Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 15

Fakaakoako ki a Iesu Kae Tumau i te Filemu

Fakaakoako ki a Iesu Kae Tumau i te Filemu

“Ko te filemu o te Atua telā e sili fakafia atu i mea katoa kolā e malamalama i ei a tino ka puipui ne ia otou loto.”—FILI. 4:7.

PESE 113 ‵Tou Filemu

FAKATOE‵TOEGA O MANATU TĀUA *

1-2. Kaia ne manavase i ei a Iesu?

I TENA toe aso e pelā me se tino faka-te-foitino, ne manavase a Iesu. Ko pili o logo‵mae a ia i se mate fakamasiasi i lima o tāgata ofa tulafono. Kae ne manavase malosi a Iesu ki se isi mea aka i lō tena mate fakamasiasi. Ne alofa malosi a ia ki tena Tamana kae ne manako o fakafiafia a ia. Ne iloa ne Iesu me kafai e fakamaoni a ia mai lalo o tofotofoga faiga‵ta, ko fesoasoani atu a ia ki te fakamalugaga o te igoa o Ieova. Ne alofa foki a Iesu ki tino, kae ne iloa ne ia me i te ‵tou fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai e fakalagolago eiloa ki tena tumau i te fakamaoni ki a Ieova ke oko ki tena mate.

2 E tiga eiloa ne mafatia malosi a Iesu, kae ne filemu a ia. “Ka tuku atu ne au ki a koutou a toku filemu,” ne fai atu a ia ki ana apositolo. (Ioa. 14:27) Ne maua ne ia “te filemu o te Atua,” te tokagamalie telā e maua mai te fesokotakiga tāua o se tino mo Ieova. Ne fesoasoani atu a te filemu tenā ke mo a e manavase te mafaufau mo te loto o Iesu.—Fili. 4:6, 7.

3. Ne a mea ka suke‵suke tatou ki ei i te mataupu tenei?

3 E seai se tino i a tatou ka fakafesagai atu ki te vaegā manavase telā ne oko ki a Iesu, kae ka maua ne tino katoa kolā e tau‵tali i a Iesu a fakalavelave. (Mata. 16:24, 25; Ioa. 15:20) Kae e pelā mo Iesu, ka manava‵se tatou i nisi taimi. Ne a mea e mafai ne tatou o fai ke mo a e manava‵se malosi kae galo atu i a tatou te filemu o te mafaufau? Ke na onoono nei tatou ki mea e tolu ne fai ne Iesu i tena galuega talai i te lalolagi nei kae onoono aka ki te auala e mafai ei ne tatou o fakaakoako ki a ia māfai ko fakafesagai tatou mo mea faiga‵ta.

NE ‵TALO FAELOA A IESU

E mafai o tumau tatou i te filemu mai te ‵talo (Ke onoono ki te palakalafa e 4-7)

4. E ‵tusa mo pati i te 1 Tesalonia 5:17, taku mai a nisi fakaakoakoga ke fakaasi mai me ne ‵talo faeloa a Iesu i te ‵toe aso o tena olaga i te lalolagi nei?

4 Faitau te 1 Tesalonia 5:17. Ne ‵talo faeloa a Iesu i te ‵toe aso o tena olaga i te lalolagi nei. I te taimi ne kamata ne ia te fakamanatuga o tena mate, ne ‵talo a ia mō te falaoa mo te uaina. (1 Koli. 11:23-25) A koi tuai o tiaki ne ia te koga ne fai ne latou i ei a te Paseka, ne ‵talo fakatasi a ia mo ana soko. (Ioa. 17:1-26) I te taimi ne oko atu a ia mo ana soko ki te Mauga o Olive i te po tenā, ne ‵talo fakafia a ia. (Mata. 26:36-39, 42, 44) Ne fai ne ia e auala i se ‵talo a ana toe pati a koi tuai a ia o mate. (Luka 23:46) E auala i ‵talo, ne fai atu ne Iesu ki a Ieova a mea katoa ne ‵tupu i tena toe aso i te lalolagi nei.

5. Kaia ne loto vāi‵vai i ei a te kau apositolo?

5 E tasi o pogai ne mafai ei ne Iesu o kufaki ana logo‵maega, ko te fakalagolago ki tena Tamana i ‵talo. Kae ko ana apositolo ne seki tumau i te ‵talo i te po tenā. Tela la, ne loto vāi‵vai latou i te taimi ne oko mai ei te fakalavelave. (Mata. 26:40, 41, 43, 45, 56) Kafai e fe‵paki tatou mo fakalavelave, ka tumau eiloa tatou i te fakamaoni māfai fua e tau‵tali tatou i te fakaakoakoga a Iesu kae “‵talo faeloa.” Ne a mea e mafai o aofia i ‵tou ‵talo?

6. Ka fesoasoani mai pefea te fakatuanaki ke tumau tatou i te filemu?

6 E mafai ne tatou o ‵talo ki a Ieova ke “fakalasi aka te [‵tou] fakatuanaki.” (Luka 17:5; Ioa. 14:1) E manakogina ne tatou a te fakatuanaki me ka tofotofo aka ne Satani a latou katoa kolā e tau‵tali i a Iesu. (Luka 22:31) Ka fesoasoani mai pefea te fakatuanaki ke tumau tatou i te filemu faitalia eiloa e taotaomaki tatou i fakalavelave? Kafai ko oti ne fai ne tatou a mea katoa ke fakafesagai atu ki se fakalavelave, ka fakamalosi aka tatou ne te fakatuanaki ke tuku atu te fakalavelave tenā ki a Ieova. Ona ko te tali‵tonu o tatou me e mafai o faka‵lei aka ne ia a fakalavelave konā i lō tatou, ka maua eiloa ne tatou a te filemu o te mafaufau mo te loto.—1 Pe. 5:6, 7.

7. Se a te mea ne tauloto ne koe mai pati a Robert?

7 A te ‵talo e fesoasoani mai ke fakatumau ne tatou a te filemu o te mafaufau faitalia a fakalavelave e fe‵paki mo tatou. Mafaufau ki te fakaakoakoga a Robert, se toeaina fakamaoni telā ko 80 tupu nei ana tausaga. E fai mai a ia: “A pati fakatonutonu i te Filipi 4:6, 7, ne fesoasoani mai ke kufaki au i fakalavelave e uke i toku olaga. Ne ‵tau o fakafesagai atu au ki fakalavelave i mea tau tupe. Kae ne galo atu toku tauliaga ke tavini e pelā me se toeaina.” Se a te mea ne fesoasoani atu ki a Robert ke fakatumau te filemu o te mafaufau? “Ne ‵talo atu au māfai ko kamata o manavase,” e fai mai a ia. “E talitonu au me ko te uke o aku ‵talo e fai, ko te lasi o te filemu e lagona ne au.”

NE LOTO FINAFINAU A IESU O TALAI

E mafai o tumau tatou i te filemu mai te talai atu (Ke onoono ki te palakalafa e 8-10)

8. E pelā mo pati i te Ioane 8:29, se a te suā pogai ne maua i ei ne Iesu te filemu o te mafaufau?

8 Faitau te Ioane 8:29. Ke oko foki ki te taimi ne fakasaua ei a ia, ne maua ne Iesu te filemu o te mafaufau me ne iloa ne ia me fai ne ia ke fiafia tena Tamana. Ne tumau a ia i te fakalogo i te taimi ne faigata ki a ia ke fai penā. Ne alofa a ia ki tena Tamana kae ne fakatāua malosi ne ia tena taviniga ki a Ieova. A koi tuai a ia o vau ki te lalolagi, a ia ko te “tufaga apo i te faite mea” a te Atua. (Faata. 8:30) Kae i tena nofoga i te lalolagi, ne loto finafinau a ia o akoako a nisi tino e uiga ki tena Tamana. (Mata. 6:9; Ioa. 5:17) Ne maua ne Iesu a te fiafia sili mai te galuega tenā.—Ioa. 4:34-36.

9. E mafai pefea o fesoasoani mai a te fakalavelave malosi i te galuega talai ke fakatumau ne tatou te filemu o te mafaufau?

9 E mafai o fakaakoako tatou ki a Iesu mai te faka‵logo ki a Ieova kae “fai faeloa ke uke [‵tou] galuega e fai i te galuega a te Aliki.” (1 Koli. 15:58) Kafai tatou e “‵saga malosi” o talai, ka maua eiloa ne tatou se kilokiloga ‵lei e uiga ki ‵tou fakalavelave. (Galu. 18:5) E pelā me se fakaakoakoga, a latou kolā e fetaui mo tatou i te galuega talai e fe‵paki faeloa mo fakalavelave matagā i lō tatou. Kae kafai e tauloto latou ki te alofa o Ieova kae fakagalue ana pati fakatonutonu, ka momea aka te ‵lei o olotou olaga kae fia‵fia latou. I taimi katoa e lavea ne tatou a mea konei e ‵tupu, e gasolo aka faeloa ‵tou loto tali‵tonu me ka tausi tatou ne Ieova. Kae ka fesoasoani mai a te fakatalitonuga tenā ke fakatumau ne tatou a te filemu o te mafaufau. Ne fakamaoni aka ne se tuagane telā ne fakafesagai mo te loto mafatia mo lagonaga me i a ia e se aoga a te ‵tonu o te mea tenei. “Kafai e fakalavelave au i te galuega talai,” e fai mai a ia, “e faigofie ke pule faka‵lei atu au ki oku lagonaga kae lagona ne au te fiafia. E mafaufau au me ona ko te mea e nofo atu au i te galuega talai, ko pili malosi atu au ki a Ieova.”

10. Se a te mea ne tauloto ne koe mai pati a Brenda?

10 Mafaufau foki ki te fakaakoakoga a te tuagane ko Brenda. Ne maua ne ia mo tena tamaliki fafine se masaki matagā. Ne seki mafai ne Brenda o sasale kae ne manakogina ne ia te nofoga fakatekateka. E talai atu tou fafine mai fale ki fale māfai e mafai, kae i te ukega o taimi e talai atu e auala i tusi. E fai mai tou fafine: “I te taimi ne iloa kae talia ne au te manatu me sē mafai o faka‵lei toku masaki i te olaga tenei, ne mafaufau au ke saga tonu atu au ki taku galuega talai. E tonu, kafai au e talai faeloa, ko se mafaufau ei au ki oku manavasega. E fakamalosi mai ke saga tonu au o fesoasoani ki a latou kolā e fesokotaki mo au i te koga talai a te motou fakapotopotoga. Kae e fakamasaua mai faeloa ki a au e uiga ki te fakamoemoega o oku i aso mai mua.”

NE TALIA NE IESU A FESOASOANI MAI ANA TAUGASOA

E mafai o tumau tatou i te filemu mai te fai taugasoa mo tino ‵lei (Ke onoono ki te palakalafa e 11-15)

11-13. (a) I te auala fea ne fai ei a te kau apositolo mo nisi tino e pelā me ne taugasoa ‵tonu o Iesu? (e) Ne a aoga pefea a taugasoa o Iesu ki a ia?

11 I te vaitaimi kātoa ne talai i ei a Iesu, ne fai eiloa a apositolo fakamaoni e pelā me ne taugasoa ‵tonu o Iesu. A latou ko vaegā taugasoa kolā e fakamatala mai i te faataoto, penei: “E isi se taugasoa e pili atu i lō se taina tonu.” (Faata. 18:24) Ne fakatāua ne Iesu a vaegā taugasoa penā. I tena galuega talai, ne seki ai se taina faka-te-foitino o ia ne fakatuanaki ki a ia. (Ioa. 7:3-5) I se taimi e tasi, ne mafau‵fau foki ana kāiga i a ia ko fakavalevale. (Male. 3:21) E ‵kese mai i ei, ne fai atu a Iesu ki ana apositolo fakamaoni i te po mai mua o tena mate, penei: “Ko koutou eiloa ne ‵piki ‵mau ki a au i oku tofotofoga.”—Luka 22:28.

12 E tiga eiloa ne fakafanoanoa ne apositolo a Iesu i nisi taimi, ne seki fia saga atu a ia ki olotou mea ‵se kae ne lavea ne ia me ne fakatuanaki latou ki a ia. (Mata. 26:40; Male. 10:13, 14; Ioa. 6:66-69) I tena toe po mo latou mai mua o tamate a ia, ne fai atu a Iesu ki tāgata fakamaoni konei: “Ko taku ne au koutou ne taugasoa, me ko oti ne fakaasi atu ne au ki a koutou a mea katoa kolā ne lagona ne au mai toku Tamana.” (Ioa. 15:15) E seai se fakalotolotolua, me ne fai a taugasoa o Iesu e pelā me se fakamalosiga ki a ia. A te fesoasoani telā ne tuku atu ne latou ki a ia i tena galuega talai ne fai ei ke ‵fonu te loto o Iesu i te fiafia.—Luka 10:17, 21.

13 I tafa o te kau apositolo, ne maua foki ne Iesu a nisi taugasoa, tāgata mo fāfine kolā ne fesoasoani atu ki a ia i te galuega talai i nisi auala aoga. Nisi ne talimalo ‵lei ne latou a ia ki olotou fale ko te mea ke ‵kai fakatasi mo ia. (Luka 10:38-42; Ioa. 12:1, 2) Nisi ne ma‵laga tasi mo ia kae fakaaoga olotou kope totino ke tavini atu ki a ia. (Luka 8:3) Ne maua ne Iesu a taugasoa ‵lei me i a ia se taugasoa ‵lei foki ki a latou. Ne fai ne ia a mea ‵lei mō latou kae ne seki fakamoemoe a ia ke fai ne latou a mea e uke atu. A Iesu ne ‵lei katoatoa, kae ne talia ne ia te fesoasoani o ana taugasoa sē ‵lei katoatoa. Kae e mautinoa eiloa me ne fesoasoani atu latou ke fakatumau ne ia te filemu o te mafaufau.

14-15. E mafai pefea o maua ne tatou a taugasoa ‵lei, kae e mafai pefea o fesoasoani mai latou ki a tatou?

14 A taugasoa ‵lei ka fesoasoani mai ki a tatou ke tumau i te fakamaoni ki a Ieova. Kae ko te auala ‵lei ke fai taugasoa ‵lei ko te fai o koe mo fai se taugasoa ‵lei. (Mata. 7:12) E pelā me se fakaakoakoga, e fakamalosi mai te Tusi Tapu ke fakaaoga ‵tou taimi mo malosi ke fesoasoani atu ki nisi tino, maise loa a latou kolā e “ma‵nako ki se mea.” (Efe. 4:28) E mata, e mafai o mafaufau koe ki se tino i tau fakapotopotoga telā e mafai o fesoasoani koe ki ei? E mata, e mafai o ‵togi ne koe a mea a te tino talai telā ko sē mafai o fanofano ona ko te tulaga matua? E mafai o fakatoka ne koe se mea‵kai mā se kāiga telā e se lava i mea tau tupe? Kafai e iloa ne koe o fakaaoga a te fakatuatusi ko te jw.org® mo te app ko te JW Library®, e mata, e mafai o fesoasoani atu koe ki nisi tino i tau fakapotopotoga ke fakaaoga ne latou a penina tāua konā? Kafai e ‵saga tonu atu tatou o fesoasoani atu ki nisi tino, ka mautinoa eiloa me ka fia‵fia tatou.—Galu. 20:35.

15 A ‵tou taugasoa ka ‵lago mai ki a tatou māfai e isi ne ‵tou fakalavelave, kae fesoasoani mai foki ke fakatumau te filemu o te mafaufau. E pelā mo Eliu telā ne fakalogologo ki a Iopu e uiga ki ana fakalavelave, e fesoasoani mai ‵tou taugasoa mai te fakalogologo mo te kufaki i te taimi e fakaasi atu ei ‵tou lagonaga ki a latou. (Iopu 32:4) E se ‵tau o fakamoe‵moe tatou ke fai ne ‵tou taugasoa a fakaikuga mō tatou, kae ka ‵poto tatou māfai e fakalogo‵logo ki olotou manatu fesoasoani kolā e fakavae ki te Tusi Tapu. (Faata. 15:22) Kae e pelā eiloa mo te Tupu ko Tavita telā ne loto maulalo o talia te fesoasoani mai ana taugasoa, e se ‵tau o loto ma‵keke tatou ke sē talia a te fesoasoani o ‵tou taugasoa māfai e manakogina ne tatou. (2 Samu. 17:27-29) A te ‵tonuga loa, e fai eiloa a vaegā taugasoa penā e pelā me ne meaalofa mai i a Ieova.—Iako. 1:17.

TE AUALA KE FAKATUMAU TE FILEMU

16. E ‵tusa mo pati i te Filipi 4:6, 7, se a te auala fua e tasi e mafai ei o maua ne tatou a te filemu? Fakamatala mai.

16 Faitau te Filipi 4:6, 7Kaia e fai mai ei a Ieova me e mafai o maua ne tatou a te filemu telā e tuku mai ne ia “e auala i a Keliso Iesu”? Ona ko te mea e mafai o maua ne tatou a te filemu tumau i ‵tou mafaufauga mo lagonaga māfai fua e malamalama kae fakatuanaki tatou ki te tulaga o Iesu i fuafuaga a Ieova. E pelā me se fakaakoakoga, e auala i te taulaga togiola a Iesu, e mafai o fakamagalo a ‵tou agasala katoa. (1 Ioane 2:12) Mafaga o fakatapūga lasi ki a tatou! E pelā me ko te Tupu i te Malo o te Atua, ka faka‵lei katoa ne Iesu a fakamaseiga ne fai ne Satani mo tena fakanofonofoga telā e fakalogo‵mae mai ki a tatou. (Isa. 65:17; 1 Ioa. 3:8; Faka. 21:3, 4) E maua eiloa ne tatou se fakamoemoega gali mō aso mai mua! Kae e tiga eiloa ne tuku mai ne Iesu se galuega faigata ki a tatou, e fakatasi kae ‵lago mai eiloa a ia ki a tatou i aso fakaoti o te olaga tenei. (Mata. 28:19, 20) E tuku mai loa ne te mea tenā a te loto malosi ki a tatou! A te fakatapūga, te fakamoemoega mo te loto malosi—a mea konei ne mea tāua kolā e manakogina ne tatou ke maua i ei te filemu o te mafaufau.

17. (a) E mafai pefea o fakatumau ne se Kelisiano a te filemu o te mafaufau? (e) E pelā mo te mea ne folafola mai i te Ioane 16:33, ne a mea ka mafai o fai ne tatou?

17 Kae e mafai pefea o maua ne koe a te filemu o te mafaufau māfai e mafatia koe i fakalavelave e uke? E mafai o fai koe penā mai te mafaufau ‵loto ki mea ne fai ne Iesu. Muamua la, ‵talo kae ke tumau i te ‵talo faeloa. Te lua, fakalogo ki a Ieova kae ke loto finafinau o talai faitalia me e faigata ke fai penā. Kae ko te tolu, ke fakalagolago ki ou taugasoa ke fesoasoani ki a koe i ou fakalavelave. Kae ka takitaki ne te filemu o te Atua a tou mafaufau mo tou loto. Kae e pelā mo Iesu, ka manumalo koe i so se fakalavelave.—Faitau te Ioane 16:33.

PESE 41 Fakalogo Mai ki Taku ‵Talo

^ pala. 5 E ‵tau mo tatou katoa o fakafesagai atu ki fakalavelave kolā e fai ei ke faigata o maua te filemu. E fakamatala mai i te mataupu tenei a mea e tolu kolā ne fai ne Iesu, kae e mafai ne tatou o fai ke fakatumau te filemu, faitalia foki loa e fe‵paki tatou mo nisi mea faiga‵ta.