Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Ne Iloa ne Koe

Ne Iloa ne Koe

Sunako i te Senitenali Muamua: Ne aofia i te ‵toe fakafouga tenei a nisi mea kolā ne ‵toe mai i sunako i te senitenali muamua kae ne maua atu i Gamla, se fakai telā e nofo ki te ono maila (10 km) i te feitu ki mātū saegala o te Tai o Kalilaia. E tuku mai i ei ki a tatou se ata foliki o sunako kolā ne faite i aso mua

Ne kamata pefea o faite a sunako?

A TE pati “sunako” e vau mai te pati Eleni telā e fakauiga ki te “fono” io me “maopoopo fakatasi.” E fetaui ‵lei eiloa mo te pati tenei, me i sunako ko koga e maopoopo ei a tino Iutaia ke fakatonutonu kae tapuaki i aso mua. E se fakamatala manino mai i te Tusi Tapu i te ‵gana Epelu a te fakamatalaga o sunako, kae e fakamatala manino mai i te Tusi Tapu i te ‵gana Eleni me i vaegā koga konā mō maopoopoga ko oti eiloa ne faka‵tu aka i te senitenali muamua T.A.

E tali‵tonu a tino sukesuke ‵poto me i sunako ne faka‵tu aka eiloa i taimi ne ‵nofo fakapagota ei a tino Iutaia i Papelonia. E fakasako‵sako mai a te Encyclopaedia Judaica: “Ne seki mafai ne tino kolā ne ave fakapagota o toe maua se Faletapu, i se fenua fakaa‵tea, kae ne manakogina ne latou se fakamafanafanaga ki olotou puapuaga, tela la, ne maopoopo faeloa latou i taimi katoa, maise loa i te Sapati, ke fai‵tau ki Tusitusiga Tapu.” I te taimi ne fakasaoloto mai latou mai te ‵nofo fakapagota, e mautinoa eiloa me ne tumau eiloa a tino Iutaia i te maopoopo faeloa o fai a ‵talo kae fai‵tau ki Tusitusiga Tapu, kae ne kamata o faka‵tu aka ne latou a sunako i koga ne ‵nofo i ei latou.

I te senitenali muamua T.A., ne fai eiloa a sunako e pelā me ko te fakavae o mea fakalotu a tino Iutaia kae e pelā foki me se vaega o olaga o tino kolā ne salalau atu ki nisi koga o te Metitilani, mo Fenua o Saegala, mo Isalaelu foki loa. “[A te sunako] ne fai pelā me se koga ke fai ei a sukesukega, ‵kaiga ‵malu, fono fakamasino, koga ‵togi lafoga, mo fono fakapolitiki mo fono o te fenua,” ko pati a te Polofesa ko Lee Levine, mai te Hebrew University of Jerusalem. E toe fai mai a ia: “E tonu, ko te ‵toe koga tāua telā e fai i ei a mea fakalotu.” Tela la, e se ‵poi tatou i te pogai ne kau atu faeloa a Iesu ki maopoopoga i sunako. (Male. 1:21; 6:2; Luka 4:16) I konā, ne akoako, fakatonutonu, kae fakamalosi ne ia a tino i ei. Mai tua o te fakatuakaga o te fakapotopotoga Kelisiano, ne uke foki a taimi ne talai atu ei a Paulo i sunako. A tino kolā ne ma‵nako malosi o fakapilipili atu ki te Atua ne olo atu ki sunako, tela la, i te taimi e ulu atu ei a ia ki se fakai, ne masani eiloa o mua atu a Paulo ki te sunako ke talai atu i ei.—Galu. 17:1, 2; 18:4.