Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Fesili Mai Tino Fai‵tau

Fesili Mai Tino Fai‵tau

Kaia ne siki mai ei ne Iesu a pati a Tavita i te Salamo 22:1 mai mua malie o mate a ia?

E aofia i toe pati a Iesu kolā ne fai atu mai mua malie o tena mate, ko ana pati kolā ne fakamau i te Mataio 27:46: “Toku Atua, toku Atua, kaia ko tiaki ei au ne koe?” I ana pati konei, ko fakataunu ne Iesu a pati a te faisalamo ko Tavita kolā ne fakamau i te Salamo 22:1. (Male. 15:34) Se mea ‵se ke fakaiku aka me ne siki mai ne Iesu a pati konei ona ko tena fanoanoa ki a Ieova io me ko te mea ne seki lava tena fakatuanaki i se taimi. Ne mamalama katoatoa a Iesu i te pogai ne ‵tau ei mo ia o mate, kae ne loto fiafia a ia o fai penā. (Mata. 16:21; 20:28) Ne iloa foki ne ia me kafai ko pili a ia o mate, ka ave kea‵tea ne Ieova so se “puipuiga” mai i a ia. (Iopu 1:10) E tonu, ne talia ne Ieova te mea tenā me e manako a ia ke fakamaoni atu ne Iesu me ka tumau tena fakamaoni fatalia mea faiga‵ta e fe‵paki mo ia ke oko loa ki tena mate.—Male. 14:35, 36.

Kaia ne fai ei ne Iesu a pati konei i te salamo? E tiga eiloa e se mautinoa i a tatou, ka sau‵tala loa tatou ki nisi pogai ne fai ei penā. *

Mai te fai atu ne ia a pati konei, e mata, e faka‵mafa mai ne Iesu me i a Ieova ka sē fia saga atu ki tena mate? Ne ‵tau o ‵togi atu ne Iesu a te togiola e aunoa mo te fesoasoani o Ieova. Ne ola a ia pelā me se tino faka-te-foitino kae ne ‵tau mo ia o mate ko te mea ke “tami a ia ki te mate mō tino katoa.”—Epe. 2:9.

Mai nāi pati fua kolā ne siki mai ne ia i te salamo, e mata, ne manako a Iesu ke mafau‵fau a nisi tino ki pati i te salamo kātoa? Se mea masani i aso konā ke tauloto ne tino Iutaia a pati i te salamo. Kafai e tauloto ne latou se fuaiupu o te salamo, e fai loa pelā me e tauloto ne latou te mataupu kātoa. Kafai tenei te mea ne mafaufau ki ei a Iesu, ko tena uiga ne ‵tau o fesoasoani atu a ia ki ana soko Iutaia ke masaua a valoaga e uke kolā ne tusi i te salamo e uiga ki mea kolā ka ‵tupu i te taimi o tena mate. (Sala. 22:7, 8, 15, 16, 18, 24) E se gata i ei, i fuaiupu fakaoti o te salamo e fakamatala mai i ei a te pulega fakatupu a Ieova ki luga i atufenua katoa o te lalolagi.—Sala. 22:27-31.

I te sikimaiga ne ia a pati konei a Tavita, e mata, ne faka‵mafa mai ne Iesu me e seai sena mea‵ se? Mai mua o mate a ia, ne ‵tau mo Iesu o kufaki i fakamasinoga sē tonu kolā ne ‵losi atu me ne pati masei ne ia te Atua. (Mata. 26:65, 66) Ne fakatoka fakavave ke fai a te fakamasinoga tenā i te po e aunoa mo te tau‵tali ki te tulafono i te faiga o fakamasinoga. (Mata. 26:59; Male. 14:56-59) I te ‵siliatuga ne Iesu te fesili tenei, “Toku Atua, toku Atua, kaia ko tiaki ei au ne koe?” kāti ne faka‵mafa mai ne ia te manatu tonu me seki ai sena mea ‵se ne fai ke maua i ei ne ia te vaegā fakasalaga tenā.

E mata, ne fakamasaua atu foki ne Iesu ki nisi tino, me e tiga loa ne fepaki a te faisalamo ko Tavita mo logo‵maega, e mata, e fakauiga i ei me ko se maua ne Tavita te taliaga a Ieova? E se fakaasi mai i te fesili a Tavita a te sē lava o tena fakatuanaki. I te otiga ne fakasae ne ia te fesili tenā, ne toe fakaasi atu ne ia tena loto talitonu ki te malosi faka‵sao ola o Ieova, kae ne fakamanuia faeloa ne Ieova a ia. (Sala. 22:23, 24, 27) E penā foki a Iesu, e tiga loa a ia ko “te Tama a Tavita,” telā ne logo‵mae i luga i te pou fakasaua, e se fakauiga i ei me ko se maua ne ia te taliaga a Ieova.—Mata. 21:9.

E mata, ne fakaasi mai ne Iesu te lasi o tena fanoanoa ona ko te tapalega ne Ieova Tena puipuiga mai i a ia ko te mea ke mafai o fakamaoni katoatoa atu ne ia tena fakamaoni? E seai se fuafuaga a Ieova ke logo‵mae a tena Tama kae mate atu. Ne fatoa fakagalue te fakatokaga tenā mai tua fua o te ‵tekega muamua. Ne seki ai se mea ‵se a Iesu ne fai, kae ne ‵tau mo ia o logo‵mae kae mate ko te mea ke tuku atu ne ia se tali mautinoa ki te kinauga telā ne fakasae aka ne Satani kae ke ‵togi atu foki a te mea telā ne galo atu i te tagata muamua. (Male. 8:31; 1 Pe. 2:21-24) E mafai fua o fakataunu a te mea tenei māfai e tapale ne Ieova tena puipuiga mai i a Iesu mō te taimi muamua i tena olaga.

E mata, ne taumafai a Iesu o fesoasoani atu ki ana soko ke mafau‵fau ki te pogai ne talia ei ne Ieova ke mate a ia i te auala tenā? * Ne iloa ne Iesu me i te vaegā mate tenei e pelā me se tino soli tulafono i te pou fakasaua ka fakavāivāi atu ki tino e tokouke. (1 Koli. 1:23) Kafai ne mafau‵fau ana soko ki te pogai tonu ne mate ei a ia, ka malamalama latou i te tāua o te mea tenā. (Kala. 3:13, 14) Kae ka ‵kilo atu latou ki a ia e pelā me se Fakaola kae e sē se tino soli tulafono.

Faitalia me se a te pogai ne siki mai ei ne Iesu a pati konei, ne iloa ne ia me i tena mate i luga i te pou fakasaua se vaega o te faiga ne ia te loto o Ieova. Mai tua malie o ana o te sikimaiga ne ia a te salamo, ne fai atu a Iesu: “Ko oti ne fakataunu!” (Ioa. 19:30; Luka 22:37) Ao, a te pogai ne seki puipui ne Ieova a Iesu mō se taimi toetoe, ne fai ei ke fakataunu katoatoa ne Iesu te galuega telā ne uga mai a ia ke fai i te lalolagi nei. Ne fai foki i ei ke fai ne ia a mea katoa kolā ne tusi mai e uiga ki a ia “i te Tulafono a Mose mo tusi a Pelofeta mo Salamo.”—Luka 24:44.

^ pala. 2 Ke onoono foki ki te palakalafa e 9 mo te 10 i te mataupu ko te “Tauloto Mai Toe Pati a Iesu ne Fai” i te lōmiga tenei.

^ pala. 4 Talu mai tena galuega talai, ne faka‵sae aka ne Iesu i nisi taimi ana manatu io me ne fesili kolā ne seki fakaasi mai i ei ana lagonaga. Ne fai ne ia te mea tenei ke isi se avanoaga o ana soko ke fakaasi mai olotou manatu.—Male. 7:24-27; Ioa. 6:1-5; onoono ki The Watchtower, Oketopa 15, 2010, itu. 4-5.