Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Fesili Mai Tino Fai‵tau

Fesili Mai Tino Fai‵tau

Kaia e ‵tau ei mo Kelisiano o fakaeteete i te fakaaogaga o polokalame aveave fekau i luga i tivaisi?

E fakaaoga ne nisi Kelisiano a poto ‵fou ke fesokotaki ki olotou kāiga mo nisi taina Molimau. Kae ka masaua faeloa ne te Kelisiano matua ‵lei a pati fakatonutonu konei: “A te tino atamai e lavea ne ia te mea fakamataku kae ‵muni, Kae ko tino e se lasi te lotou iloa e olo ‵tonu atu eiloa, ko puapuaga ei i ikuga o mea konā.”—Faata. 27:12.

E iloa ne tatou me e manako a Ieova o puipui tatou. Tela la, e se fia ‵kau fakatasi tatou mo tino kolā e faka‵tupu mavae‵vaega, faka‵tea, io me ‵fuli fakakotua a akoakoga ‵tonu. (Loma 16:17; 1 Koli. 5:11; 2 Ioa. 10, 11) A nisi tino kolā e ‵kau fakatasi mo te fakapotopotoga e mafai o se ‵lei olotou amioga. (2 Timo. 2:20, 21) E ‵tau o masaua ne tatou te mea tenei māfai ko filifili ‵tou taugasoa. A te filifiliga o taugasoa ‵lei e mafai o se faigofie māfai ko fakaaoga a polokalame aveave fekau i luga i tivaisi.

Se mea ‵lei ke filifili faka‵lei ‵tou taugasoa māfai ko ‵kau atu ki potukau kolā e tokouke a tino e aveave fekau i ei. Ko oti ne maua ne nisi Kelisiano a ikuga sē ‵lei mai te ‵kau atu ki potukau kolā e tokouke a tino aveave fekau i ei. E fakaeteete pefea se taina io me se tuagane māfai e kau atu ki se potukau telā e lau i selau io me lau i afe a tino i ei? Ka se mafai o iloa ne koe olotou uiga ‵tonu mo tulaga faka-te-agaga o tino katoa i te potukau tenā. E fai mai te Salamo 26:4: “E se ‵kau fakatasi au mo tāgata kolā e uiga fakaloiloi, kae ‵kalo kea‵tea au mai i a latou kolā e ‵funa olotou uiga ‵tonu.” E mata, e fakauiga i ei me e ‵tau fua mo koe o fesokotaki mo tino kolā e iloa faka‵lei ne koe?

Ke oko foki loa ki potukau fo‵liki o tino aveave fekau, e ‵tau o fakaaoga faka‵lei ne se Kelisiano ana taimi mo mea e fiafia ki ei. Ke mo a ma mafaufau me e ‵tau eiloa mo tatou o ‵saga atu ki fekau katoa i ei, faitalia me se a te mataupu e fai‵pati ki ei io me ko te leva e sau‵tala ki ei. Ne fai atu a Paulo ki a Timoteo ke fakaeteete i tino “gutu fai‵tala kae sona ‵kau atu fua ki mea a nisi tino kolā e seai eiloa se lotou fekau i ei.” (1 Timo. 5:13) E mafai foki o tupu se mea penā i aso nei i luga i polokalame aveave fekau.

A te Kelisiano matua ‵lei e se mafai o fai atu ne ia ne pati fakamasei io me talia ne ia a pati sē ‵lei kolā e fai e uiga ki taina tali‵tonu. (Sala. 15:3; Faata. 20:19) E se fakasalalau atu foki ne ia a tala fakapoi mo tala sē mautinoa. (Efe. 4:25) E maua eiloa ne tatou a mea‵kai faka-te-agaga e uke mo tala ‵fou kolā e fakatuagagina i luga i te jw.org mo polokalame o te Leo Fakasalalau o te JW i masina takitasi.

E fakaaoga ne nisi Molimau a polokalame aveave fekau ke fakatau, ‵togi, kae fakasalalau atu olotou mea e ‵togi io me ne avanoaga ki galuega. A mea konā ne mea fakapisinisi, e se ne mea faka-te-agaga. A Kelisiano kolā e ma‵nako ke saoloto “mai te fia‵fai tupe” e ‵kalo kea‵tea mai te fakaaogaga o ‵tou taina mō pogai fakapisinisi.—Epe. 13:5.

Kae e a te fakaaogaga o polokalame aveave fekau pelā me se auala ke salasala a tupe ke fesoasoani ki taina tali‵tonu io me ko latou kolā e pokotia ne fakalavelave ‵tupu o te natula? E masani o fakaasi ne tatou te alofa o fesoasoani kae fakamalosi ‵tou taina. (Iako. 2:15, 16) Kae kafai e taumafai koe o fai penā e auala i polokalame aveave fekau ka fakalavelave atu fua ki nisi fakatokaga tai ‵lei atu kolā e fai ne te ofisa lagolago io me ko te fakapotopotoga. (1 Timo. 5:3, 4, 9, 10, 16) Kae ka se ma‵nako tatou o fai ke mafau‵fau a tino me ko maua ne tatou se tiute fakapito ke tausi atu ki mamoe a te Atua.

E ma‵nako tatou o fai a mea kolā ka avatu i ei a vikiga ki te Atua. (1 Koli. 10:31) Tela la, kafai ko mafaufau koe ke fakaaoga a polokalame aveave fekau io me ko nisi poto ‵fou, ke mafaufau muamua ki mea fakama‵taku e maua mai ei, kae ke fakaeteete.