Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Ke Uiga Atafai Mai te Fakaakoako Atu ki a Ieova

Ke Uiga Atafai Mai te Fakaakoako Atu ki a Ieova

“E fiafia so se tino e saga tonu atu ki te tino malalo.”​—SALA. 41:1.

PESE: 130, 107

1. E lavea atu pefea a te alofa i vā o tino o te Atua?

A TINO o te Atua se kāiga faka-te-agaga—se kaukāiga telā e iloga ona ko te a‵lofa. (1 Ioa. 4:16, 21) A te alofa tenā e se fakaasi mai fua i faifaiga loto ‵toa kae i auala fo‵liki foki e uke, e pelā mo pati mo faifaiga ‵gali. Kafai e atafai kae ‵saga tonu atu tatou ki nisi tino, ko “fakaakoako [tatou] ki te Atua, e pelā me ne tama‵liki fagasele.”—Efe. 5:1.

2. Ne fakaasi mai pefea ne Iesu a te alofa o te Atua?

2 Ne fakaakoako eiloa a Iesu ki tena Tamana i se auala ‵lei katoatoa. “O‵mai ki a au, a koutou katoa kolā e fi‵ta kae ‵mafa otou amoga,” ko muna a Iesu, “me ka tuku atu ne au ki a koutou se malosi fou . . . , me i a au e agamalu kae loto maulalo.” (Mata. 11:28, 29) Kafai e tau‵tali tatou i te fakaakoakoga a Keliso mai te “saga tonu atu ki te tino malalo,” ka maua eiloa ne tatou a te taliaga a te ‵tou Tamana alofa mo te fiafia sili. (Sala. 41:1) Ke na onoono nei tatou ki te auala e mafai ei ne tatou o fakaasi atu te atafai ki tino i te kāiga, fakapotopotoga, mo te galuega talai.

KE UIGA ATAFAI I TE KĀIGA

3. E mafai pefea o fakaasi atu ne te tagata avaga a te atafai ki tena avaga? (Ke onoono ki te ata i te kamataga.)

3 E ‵tau o fai ne tāgata a‵vaga a te takitakiga mai te fakaasi atu o te uiga atafai ki nisi tino i te kāiga. (Efe. 5:25; 6:4) E pelā me se fakaakoakoga, ne fakamalosi atu ki a latou ke ‵nofo fakatasi mo olotou avaga “i te loto malamalama”—se tugapati telā e mafai foki o ‵fuli ki te “fakaasi atu te āva ki a latou; ke malamalama i a latou.” (1 Pe. 3:7; fml.) E olo tasi faeloa a te malamalama mo te atafai. E pelā me se fakaakoakoga, a te tagata avaga malamalama e iloa ne ia me i tena soa telā ko tena avaga, e ‵kese mai i a ia i feitu e uke, kae e se fakauiga i ei me e ‵lei atu tou tagata i tena avaga. (Kene. 2:18) E atafai tou tagata ki lagonaga o tou fafine, mai te fai faka‵lei ki tou fafine i te loto maulalo mo te āva. Ne fai mai se fafine avaga i Kanata e uiga ki tena avaga penei: “E se mafai o manatu māmā tou tagata ki oku lagonaga io me fai mai penei, ‘E se ‵tau o mafaufau koe penā.’ A iafoki se tino telā e fakalogologo mai faka‵lei. Kafai e fesoasoani mai a ia ke fakamafulifuli taku kilokiloga e uiga ki se mataupu, e fai eiloa ne ia mo te atafai.”

4. E ‵tau o fakaasi atu pefea ne se tagata avaga me e atafai a ia ki tena avaga mai i ana faifaiga ki nisi fāfine?

4 A te tagata avaga malamalama e fakatāua foki ne ia a lagonaga o tena avaga māfai e fesokotaki atu a ia mo nisi fāfine. E se mafai lele a ia o fiafai ki a latou io me fakatāgata ki a latou; e penā foki māfai ko oko mai ki mea tau fesokotakiga i te itaneti kolā e fakaaoga ne ia. (Iopu 31:1) E tonu, e fakamaoni eiloa tou tagata ki tena avaga, e se ona fua ko tena alofa ki tou fafine, kae ona foki ko tena alofa ki te Atua mo tena takalialia ki te mea masei.—Faitau te Salamo 19:14; 97:10.

5. E mafai pefea o fakaasi atu ne se fafine avaga a te atafai ki tena avaga?

5 Kafai e kilo atu te tagata avaga ki tena ulu, ko Iesu Keliso e pelā me se fakaakoakoga tāua, ko fesoasoani atu eiloa a ia ki tena avaga ke ati aka te “āva malosi” ki a ia. (Efe. 5:22-25, 33) Kae kafai e āva foki te fafine, ka fakamalosi aka i ei ke atafai tou fafine ki tena avaga, kāti māfai e manakogina ke tuku katoatoa atu ana taimi e uke ki tiute faka-te-agaga io me māfai ko ‵mafa tena mafaufau i fakalavelave. “I nisi taimi, e lavea ne taku avaga me isi se mea e fakalavelave mai māfai ko ‵kese aku faifaiga,” ko pati a se tagata avaga i Peletania. “Kae ka fakagalue ne tou fafine a te fakatakitakiga i te Faataoto 20:5, māfai foki e fakauiga te mea tenei ke faka‵tali ki te taimi tonu ke ‘aumai ki tua’ a oku mafaufauga māfai se mataupu telā e ‵lei ke sau‵tala fakatasi māua ki ei.”

6. E mafai pefea ne tatou katoa o fakamalosi a tama‵liki ke atafai ki nisi tino, kae ka aoga pefea te mea tenā ki tama‵liki?

6 Kafai e fakatau fakaasi atu ne mātua a te uiga atafai, e tuku atu loa ne latou se fakaakoakoga ‵lei ki olotou tama‵liki. E tonu, i o mātua eiloa te tiute ke akoako olotou tama‵liki ki te auala ke fakaasi atu te atafai ki nisi tino. E pelā me se fakaakoakoga, e mafai o akoako ne mātua latou ke sē tele‵tele i te Fale Tapuaki. I taimi o maopoopoga, e mafai o fai atu a mātua ki olotou tama‵liki ke ‵mua a tino ma‵tua i a latou māfai ko olo o āsu olotou mea‵kai. E tonu, e mafai ne tino katoa i te fakapotopotoga o fesoasoani atu ki mātua. E pelā me se fakaakoakoga, kafai e fai mai ne se tamaliki se mea ‵lei ki a tatou—pelā mo te ‵talaga o te mataloa—e ‵tau mo tatou o fakamālō atu ki a ia. A te faiga tenā e mafai o aoga ki te tamaliki, kae fiafia tena loto me “e sili atu te fiafia o te tino telā e tuku atu ana mea i lō te maua ne ia.”—Galu. 20:35.

“KE NA MAFAU‵FAU TATOU TE SUĀ TINO KI TE SUĀ TINO” I TE FAKAPOTOPOTOGA

7. Ne fakaasi atu pefea ne Iesu te atafai ki te tagata ‵tuli, kae ne a akoakoga e tauloto ne tatou mai te fakaakoakoga a Iesu?

7 I te taimi e tasi ne nofo atu a Iesu i kogā koga o Tekapoli, ne “aumai ne tino i konā ki a ia se tagata taliga ‵tuli kae gūgū.” (Male. 7:31-35) I lō te faka‵lei ne ia tou tagata i mua o te vaitino, “ne ave ne [Iesu] te tagata tenei kea‵tea mai te vaitino” kae ne faka‵lei ne ia. Kaia? Ne mafai ne te tulaga o te tagata tenā o fai ke mā a ia i mua o te vaitino. Kāti ne lavea ‵lei ne Iesu te mea tenei, telā ne ave kea‵tea ne ia tou tagata mai te vaitino kae faka‵lei ne ia. E tonu, e se mafai o faka‵lei fakavavega ne tatou a ma‵saki. Kae e mafai kae e ‵tau foki mo tatou o fakaasi atu a te loto malamalama ki manakoga mo lagonaga o ‵tou taina tapuaki. Ne tusi mai te apositolo ko Paulo: “Ke na mafau‵fau tatou te suā tino ki te suā tino o fakama‵losi atu ke fakatau a‵lofa kae fai a mea ‵lei.” (Epe. 10:24) Ne malamalama a Iesu i lagonaga o te tagata ‵tuli kae ne faka‵lei eiloa ne ia tou tagata. Ko tafaga la te gali o te fakaakoakoga tenā mō tatou!

8, 9. I auala fea e mafai ei ne tatou o fakaasi atu te atafai ki tino ma‵tua mo tino fakamasaki‵saki? (Taku mai ne fakaakoakoga.)

8 Fakaasi atu te atafai ki tino ma‵tua mo tino fakamasaki‵saki. Ne fakamailogagina a te fakapotopotoga Kelisiano e se ki te malosi kae ki te alofa. (Ioa. 13:34, 35) A te alofa tenā e fakamalosi aka ne ia tatou ke gasue‵sue o fesoasoani atu ki tino ma‵tua mo latou kolā e se katoatoa ‵lei ke ‵kau atu ki fakatasiga Kelisiano kae talai atu te tala ‵lei. E manakogina ke fai penā māfai ko fakatapulagina a mea e mafai ne latou o fai. (Mata. 13:23) A Michael, telā ne nofo i luga i tena nofoaga fakatekateka, ne lasi ‵ki tena loto fakafetai ki te fesoasoani e maua ne ia mai tena kāiga mo taina i tena potukau talai. “Ona ko te fesoasoani e tuku mai ne latou katoa ki a au,” ko ana pati, “ko mafai ei ne au o kau malosi atu faeloa ki fakatasiga mo te galuega talai. E fiafia malosi eiloa au ki te galuega talai i koga e tokouke i ei a tino.”

9 E uke a Peteli e ‵nofo i ei a tino ma‵tua mo tino fakamasaki‵saki. E fakaasi atu ne taina ovasia ki tavini fakamaoni konei a te atafai mai te fakatoka ke mafai ne latou o aofia i te galuega talai e auala i tusi mo telefoni. “E loto fakafetai matou ki te tauliaga ke mafai o tusi atu a tusi alofa,” ko pati a Bill, telā ko 86 ana tausaga kae tusitusi atu ki tino i koga ‵mao. A Nancy, telā ko tai kātoa tena 90 tausaga, e fai mai penei: “E se kilo atu au ki te tusiga o tusi alofa e pelā fua me se faifaiga ke faka‵fonu aka i ei a teutusi. A te mea tenei se galuega talai. E manakogina ke iloa ne tino a te munatonu!” E fai mai a Ethel, telā ne fanau i te 1921, penei: “A logo‵maega se vaega o toku olaga. E tai faigata eiloa ki a au i nisi taimi ke fakatoka.” E se gata i ei, e fiafia tou fafine o talai i luga i telefoni kae ne maua ne ia a toe asiga ‵gali. A Barbara, telā ko 85 ana tausaga, e fakamatala mai penei: “Ona ko toku fakamasakisaki, ne tai faigata eiloa ke kau au ki te galuega talai. Kae ne mafai o faipati atu au ki nisi tino e auala i te talai atu i luga i telefoni. Fakafetai ki a Ieova!” Seki kātoa se tausaga, kae ne maua ne se potukau o tino ma‵tua a itula e 1,228 i te galuega talai, tusi alofa e 6,265, mo telefoni e silia atu mo te 2,000 ne fai, kae e nofo ki se 6,315 tusi ne tufatufa atu! E mautinoa eiloa me ne fakafiafia atu a te taumafaiga tenei ki te loto o Ieova!—Faata. 27:11.

10. E mafai pefea o fesoasoani atu tatou ki ‵tou taina ke maua katoatoa ne latou a mea aoga mai fakatasiga Kelisiano?

10 Fakaasi atu te atafai i fakatasiga Kelisiano. E ma‵nako eiloa tatou ke maua katoatoa ne ‵tou taina a mea aoga mai ‵tou fakatasiga. A te ‵tou atafai e mafai o fesoasoani atu ki a latou ke fai penā. E pefea la? A te auala e tasi ko te oko vave atu ko te mea ke sē fakalavelave atu ki a latou. E tonu, e mafai ne fakalavelave ‵tupu fakafuasei o fakatalave tatou i nisi taimi. Kae kafai ko fai ne tatou e pelā me se mea masani, ko ‵tau ei mo tatou o mafau‵fau faka‵lei ki te auala e mafai o fakaasi atu ne tatou i se auala tai ‵lei atu a te uiga atafai. Ke masaua foki me ‵kami tatou ne Ieova mo tena Tama. (Mata. 18:20) E mautinoa eiloa me e ‵tau o fakaasi atu ne tatou a te āva malosi ki a lāua!

11. Kaia e ‵tau ei mo latou kolā e isi ne olotou tōfiga i te fakatasiga o fakagalue a te fakatakitakiga i te 1 Kolinito 14:40?

11 A te atafai ki ‵tou taina e fakauiga foki ki te faka‵logo ki te fakatonuga tenei: “Ke fai a mea katoa ke fanofano ‵lei mai te faiga o fakatokaga ‵lei.” (1 Koli. 14:40) E faka‵logo a taina kolā e isi ne olotou tōfiga i te fakatasiga ki te fakatonuga tenā mai te tausi ki te taimi. A te faiga ne latou o te mea tenā se fakaasiga o te lotou atafai ki te suā failauga penā foki mo te fakapotopotoga. Kāti a nisi taina e faima‵laga atu ki olotou fale mō se taimi leva. Nisi e mafai o fakalagolago ki mea fakatele‵tele kolā e fakaaoga ne tino katoa. Kae ko nisi kāti olotou avaga ne tino sē tali‵tonu kolā e faka‵tali ke oko atu latou.

12. Kaia e ‵tau ei o fakaasi atu ne tatou a te “āva lasi i te alofa” ki toeaina kolā e ga‵lue malosi? (Ke onoono ki te pokisi “ Fakaasi Atu te Atafai ki a Latou Kolā e Fai ne Latou te Takitakiga.”)

12 A tausi mamoe faka-te-agaga kolā e ga‵lue malosi i te fakapotopotoga kae takitaki ne latou mo te loto finafinau a te galuega talai, e manakogina malosi ne latou a te atafai. (Faitau te 1 Tesalonia 5:12, 13.) E mautinoa eiloa me e loto fakafetai koe ki taumafaiga e fai ne toeaina mō koe. Tela la, mai mea katoa, ke na fakaasi atu tou loto fiafia o fesoasoani kae ‵lago atu ki a latou. Mai te faiga tenā, “e puipui ne latou [‵tou] ola kae e tuku atu ne latou se tala ki te Atua e uiga ki ei.”—Epe. 13:7, 17.

KE ATAFAI I TE GALUEGA TALAI

13. Se a te mea e mafai o tauloto ne tatou mai faifaiga a Iesu ki tino?

13 E uiga ki a Iesu, ne ‵valo mai a Isaia: “E seai se mouku pikopiko ka ‵fati ne ia, kae ka se tamate ne ia se ‵vae o te moli telā e kākā malie.” (Isa. 42:3) Ko te alofa o Iesu ne fai ei ke uiga atafai a ia. Ne malamalama a ia i lagonaga o latou kolā e fai pelā me ne mouku piko‵piko io me se ‵vae o te moli telā e kākā malie i se auala fakatusa. Ona ko te mea tenā, ne fakaasi atu ne ia te atafai mo te kufaki. Ke oko foki loa ki tama‵liki ne olo atu ki a ia. (Male. 10:14) E tonu, e se maua ne tatou a te poto mo te atamai o Iesu i te akoako atu! Kae e mafai kae e ‵tau foki mo tatou o atafai ki tino i ‵tou koga talai. E aofia i te mea tenā a te auala ke fai‵pati atu ki a latou, te taimi ke fai penā, mo te leva e fai‵pati atu ei tatou.

14. Kaia e ‵tau ei o mafau‵fau faka‵lei tatou ki te auala e fai‵pati ei tatou ki tino?

14 E ‵tau o fai‵pati atu pefea tatou ki tino? I aso nei, e lau i miliona o tino “ko pa‵ka kae tuku tiaki” ne tino faipisinisi sē fakamaoni kae sē loto a‵lofa, tino fakapolitiki mo takitaki lotu. (Mata. 9:36) Ona ko te mea tenā, e tokouke a tino ko sē tali‵tonu ki so se tino kae ko seai ne olotou fakamoemoega. Kae ko oko eiloa i te tāua ke atafai kae loto a‵lofa tatou i te filifiliga o ‵tou pati penā foki mo te auala e fai‵pati ei tatou! E tonu, e mafai o ‵saga tonu mai a tino e tokouke ki ‵tou fekau e se ona fua ko ‵tou iloa i te Tusi Tapu io me ko ‵tou manatu ‵gali, kae ona foki ko te ‵tou atafai ‵tonu mo te āva ki a latou.

15. Ne a nisi auala aoga e mafai o fakaasi atu ne tatou te atafai ki tino e talai tatou ki ei?

15 E uke a auala aoga ke fakaasi atu te atafai ki tino kolā e talai tatou ki ei. E pelā me se fakaakoakoga, a fesili se vaega tāua i te faiga o akoakoga. E ‵tau o fai ‵tou fesili i se auala atafai kae āva. Ne tauloto ne se paenia telā ne talai atu i se koga talai e ‵nofo i ei a tino e tokouke kolā e mata ‵mā, ke mo a ma ‵sili atu a fesili kolā e mafai o fakamā ki tino. E aofia i ei a fesili kolā e se mafai ne te tino o tali io me e mafai o ‵se. E pelā me se fakaakoakoga, ne kalo kea‵tea a ia mai vaegā fesili penei, ‘E mata, e iloa ne koe te igoa o te Atua?’ io me ‘E mata, e iloa ne koe me se a te Malo o te Atua?’ I lō te fai penā, ne mafai o fai atu a ia penei, “Ne tauloto ne au mai te Tusi Tapu me i te Atua e isi sena igoa totino. E mata, e ‵lei ke fakaasi atu ne au me ko oi tena igoa?” E tonu, e kese‵kese a tino mo olotou tuu, tela la e se manakogina ne tatou a tulafono. Kae e ‵tau faeloa mo tatou o atafai kae āva, e aofia i ei a te fai ke iloa ‵lei ne tatou a tino i ‵tou koga talai.

16, 17. E mafai pefea o fakaasi atu ne tatou a te atafai māfai e filifili aka ke (a) talai atu ki tino i olotou fale? (e) te leva e fakamāumāu ei ne tatou ke fai‵pati atu ki se tino?

16 Ko te taimi fea e ‵tau ei o asi atu tatou ki ‵tou tuakoi? Kafai e talai atu tatou mai fale ki fale, e se fakamoe‵moe a tino ke olo atu tatou. Tela la, se mea tāua ke asi atu tatou i se taimi telā e fia‵fia malosi ei a tino o sau‵tala! (Mata. 7:12) E pelā me se fakaakoakoga, e mata, a tino i ‵tou koga talai e ma‵nako o ‵moe leva i fakaotiga o vaiaso? Kafai e penā loa, e mafai o kamata tau galuega talai i te auala, i koga e tokouke i ei a tino, io me fai a toe asiga ki tino kolā e iloa ne koe me e mafai o avanoa mai.

17 E pefea te leva e ‵nofo ei tatou? E tokouke a tino e fakalavelave ‵ki, tela la se mea ‵lei ke fakatoe‵toe fua ‵tou asiga, i te taimi muamua. Se mea ‵lei ke fakaoti fakavave se sau‵talaga i lō te nofo leva. (1 Koli. 9:20-23) Kafai e lavea ne tino me e malamalama tatou i olotou fakanofonofoga io me i a latou e fakalavelave, e mafai eiloa o fia‵fia ke toe asi atu tatou ki a latou. E manino ‵lei me e ‵tau o fakaasi atu ne tatou a fuataga o te agaga i te ‵tou galuega talai. Kafai e fai penā, ko fai ‵tonu eiloa tatou mo “tino ga‵lue a te Atua”—se tasi o auala e ‵taki mai ei ne Ieova se tino ki te munatonu.—1 Koli. 3:6, 7, 9.

18. Kafai e atafai tatou ki nisi tino, se a te fakamanuiaga e fakamoe‵moe ke maua ne tatou?

18 Tela la, ke fai te ‵toe mea e mafai o fai ke fakaasi atu te atafai ki nisi tino—i ‵tou kāiga, i te fakapotopotoga, mo te galuega talai. Kafai e fai tatou penā, ka maua eiloa ne tatou a fakamanuiaga i te taimi nei penā foki mo aso mai mua. E fai mai te Salamo 41:1, 2: “E fiafia so se tino e saga tonu atu ki te tino malalo; Ka fakasao ne Ieova a ia i te aso o te puapuaga . . . . Ka taku a ia me e fiafia i te lalolagi.”