Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Mai ‵Tou Faletusi

“Ki a Latou Kolā ne Tuku Atu ke Fai te Galuega”

“Ki a Latou Kolā ne Tuku Atu ke Fai te Galuega”

MAI tua o te fia o aso o matagi mo vaiua, ne oko atu ei ki te taeao o te Aso Gafua, Setema 1, 1919, se aso mafanafana kae ‵kasa te la. I te fakaafiafi tenā, ne maopoopo atu a sui toeitiiti ko kātoa te toko 1,000 ki te kamataga o te polokalame o te fono, i se koga telā e 2,500 a nofoga i ei, i Cedar Point, Ohio, U.S.A. I te fakaafiafi, e silia atu i te toko 2,000 o tino ne olo atu i poti, motoka, mo tuleini ne fakatoka. I te Aso Lua, ne fanaka ki luga te aofaki o tino telā ne fai ei te ‵toega o te polokalame o te fono mai tua i lalo o lakau.

Ne ‵kasa atu te la i vasia o laulakau kae maina atu ki luga i peleue o tāgata. Ko te matagi agiagi malie mai te Vaitafe ko Erie, ne gasue‵sue i ei a fulufulu i luga i pulou o fafine. Ne fai mai ne se taina tena mea e masaua: “A te ‵nofo atu i se koga pelā me se fatoaga gali, e ‵mao mai i te lalolagi mua, ne fai eiloa pelā me se tinā palataiso.”

Kae e se oko loa te gali o te kogā koga tenā ki te mata fia‵fia o tino katoa ne ‵kau atu. “E lavea atu te loto finafinau o tino katoa,” ko muna i se nusipepa, “kae ne lasi ‵ki te fia‵fia mo te fai fa‵kata o tino.” Ki Tino A‵koga i te Tusi Tapu, ne fia‵fia malosi eiloa latou ke ‵kau fakatasi mo olotou taina, maise eiloa mai tua o nai tausaga ko ‵teka atu o tofotofoga faiga‵ta: ‵tekeatuga i taimi o taua; ‵tekeatuga matagā i fakapotopotoga; te ‵ponoga o te Peteli i Brooklyn; te ‵peiga ki te falepuipui o tino e tokouke ona ko te talaiatuga o te Malo, e aofia i ei a taina e tokovalu kolā ne fai ne latou te takitakiga, kae ne ‵tau o fakasala ki te 20 tausaga i loto i ei. *

Ona ko te loto vāivāi mo te manavase i tausaga faiga‵ta konā, ne fakagata aka ne nisi Tino A‵koga i te Tusi Tapu a te galuega talai. A te taulasiga o tino ne fai eiloa ne latou a te ‵toe mea e mafai o fai ke tumau i te fakamaoni mai lalo o pulega fakasaua a tino o te malo. I te taimi e tasi, ne fai mai ne se tino fai sukesukega me faitalia a te faimalo atu ke fakagata te galuega, ne ‵mautakitaki te tali a Tino A‵koga me i a latou “ka tumau eiloa i te talai atu o te muna a te Atua ke oko ki te gataga.”

I te vaitaimi kātoa tenei o tofotofoga, a Tino A‵koga fakamaoni ne “onoono faka‵lei eiloa ki te takitakiga a te Aliki, . . . mai te ‵talo atu i taimi katoa mō te takitakiga a te Tamana.” Nei la, ko toe ‵kau fakatasi latou i se fono fakafiafia i Cedar Point. Ne fai mai ne se tuagane a lagonaga o tino e tokouke kolā ne mafau‵fau me ka “toe momea aka te uke o olotou mea e fai kae talai atu i se auala ne fakatoka faka‵lei.” E sili atu i mea katoa, ne ma‵nako eiloa latou ke talai atu te tala ‵lei.

“GA”—SE MEA FAIGALUEGA FOU!

I te vaiaso kātoa, ne ‵nofo mafaufau faeloa a sui ki te fono ki te uiga o mataimanu ko te “GA” kolā ne ‵lomi i te polokalame o te fono, i pepa fakatalofa, mo fakailoga i te kogā koga kātoa ne fai ei te fono. I te Aso Lima, te lāuga ko te “Co-Laborers’ Day” (Aso Ga‵lue o Leipa), ne fatoa fakamatala mai ei ne Joseph F. Rutherford a te mea tenā ki tino e toko 6,000 kolā ne ‵kau ki te fono. A te “GA” ko The Golden Age—se mekesini fou mō te galuega talai. *

Ne fai mai a te Taina ko Rutherford e uiga ki ana taina Kelisiano fakaekegina: “Ona ko te fakatuanaki ne seki mafau‵fau latou ki taimi o fakalavelave kae ne lavea ne latou a te Golden Age o te pulega ‵malu a te Mesia. . . . Ne ‵kilo atu ki ei e pelā me ko te tiute mo te tauliaga muamua ke fakailoa atu ki te lalolagi e uiga ki te oko mai o te Golden Age. Se vaega o te fakatonuga ne tuku atu ne te Atua ki a latou.”

A The Golden Age, “se Mekesini o Fakamatalaga ‵Tonu, Fakamoemoega, Kae Fakatalitonugina,” ka fakaaoga ke ‵tala mai ei se auala fou ke fakasalalau atu te munatonu—ko te ofoatuga o feagaiga mai fale ki fale. I te taimi ne fesili atu me e tokofia a tino e fia ‵kau atu ki te galuega, a tino katoa i te kau fakalogo‵logo ne ‵tu ki luga kae patipati mo te fia‵fia. Oti aka, ona ko “te loto fiafia mo te loto finafinau kolā e iloa fua ne tino kolā e tau‵tali atu i kalafaga o Iesu” ne usu atu ei ne latou a pati konei: “Fakamaina atu tou mainaga mo te munatonu, e te Aliki.” “Ne seki mafai o puli eiloa i a au a te ma‵luga o omotou leo e pelā eiloa me ko gasu‵sue i ei a lakau,” ko muna a J. M. Norris.

Mai tua o te polokalame, ne fakasolo atu latou i se laina i te fia o itula ke aofia i tino muamua kolā ne fai olotou feagaiga mō mekesini. Ne ‵pau a lagonaga o tino e tokouke mo Mabel Philbrick, telā ne fai mai: “Ko se faka‵tau eiloa i te fakafiafia ke iloa atu me ko toe fai ne matou te galuega!”

“KI A LATOU KOLĀ NE TUKU ATU KE FAI TE GALUEGA”

Kāti e nofo ki se 7,000 o Tino A‵koga i te Tusi Tapu ne fakatoka mō te galuega. Ne tuku mai a fakamatalaga likiliki i te pepa ko te Organization Method mo te tamā tusi ko te To Whom the Work Is Entrusted (Ki a Latou Kolā ne Tuku Atu ke Fai te Galuega): Ne takitaki ne te Matagaluega o te Galuega Talai fou a te galuega. Ne ‵tau o fakatu aka se Komiti mō te Galuega i te fakapotopotoga kae ne ‵tofi aka se takitaki ke tuku atu ne ia a fakatonuga. Ne ‵tau o vaevae aka a koga talai ki vaega kese‵kese mai i te 150 ki te 200 o fale. Ne fai te Fakatasiga mō te Taviniga i afiafi o Aso Fa ko te mea ke fakaasi atu ne taina olotou tala kae tausi a lipoti o te galuega talai.

“I te motou ‵fokiatuga ki omotou fale, ne fakalavelave katoa matou i te ofoatuga o feagaiga mō mekesini,” ko muna a Herman Philbrick. Ne maua ne latou a tino kolā ne fia‵fia o fakalogo‵logo atu. “Ne foliga mai me mai tua o se taua mo te lasi o te fanoanoa, ne talia ne tino katoa a te golden age,” ko muna a Beulah Covey. Ne tusi mai a Arthur Claus: “Ne ofo malosi a te fakapotopotoga kātoa i te lasi o te aofaki o tino fai feagaiga mō te mekesini.” I loto i te lua masina o tena lōmiga muamua, toeitiiti kae kātoa te āfa miliona o ‵kopi o The Golden Age ne tufatufa atu, kae e ‵tusa mo te 50,000 o tino ne fai feagaiga ke maua olotou ‵kopi.

A te mataupu ko te “Gospel of the Kingdom,” i te lōmiga o The Watch Tower, i a Iulai 1, 1920, ko te mea telā ne taku fakamuli mai ne A. H. Macmillan me ko “te fakaasiga muamua o te faiga faka‵lei o te galuega talai i te lalolagi kātoa.” Ne fakamalosi atu a te mataupu tenā ki Kelisiano fakaekegina katoa ke “tuku atu se fakamaoniga ki te lalolagi me ko pule mai nei te malo o te lagi.” I aso nei, ko oti ne ‵kau atu ki taina o Keliso “kolā ne tuku atu ke fai te galuega,” a te fia miliona o tino kolā ko talai atu mo te loto finafinau i te taimi e faka‵tali ei latou ki te vaitaimi aulo o te Mesia.

^ pala. 5 Ke onoono ki te Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom, mata. 6, “A Time of Testing (1914-1918).”

^ pala. 9 Ne fakaigoa fakamuli a The Golden Age ki te Consolation i te 1937 kae ki te Awake! i te 1946.