Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Ke Usu Fiafia Atu Koe!

Ke Usu Fiafia Atu Koe!

“Se mea ‵lei o usu atu a vikiga ki te ‵tou Atua.”—SALA. 147:1.

PESE: 10, 2

1. Ne a mea e mafai ne tatou o fai mai te usuga o pese?

NE FAI mai se tino fatu pese lauiloa: “E fai ne pati ke mafaufau koe ki manatu. E fakagasuesue foki ne pese a lagonaga. Kae e fai ne pese ke mafaufau koe ki manatu.” Ne a nisi manatu tai ‵lei e mafai o “lagona” ne tatou i lō te taku atu o vikiga mo te alofa ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi, ko Ieova? E se tioa eiloa o fai a te usuga o pese mo fai se vaega lauiloa o te tapuakiga ‵ma, faitalia me e usu atu tatou i taimi e ‵nofo tokotasi ei tatou io me usu fakatasi atu mo te fakapotopotoga o tino o te Atua.

2, 3. (a) Ne a lagonaga o nisi tino e uiga ki te usu atu ki luga fakatasi mo te fakapotopotoga? (e) Ne a fesili ka mafau‵fau tatou ki ei?

2 E pefea ou lagonaga e uiga ki te usu atu ki luga fakatasi mo te fakapotopotoga? E mata, koe e mā? I nisi tuu, se mea fakama ki tāgata ke usu atu i mua o tino. E pokotia eiloa te fakapotopotoga kātoa i te kilokiloga tenei, maise eiloa māfai e ‵sala atu a latou kolā e fai ne latou te takitakiga ki fakamasakoga ke se usu io me fai a nisi mea i te taimi e usu tasi atu ei a te ‵toega o te fakapotopotoga.—Sala. 30:12.

3 Kafai e ‵kilo tonu atu tatou ki pese e pelā me se vaega o ‵tou tapuakiga, e mautinoa eiloa me ka se fia sa‵sale atu fua tatou ki tua io me e ‵galo mai te vaega tenā o te polokalame i te fakatasiga. Tela la, e ‵tau mo tatou taki tokotasi o fesili ifo ki a ia eiloa: ‘Se a taku kilokiloga ki te usuga o pese i motou fakatasiga mō tapuakiga? E mafai pefea o manumalo au i so se lagonaga telā e mafai o taofi aka ei au mai te usu atu ki luga mo te fiafia? Kae ne a aku mea e mafai o fai ke fakaasi katoatoa atu a te lagonaga tonu o pese kolā e usu atu ne tatou?’

USUGA O PESE​—SE VAEGĀ TĀUA O TE TAPUAKIGA TONU

4, 5. E pefea te uke o fakatokatokaga mō te usuga o pese i te tapuakiga i Isalaelu mua?

4 Ko leva ne fakaaoga ne tino tapuaki fakamaoni a Ieova a pese e pelā me se auala ke ‵viki atu ki a Ieova. E lavea ‵lei atu me i te taimi ne tavini atu mo te fakamaoni a te kau Isalaelu mua ki a Ieova, ne fakatāua malosi eiloa a te usuga o pese i te lotou tapuakiga. E pelā mo fakatokatokaga o galuega i te faletapu, ne fakatoka ne te tupu ko Tavita a tino Levi e toko 4,000 ke usu ne latou a pese o vikiga. E aofia i a latou konei, ko te toko 288 kolā “ko oti ne fakaakoako faka‵lei.”—1 Nofo. 23:5; 25:7.

5 I te ‵talaga o te faletapu, ne fai eiloa ne pese fakatagi‵tagi mo te usuga o pese se tusaga tāua i ei. E fai mai te tala: “A te kau usu pese e usu a pese, ka ko te kau fakatagi‵tagi e faka‵tagi a pu, sumepalo, mo nisi mea fakatagitagi, kae ko oko eiloa i te ‵tagi gali o leo mo mea fakatagi‵tagi. Ko te vikiga tenā a latou ki [a Ieova], . . . ko te Faletapu eiloa ko ‵fonu i te kaumana e maina i te mainaga o te fakatasi mai o [Ieova].” Ko oko eiloa te fakamalosi atu ki te fakatuanaki a te taimi tenā!—2 Nofo. 5:13, 14; 7:6.

6. Fakamatala mai te kamataga fakapito o te usuga o pese i te taimi o te pulega a Neemia e pelā me se kovana i Ielusalema.

6 I te taimi ne takitaki atu ei ne Neemia a tino Isalaelu fakamaoni i te ‵toe faitega o ‵pui o Ielusalema, ne fakatoka foki ne ia a tino usuusu mai te kau Levi mo mea fakatagi‵tagi katoa. I te taimi ne fakatapu ei a ‵pui, ne fakaopoopo atu ne se pese fakatagitagi fakapito i te kamataga a te fiafia i te taimi tenā. I te taimi tenei, e isi ne “potukau ‵lasi e lua” kolā e usu “fakafetai atu ki te Atua.” E sa‵sale fakafesagai atu a potukau usu pese e lua konei, kae fetaui i te ‵pui e pili ki koga e tu ei te faletapu telā e mafai o lagona atu mai i se koga ‵mao ‵ki. (Nee. 12:27, 28, 31, 38, 40, 43) E mautinoa eiloa me ne fiafia malosi a Ieova o fakalogologo ki ana tino tapuaki kolā e ‵viki atu ki a ia mo te loto finafinau i pese.

7. Ne faka‵mafa mai pefea ne Iesu a te usuusuga o pese i te tapuakiga Kelisiano?

7 Mai te fakatuakaga o te fakapotopotoga Kelisiano, ne tumau eiloa te fai o pese mo vaega tāua o te tapuakiga tonu. I te ‵toe po tāua eiloa i tala mua o tino, ne aofia ne Iesu a te usuga o pese i te fakaotiga o te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi.—Faitau te Mataio 26:30.

8. Ne tuku mai pefea ne Kelisiano i te senitenali muamua se fakaakoakoga ‵lei i te usuga o pese i tapuakiga?

8 Ne tuku mai ne Kelisiano i te senitenali muamua se fakaakoakoga o te ‵viki fakatasi atu ki te Atua i pese. E tiga eiloa ne maopoopo sāle latou i fale o tino, ne seki fakavāivāi atu a fakanofonofoga i olotou tafa ki te lotou loto finafinau ke usu pese atu ki a Ieova. Mai lalo i te takitakiga a te agaga, ne fakatonu atu a te apositolo ko Paulo ki ana taina Kelisiano: “Tumau i te akoako kae fakamalosi atu te suā tino ki te suā tino i te usuga o salamo, vikiga ki te Atua, ko pese faka-te-agaga kolā e usu atu mo te loto alofa, kae ke usu atu mo te loto kātoa ki a Ieova.” (Ko. 3:16) A pese i ‵tou tusi pese e fai eiloa mo “pese faka-te-agaga kolā e usu atu mo te loto alofa.” E fai eiloa mo vaega o mea‵kai faka-te-agaga kolā e tuku mai ne “te tavini fakamaoni kae poto.”—Mata. 24:45.

KE MANUMALO I SO SE LAGONAGA SĒ ‵LEI E UIGA KI TE USUGA O PESE

9. (a) Ne a nisi mea e mafai o taofi aka ei a nisi tino mai te usu pese mo te fia‵fia i ‵tou fakatasiga mo fono? (e) E ‵tau o usu atu pefea ne tatou a pese o vikiga ki a Ieova, kae ko oi e ‵tau o fai ne latou te takitakiga i ei? (Onoono ki te ata i te kamataga.)

9 Kae e a māfai e se sē faifaiga masani a te usuusu pese i tou kāiga, i tau tuu, io me ko te koga e nofo koe i ei? Ona ko poto i mea tau fesokotakiga, ko mafai ne koe o fakalogologo ki tino ‵poto i te usuusu. Kae e mafai o ma io me e se fiafia koe māfai ko fakatusatusa tou leo ki pese usuusu o te lalolagi fai fakafiafiaga. Kae e se ‵tau o fakalavelave atu te mea tenā ki tou tiute ke usu atu a vikiga ki a Ieova. I lō te fai penā, ke fakatu ki luga tau tusi pese, fakasaga ki luga tou ulu, kae usu atu mo te loto kātoa! (Esela 3:11; faitau te Salamo 147:1.) I aso nei, ko fakaasi atu a pati o pese i tv i Fale Tapuaki e uke, telā e fesoasoani mai ke usu malosi atu. Se mea gali foki me ko fai foki a te usuga o pese o te Malo mo fai se vaega o mataupu i te Akoga mō Toeaina. E faka‵mafa mai ne te mea tenei a te manakoga mō toeaina ke fai ne latou te takitakiga i te usuatuga o pese i te fakapotopotoga.

10. Ne a mea e ‵tau o masaua ne tatou māfai e taofi aka tatou ne te manavase ke se usu malosi atu ki luga?

10 A te mea e tasi telā e taofi aka ei a tino mai te usu malosi ki luga ko te manavase. Kāti ko te manavase i te mea ma to maluga io me māfai e ‵tagi sē ‵lei olotou leo ki nisi tino. Kae e ‵tau o masaua ne tatou me kafai e fai‵pati tatou, “a tatou katoa e ‵siga i taimi e uke.” (Iako. 3:2) Kae e se taofi aka tatou ne te mea tenā ke se toe fai‵pati. Tela la, kaia e ‵tau o talia ne tatou a te sē ‵lei katoatoa o ‵tou leo ke fakagata aka ei te ‵tou ‵viki atu ki a Ieova i pese?

11, 12. Ne a nisi manatu fesoasoani mō te faiga ke momea aka te ‵lei o ‵tou usuusu pese?

11 Kāti e manava‵se tatou i te usuga o pese ona ko te mea e se iloa ‵lei ne tatou o usu atu. Kae e mafai o momea aka te ‵lei o ‵tou usuusu mai te fakagalue aka o nai manatu fesoasoani faigofie konei. *

12 E mafai o fakamasani koe ki te usu malosi atu i se leo maluga mai te mānava faka‵lei. E pelā eiloa mo te iti telā e faka‵ka ne ia se matāmoli, e fakamalosi aka tou leo ne te mānava i te taimi e faipati io me e usu atu ei koe. E ‵tau mo koe o usu atu ki luga e pelā eiloa mo te maluga o tau faipati io me e maluga atu. (Onoono ki manatu fesoasoani i te Benefit From Theocratic Ministry School Education, itulau e 181 ki te 184, mai lalo o te ulutala foliki “Properly Control Your Air Supply.”) A te ‵tonuga loa, i tafa o pati i pese o vikiga, e fakatonu atu foki i nisi taimi a te Tusi Tapu ki tino tapuaki o Ieova ke “ka‵laga fiafia.”—Sala. 33:1-3.

13. Fakamatala mai te auala e mafai ei o momea aka ‵tou loto tali‵tonu ki te ‵tou usuusu pese.

13 I te taimi o tapuakiga a kāiga io me ko koe tokotasi eiloa, tofotofo ki mea konei: Filifili se pese e tasi e fiafia malosi koe ki ei mai i ‵tou tusi pese. Faitau ki luga a pati o te pese i se leo malosi mo te loto talitonu. Ka oti, fakaaoga te maluga foki tenā ke fai atu a pati katoa mai te fuaiupu e tasi o te pese i te taimi eiloa e tasi e mānava ei koe. Ka oti, ko usu atu ei te fuaiupu tenā, mai te fakaaogaga foki eiloa o te leo tenā. (Isa. 24:14) Ka momea aka te katoatoa o te maluga o tou leo usuusu, kae se mea ‵lei eiloa ke fai penā. Ke mo a ma talia ne koe te mea tenā ke fai ei koe ke mataku io me ke ma!

14. (a) E mafai pefea o fesoasoani ki te usuga o pese a te fakamaga malosi o ‵tou gutu? (Onoono ki te pokisi “ Ke Momea Aka te ‵Lei o Tau Usu.”) (e) Ne a manatu fesoasoani ke faka‵lei aka a fakalavelave o te leo kolā ne aoga ki a koe?

14 Ka se mafai o maluga katoatoa tou leo vagana ke ‵tala malosi tou gutu. A te suā manatu ko te fakamaga malosi o tou gutu i lō te taimi e faipati sāle ei koe. Ne a au mea e ‵tau o fai māfai e mafaufau koe me e vāivāi fua tou leo io me kāti ko tō maluga katoa? E mafai o maua ne koe a manatu fesoasoani aoga e uiga ki fakalavelave konei i te Benefit From Theocratic Ministry School Education, itulau e 184, i te pokisi “Overcoming Specific Problems.”

USU ATU A VIKIGA MAI TE LOTO

15. (a) Se a te faka‵pulaga ne fai i te fono tausaga i te 2016? (e) Ne a nisi pogai ne fai ei te tusi pese fou?

15 Ne lasi eiloa te fiafia ne lagona atu i te fono tausaga i te 2016 a te Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania i te taimi ne faka‵pula atu ei ne te Taina ko Stephen Lett mai te Potukau Pule me ko pili o avanoa a te tusi pese fou ke fakaaoga i fakatasiga, telā e fakaulutala penei “Usu Pese mo te Fiafia” ki a Ieova. Ne fakamatala mai ne te Taina ko Lett me i te pogai e tasi o te fakafouga ko te fakafetaui aka o pese ki te New World Translation of the Holy Scrip-tures fou. Ne manakogina i te mea tenei a te avega keatea io me ko te fakafouga o pati i te New World Translation i te taimi ne fakafou aka ei i te 2013. E se gata i ei, ne aofia foki i ei a pese ‵fou e uiga ki te ‵tou galuega talai mo pese kolā e fakaasi atu ei ‵tou loto fakafetai ki te togiola. Ona ko te usuusu pese se vaega tāua foki o te ‵tou tapuakiga, ne manako a te Potukau Pule ke ‵lomi se tusi telā e malosi kae e ‵pau tena ‵kava mo te New World Translation fou.

16, 17. Ne a faka‵fouga ne fai ki te tusi pese fou?

16 Ke faigofie te fakaaogaga o te “Usu Pese mo te Fiafia” ki a Ieova, ne fakatoka a pese e ‵tusa mo matua o pese. E pelā mo pese muamua e 12 e fakasino atu ki a Ieova, a pese e 8 mai tua ifo e uiga ki a Iesu mo te ‵togiola, mo nisi mea aka foki. E isi se fakasologa o mataupu telā ka fesoasoani māfai e filifili aka se pese mō se lāuga mō tino katoa.

17 Ke fesoasoani atu ki tino katoa ke usu atu mai i olotou loto, ko oti ne faka‵fou a nisi pati o pese ke manino ‵lei te manatu kae tapale a pati kolā ko se toe fakaaoga sāle. Ona ko te mea ko oti ne ‵fuli a te tusiga o pati ‵malu ki pati masani, ka momea aka te faigofie ke usu malosi atu ki luga, me ko se fakaaoga a pati ‵mafa i ei. Ne faka‵fou foki a nisi pese ke fakaasi faka‵lei atu ei a mataupu aoga kolā e fetaui ‵lei ki fakatasiga mo te galuega talai. Kaia? E aofia i te kautaina i ‵tou fakatasiga a tino ‵fou, tino fia‵fia, tamaliki, mo tuagane e tokouke kolā e mafai o fai fakaa‵tea māfai e usu atu i fuaiupu kolā e fai atu ki nisi tino a mea e ‵tau o fai. Tela la, ne ‵fuli malie a matua mo pati o pese.

Fakaakoako ki pese i tapuakiga a kāiga (Onoono ki te palakalafa e 18)

18. Kaia e ‵tau o fakamasani faka‵lei tatou ki pese i ‵tou tusi pese fou? (Onoono ki te fakamatalaga mai lalo.)

18 E fakatoka a pese e uke mai i te “Usu Pese mo te Fiafia” ki a Ieova e pelā me ne ‵talo. Mai pese konei, e mafai o fakaasi atu ‵tou lagonaga totino ki a Ieova. Ka fesoasoani mai a nisi pese ke “fakama‵losi [aka tatou] ke fakatau a‵lofa kae fai a mea ‵lei.” (Epe. 10:24) E mautinoa eiloa me e ma‵nako tatou ke iloa ‵lei a te ‵fatiga, te usuga, mo pati o ‵tou pese. E mafai o fai penā mai te fakalogologo ki te usuga o pese i te jw.org. Mai te fakaakoako ki pese i te fale, e mafai o iloa ne koe o usu atu mo te loto talitonu mo lagonaga fakafetai. *

19. E mafai pefea o aofia a tino katoa i te fakapotopotoga i te tapuakiga tonu ki a Ieova?

19 Masaua me i te usuga o pese se vaega tāua o ‵tou tapuakiga. Se auala magoi ke fakaasi atu ‵tou a‵lofa mo te loto fakafetai ki a Ieova. (Faitau te Isaia 12:5.) Kafai e usu malosi atu koe mo te fiafia, ka fakamalosi atu foki ki nisi tino ke usu atu mo te loto talitonu. A te ‵tonuga loa, a tino katoa i te fakapotopotoga—tama‵liki, tino ma‵tua, mo tino ‵fou—e mafai o aofia katoa i te vaega tonu tenei o te tapuakiga ki a Ieova. Tela la, ke mo a ma taofi aka te fakaasiatuga o ou lagonaga i pese. I lō te fai penā, fakalogo ki te fakatonuga manino mai te faisalamo telā ne fakaosofia ke tusi mai: ‘Usu Pese Atu ki a Ieova!’ Ao, ke usu fiafia atu koe!—Sala. 96:1.

^ pala. 11 Mō nisi manatu fakatonutonu ki te faiga ke momea aka te ‵lei o te leo usuusu, onoono ki te polokalame i a Tesema 2014 o te JW Broadcasting (vitio mai lalo o te FROM OUR STUDIO).

^ pala. 18 Ke fesoasoani mai ke maua te agaga fia usuusu, ka kamata a te polokalame o te fono lasi mo tamā fono ki pese fakatagi‵tagi mō se sefulu minute. Ne fakatoka a te potukau usuusu i se auala telā ka fakatoka ‵tou loto mo mafaufau ki te polokalame telā ka ‵soko mai. Tela la, e fakamalosi mai ki a tatou ke saga‵saga i ‵tou nofoga mai te kamataga kae fakalogo‵logo faka‵lei ki polokalame o pese fakatagi‵tagi konei.