Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Fai Pefea ne Koe a Fakaikuga Totino?

E Fai Pefea ne Koe a Fakaikuga Totino?

“Fai faeloa ke iloa ne koutou a mea e loto ki ei a Ieova.”​—EFE. 5:17.

PESE: 69, 57

1. Ne a nisi fakaakoakoga o tulafono i te Tusi Tapu, kae e aoga pefea ki a tatou a te fakalogo ki ei?

I TENA Muna tusia, ko oti eiloa ne tuku mai ne Ieova a nai fakatonuga mautinoa. E pelā mo te fakatapu ne ia o amioga fakatauavaga sē ‵tau, ifo ki tupua, kaisoa, mo te ko‵nā. (1 Koli. 6:9, 10) I tafa i ei, ne tuku atu ne te Tama a te Atua, ko Iesu Keliso, ki ana soko a te fakatonuga faigata kae fakafiafia tenei: “Olo atu koutou ki fenua katoa o fai a tino i ei mo fai a soko, kae papatiso atu latou i te igoa o te Tamana mo te Tama mo te agaga tapu, akoako atu latou ke faka‵logo ki mea katoa ne fakatonu atu ne au ki a koutou. Kae kiloke! Au e fakatasi faeloa mo koutou i aso katoa ke oko eiloa ki te gataga o te olaga tenei.” (Mata. 28:19, 20) Ko se faka‵tau eiloa i te lasi o te puipuiga e maua mai i tulafono mo fakatonuga a te Atua! A te fakalogo ki ei e fai i ei ke ‵lei koe, malosi ‵lei, kae momea aka foki te fiafia o te kāiga. E sili atu i te tāua, a te ‵tou faka‵logo mo te a‵lofa tumau ki fakatonuga a Ieova, e aofia i ei a te fakatonuga ke ‵kau atu ki te galuega talai, ne maua ei ne tatou tena taliaga mo tena fakamanuiaga.

2, 3. (a) Kaia e se taku mai ei i te Tusi Tapu a tulafono ki so se tulaga e uiga ki ‵tou olaga? (e) Ne a fesili ka mafau‵fau tatou ki ei i te mataupu tenei? (Ke onoono ki te ata i te kamataga.)

2 Kae e uke a tulaga kolā e se taku tonu mai i te Tusi Tapu se fakatonuga mautinoa. E pelā me se fakaakoakoga, e sē taku tonu mai i te Tusi Tapu a tulafono likiliki e uiga ki vaegā gatu kolā e ‵lei mō Kelisiano. E fakaasi mai pefea i te mea tenei a te poto o Ieova? E kese‵kese a teuga mo tuu i nisi kogā koga o te lalolagi kae penā foki i tausaga katoa. Moi ne taku tonu mai i te Tusi Tapu a vaegā gatu mo teuga e ‵tau o ‵pei ki ei, penei, ko se fetaui mo aso nei. Ona ko pogai penā, e se taku tonu mai i te Muna fakaosofia a te Atua a tulafono e uke ke fakavae ki ei a filifiliga a se Kelisiano i mea tau galuega ‵togi, togafiti fakatokita, mo fakafiafiaga. Tela la, e saoloto a tino katoa mo ulu o kāiga ke fai a fakaikuga e uiga ki mea konei.

3 E mata, e fakauiga i ei me e se tāua ki a Ieova ‵tou filifiliga ki se fakaikuga tāua telā e mafai o pokotia ei ‵tou olaga? E mata, ka talia ne te ‵tou Tamana faka-te-lagi so se fakaikuga e fai ne tatou māfai e se ofa ei se tulafono i te Tusi Tapu? Kafai ko seai ne tulafono mautinoa, e mafai pefea o iloa ne tatou a filifiliga kolā ka fakafiafia atu ki a Ieova?

E MATA, E TĀUA A FAKAIKUGA TOTINO?

4, 5. E mafai pefea o pokotia tatou mo nisi tino i ‵tou fakaikuga?

4 Kāti e mafau‵fau a nisi tino me e se tāua a mea kolā e filifili ne tatou ke fai. Kae ke fai a fakaikuga ‵poto kolā e fakafiafia ki a Ieova, e ‵tau o mafaufau tatou ki tulafono mo akoakoga fakavae i tena Muna tusia kae ke tau‵tali atu ki ei. E pelā mo te mauaga o te taliaga a te Atua, e ‵tau o gasue‵sue tatou e ‵tusa mo tena tulafono e uiga ki te toto. (Kene. 9:4; Galu. 15:28, 29) Ka fesoasoani mai a ‵talo ke fai ne tatou a fakaikuga kolā e fetaui ‵lei ki akoakoga fakavae mo tulafono i te Tusi Tapu.

5 A fakaikuga ‵lasi e mafai o pokotia ei ‵tou malosi faka-te-agaga mo ‵tou olaga. So se fakaikuga e fai ne tatou ka mafai o pokotia ei ‵tou fesokotakiga mo Ieova—mō te ‵lei io me mō te masei. A fakaikuga ‵lei e fakamalosi aka ei ‵tou fesokotakiga mo te Atua, kae ko fakaikuga sē ‵lei e fakamasei i ei. E se gata i ei, e mafai o fakapakia ne se fakaikuga sē ‵lei a nisi tino i te feitu faka-te-agaga mai te fakalavelave io me fakavāivāi, io me fakamakosu aka ei te fealofani o te fakapotopotoga. A te ‵tonuga loa, e tāua ‵ki ‵tou fakaikuga totino.—Faitau te Loma 14:19; Kalatia 6:7.

6. Se a te mea e ‵tau o takitaki ki ei te faiga o ‵tou fakaikuga?

6 Ne a mea e ‵tau o fai ne tatou i tulaga kolā e se aofia tonu i ei se fakatonuga manino i te Tusi Tapu? Mai lalo o vaegā fakanofonofoga penā, i o tatou eiloa te tiute ke iloilo aka a fakamatalaga likiliki kae fai se filifiliga telā e takitakigina ne mea kolā ka talia kae fakamanuia ne Ieova, kae e se ko mea kolā e ‵lei ki a tatou.—Faitau te Salamo 37:5.

KE ILOA TE LOTO O IEOVA

7. Kafai e seai se tulafono mautinoa i te Tusi Tapu, e mafai pefea o iloa ne tatou a te mea e manako a Ieova ke fai ne tatou i nisi tulaga?

7 Kāti e mafaufau koe penei, ‘E mafai pefea o iloa ne tatou a mea kolā e talia ne Ieova māfai e seai se fakatonuga mautinoa e tuku mai i tena Muna e uiga ki ei?’ E fai mai te Efeso 5:17: “Fai faeloa ke iloa ne koutou a mea e loto ki ei a Ieova.” Kafai e seai se tulafono mautinoa i te Tusi Tapu, e mafai pefea o iloa ne tatou a te loto o te Atua? Mai te ‵talo ki a ia kae talia a tena takitakiga e auala i te agaga tapu.

8. Ne iloa pefea ne Iesu a mea e manako a Ieova ke fai ne ia? Tuku mai se fakaakoakoga.

8 Mafaufau ki te auala ne iloa ei ne Iesu me se a te mea e manako tena Tamana ke fai ne ia. I tala e lua kolā ne lipoti mai, ne ‵talo muamua a Iesu kae tuku fakavavega fakamuli mai ne ia a mea‵kai ki se vaitino tokouke. (Mata. 14:17-20; 15:34-37) Kae ne ita fitifiti a ia ke ‵fuli ne ia a fatu ki falaoa i te taimi ne fiakai ei a ia kae ne tofotofo ne te Tiapolo i te koga lavaki. (Faitau te Mataio 4:2-4.) Ona ko te mea ne iloa ‵lei ne ia a mafaufauga o tena tamana, ne iloa ne Iesu me e se ‵tau o ‵fuli ne ia a fatu ki falaoa. Ao, ne iloa ne Iesu me e se ko te loto o te Atua ke fakaaoga ne ia a te vaegā ‵mana tenā mō tena ‵lei eiloa. Mai te ita fitifiti ke fai penā, ne fakaasi atu ne ia me ne fakalagolago a ia ki a Ieova mō te takitakiga mo tena tausiga.

9, 10. Ne a mea ka fesoasoani mai ke fai ne tatou a fakaikuga ‵poto? Fakamatala mai.

9 Kafai e fai ne tatou a fakaikuga ‵poto, e pelā mo Iesu, e ‵tau o fakalago‵lago tatou ki a Ieova mō tena takitakiga. E ‵tau o gasue‵sue tatou e ‵tusa mo pati ‵poto konei: “Talitonu ki te Aliki [Ieova] mo tou loto kātoa. Sa fakalagolago lele eiloa ki tou iloa. Ke masaua faeloa ne koe te Aliki i au mea katoa e fai, kae ka fakaasi atu ne ia ki a koe te auala tonu. Ke mo a eiloa e talia ne koe ne ou mafaufauga e fai pelā i a koe ko gasolo aka o poto; e tasi eiloa te mea e ‵tau o fai ne koe, fakalogo ki te Aliki kae sa fai te mea ‵se.” (Faata. 3:5-7) A te taumafai ke iloa a mafaufauga o Ieova e auala i te sukesuke ki te Tusi Tapu e mafai o fesoasoani mai ke iloa ne tatou a te mea e manako te Atua ke fai ne tatou i se tulaga penei. A te momea aka o te ‵tou masani ki ana mafaufauga, ko te momea aka foki o te talia ne ‵tou loto tena takitakiga.—Eseki. 11:19.

10 Ke fai se fakatusaga: Mafaufau ki se fafine avaga telā e fano ki te sitoa. E lavea ne ia se ‵pea taka telā e fia fai a ia ki ei, kae ko oko eiloa i te ‵togi ‵mafa. Tela la, e fesili ifo tou fafine, ‘Ka pefea a lagonaga o taku avaga māfai ko fakamāumāu ne au a tupe e uke konā?’ Kāti ko iloa ne ia te tali, faitalia me e se nofo atu i konā tena avaga. Kaia e iloa ei ne tou fafine? Ona ko te mea ko masani ‵lei tou fafine mo ana mafaufauga i se vaitaimi leva e uiga ki te fakati‵titi o lā tupe. Ne iku atu ei ki te iloa ‵lei ne ia a mafaufauga o tena avaga māfai ko ‵togi ne ia te mea tenā. I se auala tai ‵pau, kafai ko masani ‵lei tatou mo mafaufauga mo auala o Ieova, e momea aka ei ‵tou atamai ke iloa ‵lei a mea e manako te ‵tou Tamana faka-te-lagi ke fai ne tatou i fakanofonofoga kese‵kese.

E MAFAI PEFEA O ILOA NE KOE A MAFAUFAUGA O IEOVA?

11. Ne a fesili e mafai o ‵sili ifo ne tatou māfai e fai‵tau io me sukesuke ki te Tusi Tapu? (Ke onoono ki te pokisi ko te “ Kafai ko Sukesuke ki te Muna a te Atua, ke Fesili Ifo.”)

11 Ke fakamasani ki mafaufauga o Ieova, e ‵tau o fakamuamua faeloa ne tatou a te faiga o sukesukega totino. Kafai e faitau kae sukesuke ki te Muna a te Atua, e mafai o fesili ifo tatou, ‘Se a te mea e fakaasi mai i te mataupu tenei e uiga ki a Ieova, ana auala amio‵tonu, mo ana mafaufauga?’ E ‵tau o maua ne tatou a te kilokiloga e pelā mo te faisalamo ko Tavita, telā ne usu mai: “Te Aliki, akoako mai ki a au ou auala; fakaasi mai foki ke iloa ‵lei ne au. Akoako mai au ke ola i tau munatonu; me i a koe ko toku Atua, telā e fakasao ne ia au. Au e talitonu faeloa ki a koe.” (Sala. 25:4, 5) I te taimi e mafaufau ‵loto ei koe ki se fuaiupu i te Tusi Tapu, e mafai o mafaufau koe ki fesili penei: “E mafai pefea o fakagalue aka ne au a te fakamatalaga tenei i toku kāiga? Tefea te koga e mafai o fakagalue aka ei ne au? I te fale? I te galuega? I te akoga? I te galuega talai?’ Kafai ko iloa ne tatou a te koga e mafai o fakagalue aka ei, e mafai o momea aka te faigofie ke iloa ne tatou a te auala ke fakagalue aka ei.

12. E mafai pefea o fesoasoani mai ‵tou tusi mo fakatasiga ke iloa ne tatou a mafaufauga o Ieova e uiga ki tulaga kesekese?

12 A te suā auala ke fakamasani ki mafaufauga o Ieova ko te saga tonu ki takitakiga mai tena fakapotopotoga kolā e fakavae ki te Tusi Tapu. E pelā mo te Watch Tower Publications Index mo te Tusi Fai Sukesukega mō Molimau a Ieova kolā ne fakatoka ke fesoasoani mai ke tauloto tatou e uiga ki mafaufauga o Ieova ki tulaga kese‵kese kolā e manakogina ei ke fai ne tatou a fakaikuga totino. E maua foki ne tatou a mea aoga e uke mai te fakalogo‵logo faka‵lei i fakatasiga Kelisiano kae fai tusaga foki i ei. A te mafaufau ‵loto ki mea e akoako mai i ei ka fesoasoani mai ke iloa ‵lei ne tatou a mafaufauga o Ieova kae ke fakaaoga foki ne tatou. Mai te fakaaogaga mo te loto fiafia a fakatokaga a Ieova ke fagai ei tatou i te feitu faka-te-agaga, ka momea aka faeloa te masani ‵lei o tatou ki ana auala. Ka iku atu ei ki te mafai ne tatou o fai a fakaikuga totino kolā ka fakamanuia ne te ‵tou Atua alofa.

KE TAKITAKI AU FAKAIKUGA NE MAFAUFAUGA O IEOVA

13. Tuku mai se fakaakoakoga telā e fakaasi mai i ei a te auala e mafai o fesoasoani mai a mafaufauga o Ieova ke fai a fakaikuga ‵poto.

13 Mafaufau ki se fakaakoakoga telā e fakaasi mai ei me i te iloaga o mafaufauga o Ieova e mafai o fesoasoani mai ke fai a fakaikuga ‵poto. E pelā me ne tino talai o te Malo, e mafai o fia ‵kau atu tatou ki te taviniga tumau e pelā me ne paenia tumau. Ko te mea ke fai penā, e taumafai muamua tatou ke fakafaigofie ‵tou olaga. I nisi taimi, e manava‵se tatou me mata e mafai o maua ne tatou te fia‵fia tonu māfai e se uke ‵tou mea i te feitu faka-te-foitino. E tonu, e seai se fakatonuga i te Tusi Tapu ke paenia tatou; e mafai o tumau eiloa tatou i te tavini atu ki a Ieova e pelā me ne tino talai fakamaoni. Kae e fakatalitonu mai ne Iesu me i tino kolā e tiaki olotou mea ona ko te Malo ka maua ne latou a fakamanuiaga e uke. (Faitau te Luka 18:29, 30.) E sili atu i ei, e fakaasi mai i te Tusi Tapu me e fakafiafia ki a Ieova māfai e tuku katoatoa atu ‵tou “‵talo fakafetai” ki a ia kae fai ne tatou a mea e mafai ne tatou o fai ke ‵lago atu ei ki te tapuakiga tonu. (Sala. 119:108; 2 Koli. 9:7) Mai manatu konei i te Tusi Tapu, fakatasi mo ‵talo mō se takitakiga, e mata, e se mafai ei o iloa ne tatou a mafaufauga o Ieova? A te mafaufau ki manatu konei e mafai o fesoasoani mai ke fai se fakaikuga telā e aoga ki a tatou kae ka fakamanuia foki ne te ‵tou Tamana faka-te-lagi.

14. E mafai pefea o iloa ne koe me i ou gatu mo teuga e fakafiafia atu ki a Ieova?

14 Mafaufau ki te suā fakaakoakoga: Kāti ko manako koe ki se vaegā gatu telā e se mata ‵lei ki nisi tino i te fakapotopotoga. Kae e iloa ne koe me e seai se tulafono fakapito i te Tusi Tapu telā e fakatapu mai i ei. Ne a mafaufauga o Ieova e uiga ki ei? Ne tuku mai ne te apositolo ko Paulo a te pati fakatonutonu tenei mai te Atua: “E manako foki au ke ‵pei a fāfine ki gatu kolā e mata ‵tau i te agamalu mo te mafaufau ‵lei, e se ko te ‵teuga o olotou ulu ki aulo mo penina io me ko te ‵pei ki gatu ‵togi ‵mafa, kae i se auala telā e fetaui ‵lei mo fāfine kolā e tavini atu mo te fakamaoni ki te Atua, e auala i te faiga o galuega ‵lei.” (1 Timo. 2:9, 10) I akoakoga fakavae, e fakasino atu foki a te pati fakatonutonu tenei ki tāgata Kelisiano. E pelā me ne tavini tukugina atu ki a Ieova, e se manava‵se fua tatou ki mea e ‵lei ei tatou kae ki te auala e pokotia ei a nisi tino i ‵tou gatu mo teuga. E fakamalosi mai a te agamalū mo te alofa ke mafau‵fau tatou ki kilokiloga a taina tali‵tonu ko te mea ke se fakavāivāi io me fakalogo‵mae atu ki a latou. (1 Koli. 10:23, 24; Fili. 3:17) A te masaua o mea ne fai mai i te Tusi Tapu e mafai o fesoasoani mai ke iloa ne tatou a mafaufauga o Ieova kae e takitaki ei tatou i te faiga o fakaikuga kolā e fakafiafia atu ki a ia.

15, 16. (a) Ne a lagonaga o Ieova māfai e tumau eiloa tatou i te mafau‵fau ki faifaiga fakatauavaga sē ‵tau? (e) Kafai ko filifili ne tatou a fakafiafiaga, e mafai pefea o iloa ne tatou te mea telā e fiafia ki ei a Ieova? (i) E ‵tau o fai pefea a fakaikuga lasi?

15 E fakaasi mai i te Tusi Tapu me e fanoanoa a Ieova māfai e kausaki atu a tino ki se olaga masei kae ko ‘lai‵lai olotou mafaufauga i taimi katoa.’ (Faitau te Kenese 6:5, 6.) Mai i te mea tenei, e mafai ei o iloa ne tatou me i te mafaufau ki faifaiga fakatauavaga sē ‵tau se mea ‵se ona ko te mea e iku atu ki se agasala matagā telā e fakatapu i te Tusi Tapu kae e se fetaui ki mafaufauga o Ieova. Ne tusi mai te soko ko Iakopo: “Kae ko te poto mai te lagi e tulaga muamua i te ‵ma, e filemu, e loto malamalama, e toka o fakalogo, e ‵fonu i te alofa fakamagalo mo fuataga ‵lei, e se fakailoga tino, e se amio ‵pelo.” (Iako. 3:17) A te matapulapula i te feitu tenei, e ‵tau mo tatou o loto ma‵losi ke ‵teke atu ki fakafiafiaga kolā e fakamalosi aka ei a mafaufauga mo manakoga sē ‵ma. A Kelisiano ata‵mai e se ‵tau o fakalotolotolua ki olotou filifiliga ki tusi, ata, io me ko tafaoga kolā e aofia i ei a mea kolā e takalialia ki ei a Ieova. E manino ‵lei ana mafaufauga e uiga ki vaegā mea penā i loto i tena Muna.

16 E uke a mea e mafai o fakaiku aka i auala kese‵kese, kae fiafia eiloa a Ieova ki ei. Kae i te faiga o fakaikuga lasi, se mea ‵lei ke ‵sala atu ki ne manatu fesoasoani mai i toeaina io me mai i Kelisiano ata‵mai. (Tito 2:3-5; Iako. 5:13-15) E tonu, e sē se mea ‵lei ke fesili atu ki nisi tino ke fai ne latou se fakaikuga mō koe. E ‵tau o fakaakoako kae fakagalue aka ne Kelisiano te malosi o olotou mafaufau. (Epe. 5:14) E ‵tau mo tatou o gasue‵sue e ‵tusa mo pati fakaosofia a Paulo: “Me e amo eiloa ne te tino tena amoga.”—Kala. 6:5.

17. E aoga pefea ki a tatou a te faiga fakaikuga totino kolā e fakafiafia atu ki a Ieova?

17 Kafai e fakavae ‵tou fakaikuga ki mafaufauga o Ieova, e momea aka te ‵tou fakapilipili atu ki a ia. (Iako. 4:8) E maua ne tatou tena taliaga mo tena fakamanuiaga. E fakamalosi aka ei ne te mea tenei ‵tou fakatuanaki ki te ‵tou Tamana faka-te-lagi. Tela la, ke na takitaki tatou ne tulafono mo akoakoga fakavae i te Tusi Tapu, me e fakaasi mai i ei a manatu o te Atua. E tonu, ka isi faeloa se mea fou ka tauloto ne tatou e uiga ki a Ieova. (Iopu 26:14) Kae mai i te taumafai mo te loto fiafia, ko mafai nei o maua ne tatou a te poto, te iloa, mo te malamalama kolā e manakogina ke fai ei a fakaikuga ‵poto. (Faata. 2:1-5) A manatu mo palani a tino sē ‵lei katoatoa e fulifuli faeloa, kae e tonu eiloa te fakamasauaga a te faisalamo ki a tatou: “Ka ko ana fuafuaga e tumau ki te se gata mai; ko ona fakamoemoega foki seai se gata maiga.” (Sala. 33:11) E manino ‵lei, e mafai ne tatou o fai te ‵toe fakaikuga ‵lei māfai e fetaui ‵tou mafaufauga mo faifaiga mo mafaufauga o te ‵tou Atua tafasili i te poto, ko Ieova.