taimi o te Tusi Tapu, a te ‵kami atu o se tino ki te fale ke ‵kai fakatasi se fakaasiga o te uiga talimalo. (Kene. 18:1-8; Fama. 13:15; Luka 24:28-30) A te ‵kamiga ke ‵kai fakatasi se ‵kamiga ke maua se va fakataugasoa mo te filemu. Ko oi e ‵tau o fai mo mālō tāua a tatou? Ko latou kolā e fai pelā me ne vaega o ‵tou olaga, ko ‵tou taina mo tuagane i te fakapotopotoga. Kafai ko oko mai a taimi faiga‵ta, e mata, ka se fakalagolago tatou te suā tino ki te suā tino? E manakogina ne tatou se va fakataugasoa kae filemu mo latou. Se mea fakafiafia me i te 2011, ne ‵fuli ne te Potukau Pule a te taimi e fai ei te Sukesukega ki Te Faleleoleo Maluga mō te kāiga Peteli i Amelika mai te 6:45 afiafi ki te 6:15 afiafi. Kaia? Ne fai mai i te faka‵pulaga me e tokouke atu e ma‵nako ke fakaasi kae ke talia te uiga talimalo o te kautaina i te Peteli i te taimi e oti vave i ei a te fakatasiga. Ko oti foki ne tau‵tali ki ei a nisi ofisa ‵fuli tusi. Ne fai ne te fakatokaga tenei ke ‵pili malosi a fesokotakiga o te kaukāiga i te Peteli i lō taimi mua.

7, 8. E mafai pefea o fakaasi atu ne tatou te uiga talimalo ki sui o te fakapotopotoga a Ieova?

7 Āsiga a failauga mai nisi fakapotopotoga, e penā foki āsiga mai i ovasia o fenua, kae i nisi taimi ko sui mai ofisa lagolago, e tuku mai loa i ei avanoaga ki a tatou ke fakalauefa atu te fakaasiga o te uiga talimalo. (Faitau te 3 Ioane 5-8.) A te fakatokaga o mea tī io me se ‵kaiga se auala ‵lei e tasi ke fakaasi atu te uiga talimalo. E mafai koe o fesoasoani?

8 E fakamasaua mai se tuagane i te Iunaite Sitete penei: “I te fia o tausaga, ne maua ne māua mo taku avaga te avanoaga ke ‵kami mai a failauga e tokouke mo olotou avaga ki te mā fale. A avanoaga katoa konei ne fakafiafia mai ki a māua—faifakata, kae e sili atu eiloa, a fakamalosiga faka-te-agaga. E se sala‵mo lele eiloa māua.”

9, 10. (a) Ko oi a tino e mafai o talimalo ne tatou mō te taimi leva? (e) E mafai foki ne latou kolā e se na ko ‵lei olotou fale o fesoasoani? Fakamatala mai.

9 Mālō kolā e ‵nofo leva: I aso mua, e aofia te uiga talimalo i te fakatokaga o koga ‵nofo mo mālō fakatuagagina. (Iopu 31:32; File. 22) I ‵tou aso nei, ko manakogina foki ke fai penā. E manakogina ne ovasia o fenua se koga ‵nofo i te taimi e āsi atu ei lāua ki fakapotopotoga. Kāti e ‵sala atu foki a tino kolā e ‵kau atu ki akoga mō tino talai ki koga ‵nofo o latou, e penā foki a volenitia i galuega fakatū‵tu. E mafai ne fakalavelave ‵tupu o te natula o fai a nisi kāiga ke seai ne olotou fale kae manakogina a koga mo ‵nofo ke oko atu ki te taimi e oko mai ei a fesoasoani ki olotou fale. E se ‵tau o mafau‵fau tatou me ko tino fua kolā e ‵lei olotou fale ka fesoasoani; kāti ne fesoasoani latou i te fia o taimi. E mata, e mafai o ofo atu ne koga mo olotou ‵nofo faitalia me e se na ko ‵lei tou fale?

10 Ne masaua ne se taina i Kolea ki Saute a te taimi ne fakanofo ei ne ia a tino kolā ne ‵kau atu ki te akoga mō tino talai. Ne tusi mai a ia: “Ne fakatalave muamua au me i a māua ne fatoa avaga kae ‵nofo fua i se fale foliki. Kae se mea fakafiafia eiloa ki a maua a te ‵nofo tasi mo tino a‵koga konā. E pelā me se tauavaga fou, ne mafai o lavea ne māua te fia‵fia o se tauavaga māfai e tavini atu ki a Ieova kae kausaki fakatasi atu ki fakamoemoega faka-te-agaga.”

11. Kaia e manakogina ei ne latou kolā e ‵fou ki ‵tou fakapotopotoga a te uiga talimalo?

11 Tino ‵Fou ki te fakapotopotoga: E mafai o olo atu a kāiga mo tino taki tokotasi ki te koga e nofo koe i ei. Nisi e mafai o au‵mai o ga‵lue i te koga e lasi te manakoga i ei. E mafai o uga atu a paenia ke fesoasoani atu ki tau fakapotopotoga. A te mea tenei se ‵fuliga lasi ‵ki eiloa ki a latou—ke olo atu ki se fenua fou, fakapotopotoga fou, kāti se ‵gana io me ko tuu ‵fou. A te ‵kami ne koe o latou mō se inuga tī, se ‵kaiga io me olo o ta‵fao i se koga, ka fesoasoani atu ki a latou ke maua ne taugasoa ‵fou kae ke fakamasani foki ki fakanofonofoga ‵fou.

12. Se a te tala e fakaasi mai i ei me se manakogina ne mea e uke ke fai ke fakaasi atu ei te uiga talimalo?

12 E se manakogina ne mea e uke ke fai ke fakaasi atu te uiga talimalo. (Faitau te Luka 10:41, 42.) Mai te fakamasausau ki taimi mua i tena galuega fakamisionale, ne fai mai se taina penei: “A māua koi ‵foliki, se lava te atamai kae ko solopū ki kāiga. I te afiafi e tasi, ne solopū taku avaga ki ana kāiga, kae ne seki iku manuia aku taumafaiga ke fesoasoani atu ki tou fafine. Tela la, kāti te 7:30  i te afiafi, ne lagona ne maua se tino e tukituki mai i te mataloa. Ne tu mai se tino akoga ki te Tusi Tapu mo olenisi e tolu. Ne vau o fakatalofa ki misionale ‵fou. Ne ‵kami ne māua tou fafine ki loto kae tuku atu se ipu vai. Kae ne fakatoka ne māua ne mea‵kai mo se meainu ‵vela telā e faite mai te tiokaleti. Ne seki iloa ne māua te ‵gana Swahili, kae ne seki iloa foki ne tou fafine o faipati fakapalagi. Kae ne fai te mea tenā mo toe mea fakafiafia ki a māua ke fakamasani mo taina i konā.”

KE MANUMALO I FAKALAVELAVE KOLĀ E TAOFI EI KOE MAI TE UIGA TALIMALO

13. Ne a mea aoga e maua mai te uiga talimalo?

13 E mata, kai fakatalave aka eiloa koe i te fakaasi atu o te uiga talimalo? Kafai e penā loa, e mafai eiloa o ‵galo atu i a koe a avanoaga ke fia‵fia fakatasi kae ati aka a va fakataugasoa kolā e seai se gatamaiga. A te uiga talimalo ko te ‵toe vailakau sili ki te sē sologa. Kae e mafai o mafaufau koe penei, ‘Kaia e fakatalave ei a nisi tino?’ E mafai o isi ne pogai e fai ei latou penā.

14. Se a te mea e mafai ne tatou o fai māfai e seai se taimi mo te malosi o talia io me ke fakalauefa atu te uiga talimalo?

14 Taimi mo te malosi: A tavini a Ieova e fakalavelave ‵ki eiloa kae uke olotou tiute. E mafai o mafau‵fau a nisi me seai eiloa se taimi io me se lava te malosi ke fakaasi atu te uiga talimalo. Kafai e penā tou tulaga, kāti e ‵tau o iloilo aka faka‵lei au polokalame ki au galuega. E mata, e mafai ne koe o fai ne fakamafuli‵fuliga ko te mea ke isi sou taimi mo se malosi o talia io me fakaasi atu te uiga talimalo? E fakamalosi atu te Tusi Tapu ki Kelisiano ke fakalauefa atu te uiga talimalo. (Epe. 13:2) E sē se mea masei ke fakaavanoa a taimi mō te mea tenei; a te ‵tonuga loa, a te mea tenei se mea e ‵tau o fai. Ao, e mafai ne koe o fakatapulā a nisi mea kolā e se na loa ko tāua malosi.

15. Ne a nisi mea e manava‵se ki ei a nisi tino e uiga ki te talimalo ‵lei?

15 Ou lagonaga e uiga ki a koe eiloa: E mata, kai manako aka eiloa koe o fakaasi atu te uiga talimalo kae ne mafaufau koe me se mafai o fakaasi atu ne koe? A nisi e mata ‵mā kae ma‵taku ma fai se sau‵talaga io me ka se mafai o fakafia‵fia a mālō. E se lava a tupe a nisi tino kae tali‵tonu me e se mafai o tuku atu ne latou a mea kolā e mafai ne nisi tino i te fakapotopotoga o fai. Masaua, me i te ‵toe mea tāua e uiga ki te fale, e se ko te fai ke gali, kae ko te ‵mā mo te fakatoka faka‵lei, kae ke fai foki mo koga e fia‵fia i ei a tino.

16, 17. Se a te mea e mafai o fakafoliki aka i ei a te manavase ki te faka‵nofoga o mālō?

16 E se ko koe fua tokotasi e manavase e uiga ki au mālō. Ne fai ‵tonu mai se toeaina i Peletania: “E mafai o isi se manavase e uiga ki te fakatokaga mō se mālō. Kae ko so se mea telā e isi sena sokoga ki te taviniga ki a Ieova, e maua eiloa mai i ei a mea aoga kae fakamalie loto telā e sili fakafia atu i te manavase. Ne fiafia eiloa au o ‵nofo fakatasi mo mālō o inu kōfe kae sau‵tala.” Ke masaua me i te fakaasi atu o te fiafia tonu ki mālō e aoga faeloa. (Fili. 2:4) A te tokoukega o tino e fia‵fia o fakaasi atu olotou tala. A taimi penei ko toe taimi fua kolā e mafai o lagona ne tatou a tala a latou. E tusi mai se suā toeaina: “A te ‵mai o taugasoa mai te suā fakapotopotoga ki toku fale e fesoasoani mai ke iloa faka‵lei ne au a latou, maise eiloa te auala ne au‵mai ei latou ki loto i te munatonu.” A te fiafia tonu ki au mālō, se taimi fakafiafia eiloa tenā.

17 Ne fai mai se tuagane paenia telā ne faka‵nofo ne ia a nisi tino a‵koga i tena fale: “Ne manavase muamua au me i toku fale e se na ko gali kae ko meaafale i loto i ei ne mea ko oti ne fakaaoga. Ne fesoasoani mai te avaga a se tokotasi o faiakoga i konā ke mo a au e manavase. Ne fai mai a ia me i te taimi ne tavini atu lāua mo tena avaga i te galuega a ovasia faima‵laga, ne ‵gali ki a lāua a vaiaso kolā ne fakamāumāu ne lāua fakatasi mo se tino faka-te-agaga telā e se uke ana kope kae e ‵pau olotou fakamoemoega—e tavini atu ki a Ieova kae tumau i te fakafaigofie te olaga. Ne fakamasaua mai ne te mea tenei a pati e masani o fai mai ne toku mātua ki a matou ana tamaliki: ‘E ‵lei atu se pōla vesiapolo i se koga e isi se alofa i ei.’” (Faata. 15:17) Ke na fakamalosi aka ne te alofa a tou uiga talimalo, kae ke mo a koe e manavase.

18, 19. E mafai pefea o fesoasoani mai a te uiga talimalo ke manumalo tatou i mafaufauga sē ‵lei e uiga ki nisi tino?

18 Ou lagonaga e uiga ki nisi tino: E mata, e isi se tino i tau fakapotopotoga e se fiafia koe ki ei? E mafai o se ‵lei ou lagonaga i te taimi muamua ki te tino tenā kae e mafai o tumau penā māfai e se gasue‵sue o na faka‵lei aka. E fai ne vai‵vaiga o te tino ke mo a ma fakaasi atu ne koe a te uiga talimalo. Io me fakalogo‵mae koe ne se tino i te taimi ko teka, kae ko faigata i a koe ke fakapuli atu.

19 Ke faka‵lei aka a fesokotakiga, ke oko foki ki ou fili, e fakamalosi mai ne te Tusi Tapu a te uiga talimalo. (Faitau te Faataoto 25:21, 22.) A te fakalauefa atu o te uiga talimalo ki se tino e mafai o fakafeoloolo aka i ei a mafaufauga sē ‵lei. E mafai eiloa o lavea atu ne koe i ei a uiga a‵lofa o ‵tou mālō, ko uiga kolā ne lavea ne Ieova i te taimi ne ‵taki mai ne ia latou ki te munatonu. (Ioa. 6:44) Kafai e fakalauefa atu te uiga talimalo ona ko te alofa, e mafai eiloa o kamata i ei se fesokotakiga. E mafai pefea o fakamautinoa aka ne koe i te alofa se uiga o koe? A te auala e tasi ko te tautali atu ki te fakamalosiga i te Filipi 2:3: “Ke se fai ne koutou se mea i te loto fakatautau io me ko te fia takutakua, kae i te loto maulalo mo te manatu me e tāua atu a nisi tino i a koutou.” Ke ‵sala atu ki auala kolā e iloa ei ne tatou me tāua ‵tou taina mo tuagane ki a tatou—kāti ko te olotou fakatuanaki, kufaki, sē ma‵taku, io me ko nisi uiga faka-Kelisiano—kolā ka faka‵poko aka i ei ‵tou a‵lofa mō latou kae ‵tala atu te auala ke fakaasi atu te uiga talimalo.

FAI PELĀ ME SE MĀLŌ ‵LEI

E masani eiloa o fakatoka faka‵lei ne tino talimalo a mea mō olotou mālō (Ke onoono ki te palakalafa e 20)

20. Se a te pogai mo te auala e ‵tau ei o āva tatou ki se ‵kamiga telā ne talia ne tatou mai se tino?

20 Ne fakamolemole atu te faisalamo ko Tavita: “Ieova, ko oi ka fai mo mālō i tou faleie?” (Sala. 15:1) Mai tua o tena fesili tenā, ne laulau atu ne ia a uiga faka-te-agaga kolā e manako te Atua ke maua ne ana mālō. A te uiga tenā ko te tausi ki ‵tou pati: “E fakataunu eiloa ne ia ana tautoga, faitalia me e se ‵lei ki a ia a mea konā.” (Sala. 15:4) Kafai e talia ne tatou te ‵kamiga, e se ‵tau o fakaseaoga ne tatou e aunoa mo se pogai ‵tau. Kāti ne fakatoka faka‵lei eiloa a te tino i te fale ki a tatou, kae ka māumāu eiloa ana fakatokaga māfai ko fakaseaoga ne tatou a tena ‵kamiga. (Mata. 5:37) Ne fakaseaoga ne nisi tino a te ‵kamiga muamua ko te mea ke talia ne latou se ‵kamiga telā e tai ‵lei atu. E mata, a te mea tenā se faiga alofa kae āva? I lō te fai penā, e ‵tau o talia ne tatou te uiga talimalo fakatasi mo te loto fakafetai ki tino kolā e ‵kami ne latou a tatou. (Luka 10:7) Kae kafai e fakaseaoga ne tatou ona ko nisi fakanofonofoga kolā e se mafai o fakaseke mai i ei, se faifaiga alofa kae ‵lei ke fakailoa fakavave ki te tino i a ia te ‵kamiga.

21. E mafai pefea o fesoasoani atu a te āva ki tuu a tino ke fai tatou mo mālō ‵lei?

21 Se mea tāua foki ke āva tatou ki tuu mo aganuu a fenua. I nisi fenua, e mafai o talia a nisi mālō kolā seki fakamoemoegina; i nisi koga, e manakogina ke fai a fakatokaga koi tuai olo atu. I nisi koga, e tuku atu ne tino talimalo ki olotou mālō a toe mea ‵lei a latou, kae ko olotou kāiga e fakamulimuli; i nisi fenua, e faka‵pau eiloa a tino katoa. I nisi koga, e masani o pukepuke mai ne mālō ne mea i olotou lima ke fesoasoani atu ki te ‵kaiga; i nisi koga, e fia‵fia eiloa a tino talimalo māfai e seai ne mea e aumai ne olotou mālō. Kae i nisi fenua, se mea ‵lei māfai e se talia ne mālō a te ‵kamiga i te taimi muamua mo te lua o taimi; kae i nisi koga, se mea masei māfai e se talia ne mālō a te ‵kamiga muamua. Tela la, ke fai ne tatou a te ‵toe mea e mafai o fai ke fakafiafia ne tatou a tino kolā ne ‵kami ne latou a tatou.

22. Kaia e tāua i ei ke “fakaasi atu te uiga talimalo te suā tino ki te suā tino”?

22 Ne fai mai a Petelu me i “te gataga o mea katoa ko pili mai.” (1 Pe. 4:7) Ka fakafesagai atu tatou ki te fakalavelave lasi telā e seki lavea muamua aka loa ne te lalolagi. I te taimi e gasolo aka ki luga a fakamalosiga ma‵sei, ka manakogina ne tatou a te alofa i te va o tatou mo ‵tou taina mo tuagane. Tela la, tenei eiloa te taimi ke fakagalue aka ne tatou a pati polopoloki a Petelu ki Kelisiano: “Ke fakaasi atu te uiga talimalo te suā tino ki te suā tino,” se auala fakafiafia kae tāua telā ka seai sena gataga.—1 Pe. 4:9.