Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 29

‵Lago Atu ki te ‵Tou Ovasia ko Iesu

‵Lago Atu ki te ‵Tou Ovasia ko Iesu

“Ko oti ne tuku mai ki a au a te pule i mea katoa i te lagi mo te lalolagi.”—MATA. 28:18.

PESE 13 Keliso te ‵Tou Fakaakoakoga ‵Lei

FAKATOE‵TOEGA O MANATU TĀUA *

1. Se a te loto o te Atua i aso nei?

 I ASO nei, a te talai atu o te tala ‵lei ki te lalolagi kātoa ko te loto eiloa o te Atua. (Male. 13:10; 1 Timo. 2:3, 4) Tenei te galuega a Ieova, kae se mea tāua me ne tuku atu ne ia ki te tausiga a tena Tama fagasele. E mafai o mautinoa i a tatou me mai lalo i te tausiga mautinoa a Iesu, ka fakaoti faka‵lei eiloa te galuega talai e ‵tusa mo te mea e manako ki ei a Ieova a koi tuai o oko mai te gataga.—Mata. 24:14.

2. Se a te mea ka sau‵tala tatou ki ei i te mataupu tenei?

2 I te mataupu tenei, ka onoono tatou ki te auala e fakaaoga ei ne Iesu a tena “tavini fakamaoni kae poto” ke tuku mai a mea‵kai faka-te-agaga kae fakatoka ana soko ke fai te ‵toe galuega talai sili i tala fakasolopito. (Mata. 24:45) Ka onoono foki tatou ki mea e mafai ne tatou taki tokotasi o fai ke ‵lago atu ki a Iesu mo te tavini fakamaoni.

E TAUSI NE IESU TE GALUEGA TALAI

3. Se a te pulega ne tuku atu ki a Iesu?

3 E tausi ne Iesu a te faiga o te galuega talai. E mautinoa pefea i a tatou a te mea tenā? Mai mua malie o fanatu a ia ki te lagi, ne fetaui a Iesu mo nisi o ana soko fakamaoni i luga i te mauga i Kalilaia. Ne fai atu a ia ki a latou: “Ko oti ne tuku mai ki a au a te pule i mea katoa i te lagi mo te lalolagi.” Onoono la ki ana pati mai tua: “Tela la, olo atu koutou ki fenua katoa o fai a tino i ei mo fai a soko.” (Mata. 28:18, 19) Tela la, i tafa o nisi mea, ko oti ne tuku atu ki a Iesu a te pulega ke takitaki ne ia a te faiga o te galuega talai.

4. Kaia e mafai o tali‵tonu tatou me koi tausi eiloa ne Iesu a te faiga o te galuega talai?

4 Ne fai atu a Iesu me ka fai te galuega talai mo te faiga o soko i “fenua katoa” kae ka fakatasi a ia mo ana soko “ke oko eiloa ki te gataga o te olaga tenei.” (Mata. 28:20) E fakaasi faka‵lei mai i fakamatalaga konā me ka tumau eiloa te faiga o te galuega talai mai lalo i te tausiga a Iesu ke oko mai eiloa ki ‵tou aso nei.

5. Se a te tusaga o tatou i te fakataunuga o te Salamo 110:3?

5 Ne seki manavase a Iesu me ka se lava a tino ga‵lue i te taimi o te gataga o te olaga masei tenei. Ne iloa ne ia me ka fakataunu eiloa a pati fakavaloaga a te faisalamo: “Ou tino ka loto fia‵fia o ofo atu a latou eiloa i te aso o tau kautau malosi.” (Sala. 110:3) Kafai e kau atu koe ki te galuega talai, e ‵lago atu koe ki a Iesu mo te tavini fakamaoni kae fesoasoani atu foki koe ki te fakataunuga o te valoaga tenā. Ko gasolo eiloa ki mua te galuega, kae e isi foki ne mea faiga‵ta.

6. Se a te tulaga faigata e tasi telā e fe‵paki mo tino talai o te Malo i aso nei?

6 E tasi te tulaga faigata e fe‵paki mo tino talai o te Malo, ko ‵tekemaiga. A te kau aposetate, takitaki fakalotu, mo tino politiki, e tuku atu ne latou a fakamatalaga ‵se e uiga ki te ‵tou galuega. Kafai e takitaki ‵se ‵tou kāiga, taugasoa, mo soa ga‵lue ne vaegā mea penā, e mafai o fakamalosi mai latou ke fakagata te ‵tou tavini atu ki a Ieova mo te talai atu. I nisi fenua, e oko atu a ‵tekemaiga penā e auala i pati fakaitaita, fakamatakutaku, puke fakapagota, kae ke oko ki te ‵pei ki te falepuipui. E se ‵poi tatou i kilokiloga penei. Ne ‵valo mai a Iesu: “Ka takalia‵lia a atufenua katoa ki a koutou ona ko toku igoa.” (Mata. 24:9) A te manatu tonu me ko fe‵paki tatou mo te vaegā takalialia tenā, se fakamaoniga me e maua ne tatou te taliaga a Ieova. (Mata. 5:11, 12) Ko te Tiapolo eiloa tenā e ‵lago atu mai tua o ‵tekemaiga konei. Kae e se taitai eiloa o ‵pau tena malosi mo Iesu! Fakatasi mo te fesoasoani o Iesu, ko oko atu nei te talai ‵lei ki tino i atufenua katoa. Mafaufau ki fakamaoniga konei.

7. Se a te fakamaoniga e lavea atu ne koe me ko fakataunu te Fakaasiga 14:6, 7?

7 E pelā me ne tino talai o te Malo, e fe‵paki tatou mo te tulaga faigata ke manumalo i mea tau ‵gana. I te fakaasiga telā ne tuku atu ne ia ki te apositolo ko Ioane, ne fakaasi atu ne Iesu me ka manumalo te tala ‵lei i ‵tou aso nei i te tulaga faigata tenā. (Faitau te Fakaasiga 14:6, 7.) E pefea la? Ko tuku atu nei ne tatou ki tino e tokouke se avanoaga ke ‵saga mai ki te fekau o te Malo. I aso nei, ko mafai ne tino i te lalolagi kātoa o fai‵tau ki tusi faka-te-Tusi Tapu i te ‵tou fakatuatusi ko te jw.org ona ko te mea e maua i ei a fakamatalaga e sili atu i te 1,000 o ‵gana! Ko oti ne talia ke ‵fuli a te tusi ko te Ke Ola ki te Se-Gata-Mai!—te ‵tou mea faigaluega fakavae mō te faiga o soko—i ‵gana e sili atu i te 700! Ko mafai foki o maua a mea‵kai faka-te-agaga e auala i vitio mō tino ‵tuli mo tusi mō tino ‵kivi. Ko lavea ne tatou a te fakataunuga o valoaga i te Tusi Tapu. A tino “mai i ‵gana katoa o atufenua” ko tauloto ke fai‵pati ki te “‵gana ‵ma” o te munatonu i te Tusi Tapu. (Saka. 8:23; Sefa. 3:9) Ko fakataunu a mea katoa konei mai lalo i te tausiga mautinoa a Iesu Keliso.

8. Ne a ikuga o te ‵tou galuega talai?

8 I aso nei, e sili atu i te 8,000,000 o tino i fenua e 240 ko ‵kau atu ki te fakapotopotoga a Ieova, kae e lau i sefulu afe o latou e papatiso i tausaga takitasi! Kae sili atu i aofaki konā, ko uiga faka-te-agaga, “uiga ‵fou,” kolā ne ati aka ne soko ‵fou konei. (Kol. 3:8-10) Ko oti ne fakagata ne tino e tokouke olotou amioga ma‵sei, amioga fakasaua, fakailoga tino, mo te loto fenua. A te valoaga i te Isaia 2:4 ko oti ne fakataunu; ko “se toe tauloto latou ki te faiga o taua.” I te taimi e taumafai ei tatou o ‵pei ki uiga ‵fou, e fesoasoani tatou ki tino ke ‵kau mai ki te fakapotopotoga a te Atua, kae e fakamaoni atu me e tau‵tali atu tatou ki te ‵tou ovasia ko Keliso Iesu. (Ioa. 13:35; 1 Pe. 2:12) E se mafai eiloa o ‵tupu fakafuasei a mea konei. E tuku mai ne Iesu a te fesoasoani e ma‵nako tatou ki ei.

NE ‵TOFI AKA NE IESU SE TAVINI

9. E ‵tusa mo te Mataio 24:45-47, se a te mea ne ‵valo mai e uiga ki te taimi o te gataga?

9 Faitau te Mataio 24:45-47. Ne ‵valo mai ne Iesu me i te taimi o te gataga, ka ‵tofi aka ne ia a “te tavini fakamaoni kae poto” ke tuku mai a mea‵kai faka-te-agaga. Tela la, e fakamoe‵moe tatou me ka galue malosi a te tavini tenā i ‵tou aso nei. Kae tenā eiloa te mea ko oti ne fakamaoni aka. Ne fakaaoga ne te ‵tou ovasia se tamā potukau o tāgata fakaekegina ke tuku atu ki tino o te Atua mo tino fia‵fia a “meakai [faka-te-agaga] i te taimi tonu.” E se pule atu a tāgata konei ki te fakatuanaki o nisi tino. (2 Koli. 1:24) I lō te fai penā, e iloa ne latou me i a Iesu Keliso ko “te takitaki mo te takitaki kautau” o ana tino.—Isa. 55:4.

10. Se a te tusi i te ata tenei telā ne fakatalitonu atu ki a koe ke sasale i te auala ki te ola se-gata-mai?

10 Talu mai te 1919, ne fakatoka ne te tavini fakamaoni a tusi kese‵kese kolā ne fesoasoani atu ki tino ‵fou ke ‵tami mō te taimi muamua ki mea‵kai faka-te-agaga. I te 1921, ne fakatoka ne te tavini a te tusi ko The Harp of God ke fesoasoani ki tino fia‵fia ke tauloto ki akoakoga faigofie i te Tusi Tapu. Ona ko mafuli‵fuliga o taimi, ne toe fakatoka i ei a nisi tusi. Se a te tusi ne fesoasoani atu ke iloa kae alofa koe ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi? E mata, ko te “Let God Be True,” The Truth That Leads to Eternal Life, Ke Ola Koe ki te Se-Gata-Mai i te Lalolagi Palataiso, Te Iloaga Telā e Takitaki Atu ei ki te Ola Se-Gata-Mai, Ne a Mea e Akoako ‵Tonu Mai i te Tusi Tapu?, Ne a Mea e Mafai o Tauloto ne Tatou Mai te Tusi Tapu?, io me ko te Ke Ola ki te Se-Gata-Mai!, te ‵tou tusi fou? Ne fakatoka a tusi katoa konei, ke fakafetaui aka ki se manakoga fakapito i te taimi ne ‵tala mai i ei.

11. Kaia e tāua ei ke maua ne tatou katoa a mea‵kai faka-te-agaga?

11 A tino fia‵fia fou e se ko tino katoa kolā e ‵tau o maua ne latou a meakai faka-te-agaga ma‵keke. E ‵tau foki o maua ne tatou katoa. Ne tusi mai te apositolo ko Paulo: “Kae ko meakai ma‵keke e mō tino ma‵tua fua.” Ne toe fai mai a Paulo me kafai e fakagalue aka a vaegā mea‵kai faka-te-agaga penā, ka fesoasoani mai ki a tatou “ke fakavasega aka ei a te mea tonu mai te mea ‵se.” (Epe. 5:14) I taimi faiga‵ta konei, kolā ko fai valevale fua i ei a amioga ma‵sei, e mafai o faigata tonu ke tau‵tali atu ki tulaga o Ieova. Kae e fakamautinoa aka ne Iesu me e maua ne tatou a te malosi e ‵tau o maua e auala i mea‵kai faka-te-agaga ‵gali konei. A te pogai fakavae o te mea‵kai tenei ko te Muna fakaosofia a te Atua, ko te Tusi Tapu. E fakatoka kae tufatufa atu ne te tavini fakamaoni a te mea‵kai tenei mai lalo i te takitakiga a Iesu.

12. E pelā mo Iesu, se a te ‵tou kilokiloga ki te igoa o te Atua?

12 E pelā mo Iesu, ko oti ne fakamaluga ne tatou a te igoa o te Atua ki te tulaga e ‵tau o tu i ei. (Ioa. 17:6, 26) E pelā mo te 1931, ne talia ne tatou a te igoa faka-te-Tusi Tapu ko Molimau a Ieova, telā ne fai ei ke maua ne tatou se fesokotakiga totino mo te ‵tou Tamana faka-te-lagi. (Isa. 43:10-12) Kae talu mai i a Oketopa i te tausaga tenā, ne sae mai faeloa te igoa o te Atua i te ‵kava ki mua o lōmiga takitasi o te mekesini tenei. E se gata i ei, ne toe fakafoki atu ne Te Tusi Tapu i te ‵Fuliga o te Lalolagi Fou a te igoa o te Atua ki tena Muna i koga e ‵tau o ‵sae mai i ei. Ko tafaga te ‵kese o tatou mo lotu i Fenua Kelisiano kolā ko oti ne ave keatea ne latou te igoa o Ieova mai i ‵fuliga e uke o olotou Tusi Tapu!

NE FAKATOKA NE IESU ANA SOKO

13. Se a te mea ne fakatalitonu atu me e fakaaoga ne Iesu a “te tavini fakamaoni kae poto” i aso nei? (Ioa. 6:68)

13 E auala i “te tavini fakamaoni kae poto,” ne fakatu ne Iesu se fakapotopotoga fakaofoofogia i te lalolagi ke fakamalosi aka ei a te tapuakiga ‵ma. Ne a ou lagonaga e uiga ki te fakapotopotoga tenā? Kāti ko mafaufau koe ki pati a te apositolo ko Petelu, telā ne fai atu ki a Iesu: “Ko oi te tino ka olo matou ki ei? A muna o te ola se-gata-mai konā e nofo mo koe.” (Ioa. 6:68) Ka pefea nei ‵tou olaga i aso nei moi ne seki maua ne tatou a te fakapotopotoga a Ieova? E auala i ei, e fakamautinoa aka ne Keliso me e fagai faka‵lei tatou i te feitu faka-te-agaga. E akoako foki ne ia tatou ke fai te ‵tou galuega i se auala magoi. E se gata i ei, e fesoasoani mai a ia ke “‵pei [tatou] ki uiga ‵fou,” ko te mea ke fakafiafia atu tatou ki a Ieova.—Efe. 4:24.

14. Ne a mea aoga ne maua ne koe mai i te kau atu ki te fakapotopotoga a Ieova i te taimi o te masaki ‵pisi ko te COVID-19?

14 E tuku mai ne Iesu a fakatakitakiga ‵poto i taimi o matugā fakalavelave ‵tupu. Ne lavea ‵lei atu a te aoga o te fakatakitakiga tenā i te taimi o te masaki ‵pisi ko te COVID-19. E tiga eiloa e se mautinoa i tino e tokouke a mea e ‵tau o fai ne latou, e fakamautinoa aka ne Iesu me e maua ne tatou a te takitakiga manino ‵lei ke puipui faka‵lei i ei tatou. Ne fakamalosigina tatou ke ‵pei ki mea ufi gutu mo isu i te taimi e olo atu ei i koga e tokouke a tino, kae ke fakamasani foki ki te faka‵mao faeloa mai nisi tino. E fakamasaua atu ki toeaina ke fakatumau te fesokotaki atu ki tino katoa i te fakapotopotoga kae ke iloa foki ne latou olotou manakoga faka-te-foitino mo manakoga faka-te-agaga. (Isa. 32:1, 2) Ne maua foki ne tatou a nisi fakatakitakiga mo fakamalosiga e auala i lipoti ‵fou mai te Potukau Pule.

15. Se a te fakatakitakiga ki te auala e fai ei a fakatasiga mo te faiga o te galuega talai i te taimi o te masaki ‵pisi, kae ne a mea ne iku mai i ei?

15 I te taimi o te masaki ‵pisi, ne maua foki ne tatou a te takitakiga manino e uiga ki te auala ke fai ei a fakatasiga a te fakapotopotoga kae ‵kau atu ki te galuega talai. Toeitiiti ko te taimi foki loa tenā, ne kamata ei o ‵kau atu tatou ki fakatasiga Kelisiano, fono o te seketi, mo fono ‵lasi, e auala i te Zoom. Ne kamata foki o talai atu tatou, toeitiiti ko taimi katoa e auala i tusi mo telefoni. Ne fakamanuia ne Ieova ‵tou taumafaiga. Ne lipoti mai ne ofisa lagolago e uke a te gasoloakaga o te aofaki o tino talai. A te ‵tonuga loa, ne maua ne tino e tokouke a tala fakamalosi loto i te taimi tenei.—Onoono ki te pokisi “ E Fakamanuia ne Ieova ‵Tou Galuega Talai.”

16. Se a te mea e mafai o tali‵tonu tatou ki ei?

16 Kāti ne mafau‵fau a nisi tino me i te fakapotopotoga ko tō silia katoa te fakaeteete i mea e ‵tau o fai i te masaki tenei. Kae e uke a taimi ko oti ne fakamaoni aka a te poto mo te ‵lei o te fakatakitakiga ne maua ne tatou. (Mata. 11:19) Kae kafai e mafaufau ‵loto tatou ki te auala alofa e takitaki ei ne Iesu ana tino, e fakatalitonu mai i ei me faitalia a mea e ‵tupu ma taeao, ka fakatasi mai faeloa a Ieova mo tena Tama pele.—Faitau te Epelu 13:5, 6.

17. E pefea ou lagonaga ki te galue mai lalo i te tausiga a Iesu?

17 Ko oko eiloa i te manuia o tatou ke ga‵lue mai lalo i te tausiga a Iesu! E ‵kau tatou ki se fakapotopotoga telā ko oti ne manumalo i tuu mo aganuu katoa, te loto fenua, mo fakalavelave i mea tau ‵gana. Ko fagai faka‵lei tatou i te feitu faka-te-agaga kae toka ke fai te galuega talai. Ko oti foki ne maua ne tatou a te fesoasoani totino ke ‵pei ki uiga ‵fou kae fakamasani ki te fakatau a‵lofa. E maua ne tatou a pogai katoa ke fakamata‵mata i te ‵tou ovasia, ko Iesu!

PESE 16 ‵Viki Atu ki a Ioa mō Tena Tama Fakaekegina

^ E lau i miliona o tāgata, fāfine, mo tama‵liki ko talai atu nei ne latou a te tala ‵lei mo te loto finafinau. E a, e aofia koe i a latou? Kafai e penā loa, ko galue koe mai i lalo i te takitakiga a te ‵tou Aliki, ko Iesu Keliso. I te mataupu tenei, ka mafau‵fau tatou ki fakamaoniga me e tausi ne Iesu a te galuega talai i aso nei. A te mafaufau ‵loto ki te fakamatalaga tenei, ka fesoasoani mai ke fakaiku aka ke tumau tatou i te tavini atu ki a Ieova mai lalo i te takitakiga a Keliso.