Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 16

Ka Fiafia Koe Māfai e Tuku Atu te ‵Toe Mea ‵Lei ki a Ieova

Ka Fiafia Koe Māfai e Tuku Atu te ‵Toe Mea ‵Lei ki a Ieova

“Ke iloilo ifo a tino taki tokotasi ki ana galuega eiloa.”—KALA. 6:4.

PESE 37 Tavini ki a Ieova mo te Loto Kātoa

FAKATOE‵TOEGA O MANATU TĀUA *

1. E momea aka pefea te lasi o te ‵tou fia‵fia?

 E MANAKO a Ieova ke fia‵fia tatou. E iloa ne tatou te mea tenei me i te fiafia se vaega o fuataga o tena agaga tapu. (Kala. 5:22) Ona ko te lasi o te fiafia e maua i te tuku atu o au mea i lō te maua, e momea aka te lasi o te ‵tou fia‵fia māfai e ‵kau katoatoa atu ki te galuega talai faka-Kelisiano kae fesoasoani atu foki ki ‵tou taina i auala kese‵kese.—Galu. 20:35.

2-3. (a) E pelā mo te mea e fakaasi mai i te Kalatia 6:4, ne a mea e lua ka fesoasoani mai ke fakatumau i te ‵tou taviniga ki a Ieova? (e) Ne a mea ka mafau‵fau tatou ki ei i te mataupu tenei?

2 E pelā mo te Kalatia 6:4, ne taku mai ne te apositolo ko Paulo a auala e lua kolā ka fesoasoani mai ke tumau tatou i te fia‵fia. (Faitau.) Muamua, e ‵tau o fakamoe‵moe tatou ke tuku atu ki a Ieova ‵tou mea ‵lei. Ka fia‵fia tatou māfai e tuku atu ne tatou ki a ia a ‵tou toe mea ‵lei. (Mata. 22:36-38) A te lua, e ‵tau o ‵kalo keatea tatou mai te fakatautau ki nisi tino. E ‵tau eiloa o loto fakafetai tatou ki a Ieova mō mea e mafai ne tatou o fai ona ko ‵tou malosi, ‵tou akoakoga, io me ko ‵tou taleni. E se gata i ei, ne maua ne tatou a mea katoa mai i a ia. I te suā feitu, kafai e ata‵mai atu a nisi tino i te galuega talai i lō tatou, e ‵tau o fia‵fia tatou me ko fakaaoga ne latou olotou taleni ke avatu a vikiga ki a Ieova, kae ke se fakamaluga aka a latou eiloa io me kausaki atu fua ki olotou manakoga kaima‵nako. Tela la, i lō te fakatau‵fai ki a latou, e ‵tau mo tatou o tauloto mai i a latou.

3 I te mataupu tenei, ka onoono tatou ki te auala ke fakafesagai atu ki lagonaga me ko se uke a mea e mafai ne tatou o fai i te ‵tou taviniga. Ka mafau‵fau foki tatou ki te ‵toe auala ‵lei ke fakaaoga so se taleni mo mea e mafai o tauloto ne tatou mai i fakaakoakoga a nisi tino.

LAGONAGA ME KO SE UKE A MEA E MAFAI O FAI

A te faiga o te ‵toe mea ‵lei i ‵tou olaga kātoa, e fakafiafia atu ki a Ieova (Onoono ki te palakalafa e 4-6) *

4. Se a te tulaga e mafai o iku atu ki te loto vāivāi? Taku mai se fakaakoakoga.

4 Se mea faigata ki nisi tavini a Ieova ke talia te manatu me ko se uke olotou mea e mafai o fai ona ko te tulaga matua io me ko masaki. Tenā eiloa te mea ne tupu ki a Carol. Ne maua muamua ne ia a te tauliaga ke tavini atu i se koga telā e manakogina i ei a tino talai. I te taimi tenā, ne fai ne ia a akoga faka-te-Tusi Tapu e 35, kae ne fesoasoani atu ki nisi tino ke gasolo ki mua i te tukuatuga mo te papatisoga. Ne magoi eiloa te galuega talai a Carol! Kae ne masaki malosi tou fafine, telā ne ‵tau ei o nofo a ia i te fale i te ukega o taimi. “Ona ko toku masaki, ne iloa ne au me ko se mafai ne au o fai a mea kolā e fai ne nisi tino,” ko pati a Carol, “kae e maua ne au te lagonaga me ko se fakamaoni au e pelā mo latou. A te mea tenei se taua i te va o toku manakoga mo mea ‵tonu ko ‵tupu, kae faigata ‵ki ke kufaki au i ei.” E manako a Carol ke fai te ‵toe mea e mafai o fai mō Ieova. E tonu, e ‵tau eiloa o fakamālō atu ki ei! E mautinoa i a tatou me e fakatāua eiloa ne te ‵tou Atua alofa atafai a tena manakoga tenā.

5. (a) Se a te mea e ‵tau o masaua ne tatou māfai ko loto vāi‵vai ona ko te sē mafai o fai a nisi mea? (e) E pelā mo te ata, ne tuku atu pefea ne se taina a te ‵toe mea ‵lei i tena taviniga ki a Ieova?

5 Kafai e loto vāivāi koe i se taimi, me ko se mafai o fai ne koe a nisi mea, ke fesili ifo, ‘Ne a mea e manako ki ei a Ieova ke fai ne au?’ Ko te ‵toe mea ‵lei—faitalia me se a te mea tenā i te taimi nei. Mafaufau ki te mea tenei: Ne loto vāivāi se tuagane, telā ko 80 tupu ana tausaga, me ko se uke ana mea e fai i te galuega talai, e pelā mo te taimi koi 40 tupu ei ana tausaga. E mafaufau a ia me faitalia te tuku atu ne ia a te ‵toe mea ‵lei, e se fakafiafia atu eiloa te mea tenā ki a Ieova. Kae e mata, e tonu te mea tenā? Mafaufau la. Kafai ne tuku atu ne te tuagane tenei a te ‵toe mea ‵lei i te taimi koi 40 tupu ei ana tausaga, kae koi fai foki eiloa i te taimi ko 80 tupu ei ana tausaga, ne seki fakagata atu eiloa ne ia te tukuatuga o te ‵toe mea ‵lei. Kafai ko isi ne lagonaga me e se uke ‵tou mea e fai ke fakafiafia ki a Ieova i te ‵tou taviniga, e ‵tau o masaua ne tatou me ko Ieova e fai ne ia a tulaga mō mea kolā e fakafiafia atu ki a ia. Kafai e fai ne tatou te ‵toe mea ‵lei, ka fai mai eiloa a Ieova: “Mālō!”—Fakatusa ki te Mataio 25:20-23.

6. Se a te mea e mafai o tauloto ne tatou mai te tala o Maria?

6 A te saga tonu atu ki mea e mafai ne tatou o fai i lō mea e se mafai o fai, ka faigofie ke maua ne tatou a te fiafia. Mafaufau ki se tuagane masaki, ko Maria, telā ne seki mafai ne ia o fai a mea e uke i te galuega talai. Muamua la, ne loto mafatia tou fafine kae maua a lagonaga sē aoga. Kae ne masaua ne ia se tuagane i te fakapotopotoga telā ko takato fua i tena moega, kae ne fakaiku aka ne Maria ke fesoasoani atu ki tou fafine. “Ne fai ne au a fakatokaga ke talai fakatasi māua e auala i telefoni mo te tusiga o tusi,” ko pati a Maria. “I taimi katoa e ga‵lue tasi māua, e foki faeloa au ki te fale mo te fiafia mo te lotomalie, me ne mafai ne au o fesoasoani ki te tuagane pele tenā.” E mafai foki o momea aka te ‵tou fia‵fia māfai e ‵saga tonu atu tatou ki mea e mafai o fai i lō mea e se mafai o fai. Kae e a māfai e uke atu a mea e mafai ne tatou o fai io me māfai e isi ne vaega o te taviniga ki a Ieova e apo malosi atu tatou i ei?

KAFAI E ISI SOU ATAMAI—“FAKAAOGA”!

7. Ne a pati fakatonutonu ne fai atu ne te apositolo ko Petelu ki Kelisiano?

7 I tena tusi fakaosofia muamua, ne fakamalosi atu te apositolo ko Paulo ke fakaaoga so se atamai mo taleni ke fakamalosi aka ei olotou taina tali‵tonu. Ne tusi atu a Petelu: “Ke fakaaoga a meaalofa kolā e maua ne tino taki tokotasi ke tavini atu te suā tino ki te suā tino e pelā me ne situati ‵lei o te alofa tauanoa o te Atua.” (1 Pe. 4:10) Ke mo a ma fakatalave o fakaaoga faka‵lei ‵tou atamai ona ko te mafau‵fau me ka loto ma‵sei io me loto vāi‵vai a nisi tino. Kafai e fai tatou penā, ko se tuku atu ne tatou ki a Ieova a ‵tou toe mea ‵lei.

8. E ‵tusa mo te 1 Kolinito 4:6, 7, kaia e se ‵tau ei o fai‵pati fakamata‵mata tatou e uiga ki ‵tou atamai?

8 E ‵tau o fakaaoga katoatoa ‵tou atamai, kae fakaeteete ke mo a ma faipati fakamatamata koe e uiga ki ei. (Faitau te 1 Kolinito 4:6, 7.) E pelā mo te mea tenei, kāti e apo malosi koe i te kamataga o akoga faka-te-Tusi Tapu. Ke mo a ma fakatalave koe i te fakaaogaga o te atamai tenā! Kae e ‵kese te fakaaoga o te atamai tenā mo te faipati fakamatamata e uiga ki ei. Mafaufau me e isi sau tala gali i te galuega talai telā ne iku atu ki te kamataga o se akoga faka-te-Tusi Tapu. Ko olioli malosi koe ke fakamatala atu tau tala tenā ki te otou potukau talai. I te taimi ko kau atu koe kae e fakamatala ne se tuagane a tena tala telā ne iku atu ki te ofoatuga o se mekesini. Ne ofo ne ia se mekesini; ne kamata ne koe se akoga. Ne a au mea ka fai? E iloa ne koe me ka fakamalosi atu eiloa tau tala ki te otou potukau, kae e mafai o fakaiku aka ne koe ke faka‵tali ki te suā taimi, ke mo a ma faka‵tuka atu ki te fiafia o te tuagane telā ne ofo atu ne ia te mekesini. A te mea tenā se faifaiga alofa. Kae e ui i ei, ke mo a ma taofi aka ne koe tou taumafai ke kamata a akoga faka-te-Tusi Tapu. Ke na fakaaoga la tou atamai tenā!

9. E ‵tau o fakaaoga pefea ne tatou a ‵tou atamai?

9 Ke masaua me i so se atamai e maua ne tatou, ne meaalofa mai te Atua. E ‵tau o fakaaoga ne tatou a atamai konā ke ati aka ei te fakapotopotoga kae ke se fakamaluga aka ne tatou a tatou eiloa. (Fili. 2:3) Kafai e fakaaoga ne tatou ‵tou malosi mo ‵tou atamai ke fai te loto o te Atua, ka fia‵fia eiloa tatou—me ne fakaaoga ‵tou atamai ke avatu ei a vikiga ki a Ieova kae e se ko te taumafai o fakamaoni atu me ‵lei io me uke atu ‵tou mea e fai i lō nisi tino.

10. Kaia e se ‵tau ei o fakatautau atu tatou ki nisi tino?

10 Kafai e se fakaeteete, e mafai o ‵lave se tino i te malei ko te fakatautau atu o ana feitu ‵lei ki vāivāiga o te suā tino. E pelā mo se taina telā e apo i te faiga o lāuga mō tino katoa. Tenā tena feitu ‵lei. Kae kāti e mafai o kilo fatauva atu ki se taina telā e se apo i te faiga o lāuga. Kae ko te taina tenā e mafai o apo atu i te fakaasiatuga o te uiga talimālō, te akoakoga o ana tama‵liki, io me loto finafinau i te galuega talai. E loto fia‵fia eiloa tatou ki te tokouke o ‵tou taina mo tuagane kolā e uke olotou taleni kae fakaaoga olotou atamai konā ke tavini atu ki a Ieova kae fesoasoani ki nisi tino!

TAULOTO MAI FAKAAKOAKOGA ‵LEI A NISI TINO

11. Kaia e ‵tau o taumafai tatou o fakaakoako ki a Iesu?

11 E tiga eiloa e ‵tau o ‵kalo keatea tatou mai te fakatautau ki nisi tino, e maua ne tatou a mea aoga mai te tauloto ki fakaakoakoga ‵lei a tino fakamaoni. E pelā mo te ‵toe fakaakoakoga ‵lei ko Iesu. E tiga eiloa e ‵lei katoatoa a ia, e mafai o tauloto ne tatou a mea aoga e uke mai i ana uiga mo faifaiga ‵gali. (1 Pe. 2:21) Kafai e fakaoti ‵tou mafi o fakaakoako ki a ia, ka fai eiloa tatou mo tavini tai ‵lei atu a Ieova kae momea aka ei te ‵tou ma‵goi i te galuega talai.

12-13. Ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai te tupu ko Tavita?

12 E maua ne tatou i te Muna a te Atua, a tala e uke o tāgata mo fāfine fakamaoni kolā e mafai o fakaakoako tatou ki ei faitalia te lotou sē ‵lei katoatoa. (Epe. 6:12) Ke mafaufau ki te tupu ko Tavita, telā ne taku ne Ieova me “se tagata e loto au ki ei” io me e pelā mo te ‵fuliga a te suā Tusi Tapu, “se vaegā tino telā e fakafiafia malosi ne ia au.” (Galu. 13:22) Kae ne seki ‵lei katoatoa a Tavita. A te ‵tonuga loa, ne fai ne ia a agasala matagā. Kae e ui i ei, e fai a ia pelā me se fakaakoakoga ‵lei mō tatou. Kaia? Me i te taimi ne fakatonutonu aka ei a ia, ne seki taumafai a ia o fai atu ne fakamasakoga. I lō te fai penā, ne talia ne ia a te polopolokiga ‵mafa kae ne salamō tonu a ia ona ko ana mea ‵se ne fai. Ona ko te mea tenā, ne fakamagalo ei a ia ne Ieova.—Sala. 51:3, 4, 10-12.

13 E mafai o tauloto ne tatou se mea aoga mai i a Tavita māfai e fesili ifo tatou: ‘E saga atu pefea au ki pati polopoloki? E mata, e fakaasi fakavave atu ne au aku mea ‵se, io me taumafai au o fai atu ne fakamasakoga? E mata, e ‵losi fakavave atu au ki nisi tino? E mata, e taumafai malosi au ke se toe fai aku mea ‵se konā?’ E mafai o ‵sili ifo ne koe a fesili tai ‵pau penā, māfai e faitau koe ki tala o nisi tāgata mo fāfine fakamaoni i te Tusi Tapu. E mata, e fe‵paki latou mo tulaga faiga‵ta tai ‵pau mo koe? Ne a uiga ‵gali ne fakaasi mai ne latou? I tala takitasi, ke fesili ifo: ‘E mafai pefea o fakaakoako atu au ki te tavini fakamaoni tenei a Ieova?’

14. E aoga pefea ki a tatou a te onoono atu ki ‵tou taina tali‵tonu?

14 E maua foki ne tatou a mea aoga mai te onoono atu ki taina tali‵tonu, kolā koi talavou mo tino ma‵tua. E pelā mo te mea tenei, e mafai o mafaufau koe ki se tino i te fakapotopotoga telā e kufaki mo te fakamaoni i se tofotofoga—kāti ko fakamalosiga mai taugasoa, ‵tekemaiga mai kāiga, io me ko te fakamasakisaki? E mata, e isi ne uiga ‵gali o te tino tenei e manako koe o fakaakoako malosi atu ki ei? A te mafaufau ki tena fakaakoakoga ‵lei, ka tauloto ne koe i ei a auala e uke ke kufaki i ou tofotofoga. E loto fakafetai eiloa tatou mō fakaakoakoga ‵lei o te fakatuanaki o ‵tou taina mo tuagane—telā e fai ei ke fia‵fia malosi tatou!—Epe. 13:7; Iako. 1:2, 3.

KE FIAFIA I TAU TAVINIGA KI A IEOVA

15. Ne a pati fakatonutonu ne fai atu ne te apositolo ko Paulo kolā e mafai o fesoasoani mai ke tumau tatou i te fia‵fia i te ‵tou taviniga ki a Ieova?

15 Ke fakamalosi aka te filemu mo te ‵kau fakatasi o te fakapotopotoga, e ‵tau mo tatou taki tokotasi o tuku atu ‵tou toe mea ‵lei. Mafaufau ki Kelisiano i te senitenali muamua. Ne maua ne latou a atamai mo tōfiga kese‵kese. (1 Koli. 12:4, 7-11) Kae ne seki fai te mea tenā mo mea e fakamāfua aka ei a uiga fakatau‵fai mo mavae‵vaega. I lō te fai penā, ne fakamalosi atu a Paulo ki tino taki tokotasi ke fai a te mea e manakogina “ke ati aka ei te foitino o Keliso.” Ne tusi atu a Paulo ki taina i Efeso: “Kafai e ga‵lue faka‵lei ana vaega takitasi katoa, ka aoga eiloa te mea tenei ki te ola o te foitino i te taimi e tupu aka ei i te alofa.” (Efe. 4:1-3, 11, 12, 16) Ne fakamalosi aka ne tino kolā ne fai penā a te filemu mo te ‵kau fakatasi—ko uiga kolā e lavea atu ne tatou i ‵tou fakapotopotoga i aso nei.

16. Se a te mea e ‵tau o fakaiku aka ne tatou ke fai? (Epelu 6:10)

16 Ke na fakaiku aka ke ‵kalo keatea mai te fakatautau atu ki nisi tino. I lō te fai penā, ke tauloto mai i a Iesu kae taumafai o fakaakoako ki ana uiga. Fai ke maua a mea aoga mai fakaakoakoga ‵lei o te fakatuanaki o tino i te Tusi Tapu mo ‵tou aso nei. Kafai e tumau koe i te faiga o te ‵toe mea ‵lei, ke loto talitonu me i a Ieova “e sē se tino sē amiotonu ke puli i a ia otou galuega.” (Faitau te Epelu 6:10.) Tumau i te tavini atu mo te fiafia ki a Ieova ona ko te iloa atu me e fakatāua malosi ne ia au taumafaiga mo te loto kātoa ke fakafiafia atu ki a ia.

PESE 65 Gasolo ki Mua!

^ pala. 5 E maua ne tatou katoa a mea aoga mai te onoono atu ki fakaakoakoga ‵lei a nisi tino. Kae e isi foki ne mea fakama‵taku e ‵tau o ‵kalo keatea mai i ei. Ka fesoasoani mai a te mataupu tenei ke fakatumau te ‵tou fia‵fia kae ‵kalo keatea mai te malei ko te fakamatamata io me ko te loto vāivāi māfai ko mafau‵fau ki mea e mafai o fai ne nisi tino.

^ pala. 49 FAKAMATALAGA O ATA: Se taina ne tavini atu i te Peteli kae koi talavou ei. Oti aka, ne avaga tou tagata kae paenia tasi mo tena avaga. Fakamuli ifo, ne fa‵nau mai lā tama‵liki kae ne akoako ne ia lāua i te galuega talai. Nei la, ko toeaina a ia, kae koi fai eiloa ne ia a te ‵toe mea ‵lei, mai te talai atu e auala i te tusiga o tusi.