Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Te Pogai e “‵Fua Malosi Mai Faeloa” a Tatou

Te Pogai e “‵Fua Malosi Mai Faeloa” a Tatou

“E faka‵malugina toku Tamana i te mea tenei, māfai e ‵fua malosi mai faeloa koutou kae e fakatalitonu atu i a koutou ko oku soko.”—IOA. 15:8.

PESE: 53, 60

1, 2. (a) Mai mua malie o tena mate, ne a fakamatalaga ne fakailoa atu ne Iesu ki ana soko? (Ke onoono ki te ata i te kamataga.) (e) Kaia e tāua ei ke masaua ne tatou a te pogai e talai ei tatou? (i) Ne a mea ka sau‵tala tatou ki ei?

I TE ‵toe po mai mua o tena mate, ne fai ne Iesu se sau‵talaga loa mo ana apositolo, kae ne fakatalitonu atu ne ia tena alofa lasi mō latou. Ne fakamatala atu foki ne ia ki a latou se tala fakatusa e uiga ki te vine, e pelā mo te mea ne sau‵tala ki ei i te mataupu muamua. E auala i te tala fakatusa tenā, ne fakamalosi ne Iesu ana soko ke “‵fua malosi mai faeloa”—ke kufaki i te talaiatuga o te fekau o te Malo.—Ioa. 15:8.

2 Kae ne fai atu ne Iesu ki ana soko me e se gata fua i mea kolā ne manakogina ne latou kae e penā foki te pogai e ‵tau ei o fai latou penā. Ne tuku atu ne ia ki a latou a pogai e fai ei te galuega talai. Kaia e tāua ei ke mafau‵fau faka‵lei tatou ki pogai konā? Kafai e masaua ne tatou a te pogai e ‵tau ei mo tatou o tumau i te talai atu, ko fakamalosigina ei tatou ke kufaki i te tukuatuga o “se molimau ki atufenua katoa.” (Mata. 24:13, 14) Tela la, ke na sau‵tala nei tatou ki pogai faka-te-Tusi Tapu e fa ke talai atu. E se gata i ei, ka suke‵suke foki tatou ki meaalofa e fa mai i a Ieova ke fesoasoani mai ke kufaki tatou i te ‵fua malosi mai.

E FAKA‵MALU NE TATOU A IEOVA

3. (a) Se a te pogai e talai ei tatou telā e fakaasi mai i te Ioane 15:8? (e) E fakasino atu ki a ai a fuagā vine i te tala fakatusa a Iesu, kae kaia e fetaui ‵lei ei a te fakatusaga tenā?

3 A te ‵toe pogai tāua e talai ei tatou ko te mea ke faka‵malu ei a Ieova kae fakaaloalo tena igoa i mua o tino katoa. (Faitau te Ioane 15:1, 8.) Masaua la me ne fakatusa ne Iesu tena Tamana ko Ieova, ki te tino galue i vine, io me ko te tino fai fatoaga, telā e ‵toki ne ia a vine. Ne fakatusa ne Iesu a ia eiloa ki te vine, io me ko te foitino, kae ko ana soko ki kaula. (Ioa. 15:5) Tela la, e fakatusa tonu atu loa a fuagā vine ki fuataga o te Malo kolā ne ‵fua mai ne soko o Keliso. Ne fai atu a Iesu ki ana apositolo: “E faka‵malugina toku Tamana i te mea tenei, māfai e ‵fua malosi mai faeloa koutou.” E pelā mo te vine telā e ‵fua mai ne ia a fuagā vine ‵lei kae faka‵malu i ei a te tino fai fatoaga, e penā foki loa te faka‵malu ne tatou a Ieova māfai e folafola atu ne tatou a te fekau o te Malo e ‵tusa mo te ‵toe mea e mafai ne tatou o fai.—Mata. 25:20-23.

4. (a) I auala fea e faka‵malu ei ne tatou te igoa o te Atua? (e) E pefea ou lagonaga ki te tauliaga ke faka‵malu te igoa o te Atua?

4 I te auala fea e faka‵malu ne tatou te igoa o te Atua i ‵tou galuega talai? E se mafai o fai ne tatou a te igoa o te Atua ke sili atu i te ‵malu. Ko oti eiloa ne ‵malu io me tapu a tena igoa. Kae onoono aka la ki pati ne fai mai ne te pelofeta ko Isaia: “A Ieova o kautau—ko ia te Atua e ‵tau o ‵kilo koutou ki ei me e tapu.” (Isa. 8:13) E faka‵malu ne tatou te igoa o te Atua, i nisi auala aka, mai te kilo atu ki ei e pelā me tu ‵kese mai i nisi igoa aka katoa kae fesoasoani atu ki nisi tino ke ‵kilo atu ki ei e pelā me tapu. (Mata. 6:9) E pelā me se fakaakoakoga, mai te folafola atu ne tatou a te munatonu e uiga ki uiga ‵gali o Ieova mo tena fuafuaga telā e se mafai o mafuli mō tino katoa, ko ‵pulu eiloa ne tatou a te igoa o te Atua mai loi mo fatufatuga a Satani. (Kene. 3:1-5) E se gata i ei, kafai e taumafai tatou ke fesoasoani atu ki tino i ‵tou koga talai ke lavea ne latou me ko Ieova fua e ‵tau o maua ne ia “te vikiga mo te ‵malu mo te malosi,” ko faka‵malu eiloa ne tatou a te igoa o te Atua. (Faka. 4:11) E fai mai a Rune, telā ne paenia mō se 16 tausaga, penei: “A te iloa atu me ne maua ne au te avanoaga ke fai mo molimau ki te Mafuaga o te iunivesi se mea fakafiafia eiloa ki a au. E tuku mai i ei ki au se manakoga ke tumau i te talai atu.”

E A‵LOFA TATOU KI A IEOVA MO TENA TAMA

5. (a) Se a te pogai e talai ei tatou telā e fakaasi mai i te Ioane 15:9, 10? (e) Ne faka‵mafa mai pefea ne Iesu a te tāua ke kufaki?

5 Faitau te Ioane 15:9, 10. A te ‵tou a‵lofa mo ‵tou loto kātoa ki a Ieova mo Iesu ko te pogai tāua eiloa e talai ei ne tatou te fekau o te Malo. (Male. 12:30; Ioa. 14:15) Ne fai atu a Iesu ki ana soko ke se maua fua ne latou tena alofa kae ke “tumau i [tena] alofa.” Kaia? Me i te ola e pelā me se soko tonu o Keliso i tausaga takitasi e manakogina eiloa i ei te kufaki. Ne faka‵mafa atu ne Iesu te tāua ke kufaki mai te fakaaoga ne ia a vaega o te pati ko te “tumau” fakafia taimi i fuaiupu kolā ne fakamau i te Ioane 15:4-10.

6. E fakaasi atu pefea me e ma‵nako tatou ke tumau i te alofa o Keliso?

6 E fakaasi atu pefea me e ma‵nako tatou ke tumau i te alofa o Keliso kae ke maua tena taliaga? Mai te faka‵logo ki fakatonuga a Iesu. E manino ‵lei, me e fai mai a Iesu ki a tatou, penei, ‘Faka‵logo mai ki a au.’ Kae ne fakamolemole mai fua a Iesu ke fai ne tatou a te mea telā ne fai foki ne ia, me ne fakaopoopo mai a ia, penei: “E pelā eiloa mo au ne fakalogo ki fakatonuga a te Tamana kae tumau i tena alofa.” Ne tuku mai eiloa ne Iesu se fakaakoakoga.—Ioa. 13:15.

7. E pefea te sokoga i te vā o te fakalogo mo te alofa?

7 E pelā mo te sokoga i te vā o te fakalogo mo te alofa, ne fai muamua atu a Iesu ki ana apositolo: “So se tino e nofo mo aku fakatonuga kae fakalogo ki ei, ko ia tenā e alofa mai ki a au.” (Ioa. 14:21) E se gata i ei, mai te fai o te fakatonuga a Iesu ke olo o talai, e fakaasi atu foki ne tatou a ‵tou a‵lofa ki te Atua me i fakatonuga a Iesu e fakaata mai i ei a mafaufauga o tena Tamana. (Mata. 17:5; Ioa. 8:28) Ona ko te ‵tou a‵lofa, e fakatumau eiloa ne Ieova mo Iesu te a‵lofa o lāua ki a tatou.

FAKAILOA KI TINO KE FAKAETEETE

8, 9. (a) Se a te suā pogai e talai i ei tatou? (e) Kaia e fakamalosi loto i ei a pati a Ieova i te Esekielu 3:18, 19 mo te 18:23 ke tumau tatou i te talai?

8 E isi se suā pogai e tumau ei tatou i te faiga o te galuega talai. E talai atu tatou ke fakailoa atu ki tino ke fakaeteete. I te Tusi Tapu, ne taku eiloa a Noa e pelā me se “tino talai.” (Faitau te 2 Petelu 2:5.) A tena talaiga telā ne fai mai mua o te Lolo ne aofia tonu i ei se fakailoaga e uiga ki te fakaseaiga telā ko pili o oko mai. Kaia e mafai ei o fai atu tatou penā? Mafaufau la ki pati ne fai mai ne Iesu: “Me e pelā eiloa mo aso mai mua o te Lolo, a tino e ‵saga faeloa o ‵kai kae inu, ne fai a a‵vaga a tāgata kae tuku atu a fāfine ke a‵vaga ke oko ki te aso ne ulu ei a Noa ki loto i te vaka, kae ne seki fia ‵saga atu latou ki ei ke oko eiloa ki te taimi ne poko ei te Lolo kae ave kea‵tea ei a latou katoa, kae penā foki a te fakatasi mai o te Tama a te tagata.” (Mata. 24:38, 39) Faitalia eiloa a te sē fia ‵saga atu o tino, ne folafola atu eiloa ne Noa mo te fakamaoni a te fekau o te fakamasinoga telā ne tuku atu ki a ia.

9 I aso nei, e talai atu ne tatou a te fekau o te Malo ke tuku atu ki tino se avanoaga ke tauloto ki te loto o te Atua mō tino katoa. E pelā mo Ieova, e fakamoe‵moe malosi tatou me ka ‵saga mai a tino ki te fekau kae ke “tumau i te ola.” (Eseki. 18:23) I te taimi foki tenā, kafai e talai atu tatou mai fale ki fale mo koga e tokouke i ei a tino, e fakailoa atu ne tatou ki tino e tokouke me ko pili o oko mai te Malo o te Atua kae ka aumai ne ia te gataga ki te lalolagi sē amioatua tenei.—Eseki. 3:18, 19; Tani. 2:44; Faka. 14:6, 7.

E A‵LOFA TATOU KI ‵TOU TUAKOI

10. (a) Se a te pogai e talai ei tatou telā e fakaasi mai i te Mataio 22:39? (e) Fakamatala mai te auala ne fesoasoani atu ei a Paulo mo Sila ki se tausi pagota i Filipi.

10 Tenei foki te suā pogai tāua e tumau ei te faiga o ‵tou galuega talai: E talai atu tatou me e a‵lofa tatou ki ‵tou tuakoi. (Mata. 22:39) Ne fakamalosigina tatou ne te vaegā alofa tenā ke kufaki i te galuega tenei, kae ke iloa ne tatou me e mafai o ‵fuli a loto o tino māfai ko ma‵fuli foki olotou fakanofonofoga. Mafaufau la ki te mea ne tupu ki te apositolo ko Paulo, mo tena taugasoa ko Sila. I te fakai o Filipi, ne ‵pei atu ne tino ‵teke a lāua ki te falepuipui. Kae i te valuapo, ne poko fakavave se mafuie kae galulu te fakavae o te falepuipui kae ma‵tala ana mataloa. Ne mataku eiloa te tausi pagota me ne manatu aka a ia me ko ‵sao a pagota kae toeitiiti eiloa ko fakamate. Kae ne pakalaga atu a Paulo: “Sa fai ne koe te mea tenā ki a koe!” Ne ‵sili atu a te tausi pagota loto mafatia, penei: “Ne a aku mea e ‵tau o fai ke sao ei au?” Ne fai atu lāua ki a ia: “Talitonu ki te Aliki ko Iesu, kae ka sao koe.”—Galu. 16:25-34.

A te alofa ki a Ieova, Iesu mo ‵tou tuakoi e fakamalosi ei tatou ke talai atu (Ke onoono ki te palakalafa e 5, 10)

11, 12. (a) E soko pefea ne tatou a te tala o te tausi pagota ki ‵tou galuega talai? (e) Se a te mea e ma‵nako tatou ke avanoa ki ei?

11 E soko pefea ne tatou a te tala o te tausi pagota ki te ‵tou galuega talai? Mafaufau ki te mea tenei: Ne ‵fuli te loto o te tausi pagota kae ne fakamolemole atu mō se fesoasoani i te otiga fua ne poko te mafuie. I se auala tai ‵pau, a nisi tino i aso nei kolā ne seki fia ‵saga mai ki te fekau i te Tusi Tapu i te taimi muamua e mafai o ‵fuli olotou loto māfai ko tupu se mea fakapoi ki olotou olaga. E pelā mo nisi tino i ‵tou koga talai kolā e mafai o ‵galo atu olotou galuega i se auala seki fakamoemoegina kae ‵nofo eiloa mo te sē tali‵tonu ki ei. A nisi tino kāti e mafai o fanoa‵noa malosi ona ko te ‵talaga o olotou avaga. Kae ko nisi tino e mafai o fanoa‵noa me ne iloa aka ne latou me pokotia latou ne se masaki matagā, io me e mafai o loto mafatia ona ko te galo atu o se tino pele i te mate. Kafai e ‵tupu a vaegā fakalavelave penā, e mafai eiloa o ‵sili ne nisi tino loto mafatia a fesili e uiga ki te aoga o te olaga telā ne seki fia ‵saga latou ki ei i te taimi muamua. Kāti e mafai o mafau‵fau foki latou taki tokotasi penei, ‘Ne a mea e ‵tau o fai ne au ke sao atu?’ Kafai e fetaui tatou mo latou, e mafai eiloa o ma‵nako latou o fakalogo‵logo mai ki te ‵tou fekau o te fakamoemoega mō te taimi muamua eiloa i olotou olaga.

12 Tela la, mai te fakamaoni o tumau i te faiga o te galuega talai, e mautinoa eiloa me ka avanoa tatou o tuku atu ki tino a fakamafanafanaga māfai e talia ne latou. (Isa. 61:1) Ne fai mai a Charlotte, telā ne aofia i te taviniga tumau mō se 38 tausaga: “A tino i aso nei e seai se lotou iloa i mea e ‵tau o fai ne latou. E manakogina ke lagona ne latou te tala ‵lei.” Ne fai mai a Ejvor, telā ne paenia mō se 34 tausaga: “I aso nei, a tino ko oko loa i te logo‵mae i mea tau lagonaga, māfai e faka‵pau ki taimi mua. E manako eiloa au o fesoasoani atu ki a latou. E fakamalosi mai ne te mea tenā ke talai atu au ki a latou.” A te alofa ki tuakoi—se pogai tāua ke tumau ei tatou i te faiga o te ‵tou galuega talai!

MEAALOFA KOLĀ E FESOASOANI MAI KE KUFAKI TATOU

13, 14. (a) Se a te meaalofa telā e fakaasi mai i te Ioane 15:11? (e) Ka maua pefea ne tatou a te fiafia telā ne maua ne Iesu? (i) E aoga pefea a te fiafia ki ‵tou galuega talai?

13 Talu mai te ‵toe po mai mua o tena mate, ne fakasae atu foki ne Iesu ki ana apositolo a nāi meaalofa kolā ka fesoasoani atu ki a latou ke kufaki i te ‵fua malosi mai. Ne a la a meaalofa konā, kae e maua pefea ne tatou a mea aoga mai i ei?

14 Te meaalofa ko te fiafia. E mata, se amoga ‵mafa ke faka‵logo ki te fakatonuga a Iesu ke talai? Ikai eiloa. Mai tua o tena tala fakatusa e uiga ki te vine, ne fai mai a Iesu me e pelā me ne tino talai o te Malo, ka maua eiloa ne tatou a te fiafia. (Faitau te Ioane 15:11.) A te ‵tonuga loa, ne fakatalitonu mai ne ia ki a tatou me ka maua ne tatou te fiafia telā ne maua ne ia. E pefea la? E pelā mo te mea ne taku atu muamua, ne fakatusa ne Iesu a ia eiloa ki se vine kae ko ana soko ki kaula. A te vine e fesoasoani atu eiloa ki ana kaula. Kafai e ‵piki atu eiloa a kaula ki ei, e maua eiloa ne latou a vai mo niutilisini kolā e maua mai te vine. I se auala tai ‵pau, kafai foki e tumau tatou i te ‵kau fakatasi mo Keliso mai te tau‵tali fakapilipili atu ki ana kalafaga, ka maua foki ne tatou a te fiafia telā ne maua ne ia mai te faiga o te loto o tena Tamana. (Ioa. 4:34; 17:13; 1 Pe. 2:21) Ne fai mai a Hanne, se paenia mō tausaga e silia atu mo te 40, “A te fiafia telā e lagona faeloa ne au mai tua o taku galuega talai e fakamalosi mai ke tumau au i te galuega a Ieova.” E tonu, a te fiafia tumau e aumai ne ia te malosi ke tumau i te talai atu faitalia a mea faiga‵ta e fakafesagai mo tatou i ‵tou koga talai.—Mata. 5:10-12.

15. (a) Se a te meaalofa telā e fakaasi mai i te Ioane 14:27? (e) Kaia e fesoasoani mai ei te filemu ke tumau tatou i te ‵fua malosi mai?

15 Te meaalofa ko te filemu. (Faitau te Ioane 14:27.) Mai mua malie o tena toe po a koi tuai o mate, ne fai atu a Iesu ki ana apositolo: “Ka tuku atu ne au ki a koutou a toku filemu.” E mafai pefea ne te meaalofa tenā—tena filemu—o fesoasoani mai ke ‵fua malosi mai tatou? Kafai e kufaki tatou, ka maua eiloa ne tatou i ‵tou loto se lagonaga tumau o te filemu telā e maua mai te iloa atu me maua ne tatou te taliaga a Ieova mo Iesu. (Sala. 149:4; Loma 5:3, 4; Kolose 3:15) Ne fai mai a Ulf, telā ne aofia i te taviniga tumau mō se 45 tausaga, “E fai ne te galuega talai ke fi‵ta au, kae e aumai ne ia ki a au te lotomalie tonu kae fai i ei ke aoga tonu toku olaga.” E loto fakafetai eiloa tatou me e maua eiloa ne tatou se lagonaga filemu tumau i ‵tou loto!

16. (a) Se a te meaalofa telā e fakaasi mai i te Ioane 15:15? (e) Ne mafai pefea o tumau te kau apositolo i te fai mo taugasoa o Iesu?

16 Te meaalofa ke maua se vā fakataugasoa. Mai tua o te faiatuga ne Iesu tena manakoga me i te fiafia telā e maua ne te kau apositolo e “katoatoa,” ne fakamatala atu ne ia ki a latou a te tāua ke fakaasi atu te alofa sē fakapito. (Ioa. 15:11-13) Kae ne toe fai atu a ia: “A koutou ko oku taugasoa.” Ko oko eiloa te gali ke maua se meaalofa tāua penā—se vā fakataugasoa mo Iesu! Se a te mea ne ‵tau o fai ne te kau apositolo ke tumau latou i te fai mo ana taugasoa? Ne ‵tau mo latou o “olo kae ke tumau i te ‵fua mai faeloa ne fuataga.” (Faitau te Ioane 15:14-16.) I se lua tausaga mai mua atu, ne fakatonu atu a Iesu ki ana apositolo: “Olo o talai atu penei: ‘A te Malo o te lagi ko pili mai.’” (Mata. 10:7) Tela la i te ‵toe po tenā, ne fakamalosi atu ne ia latou ke kufaki i te galuega telā ne kamata ne latou. (Mata. 24:13; Male. 3:14) A te faiga o te fakatonuga a Iesu ne tai faigata eiloa, kae ne mafai eiloa o manuia latou i ei—kae tumau i te fai pelā me ne ana taugasoa. I te auala fea? Mai te fesoasoani o te suā meaalofa.

17, 18. (a) Se a te meaalofa telā e fakaasi mai i te Ioane 15:16? (e) E mafai pefea o fesoasoani atu a te meaalofa tenā ki soko o Iesu? (i) Ne a meaalofa e fakamalosi ei tatou i aso nei?

17 Te meaalofa e uiga ki tali ki ‵tou ‵talo. Ne fai atu a Iesu: “[Ka] tuku atu ne te Tamana so se mea telā e fakatagi atu ei koutou i toku igoa.” (Ioa. 15:16) Ko oko eiloa i te fakamalosi loto o te tautoga tenei ki te kau apositolo! * E tiga eiloa ne seki malamalama katoatoa latou i ei, ko pili o oti atu te olaga o te lotou Takitaki i te lalolagi, kae e se tuku tiaki eiloa latou e aunoa mo se fesoasoani. Ne toka eiloa a Ieova o tali olotou ‵talo mō so se fesoasoani ne manakogina ne latou i te faiga o te fakatonuga ke talai atu te fekau o te Malo. Kae e tonu la, fakamuli ifo, ne lavea eiloa ne latou te auala ne tali atu ei ne Ieova a olotou ‵talo mō se fesoasoani.—Galu. 4:29, 31.

E mafai o mautinoa i a tatou me e tali mai eiloa ne Ieova ‵tou ‵talo mō se fesoasoani (Ke onoono ki te palakalafa e 18)

18 E penā foki loa mo ‵tou aso nei. Kafai e kufaki tatou i te ‵fua mai o fuataga, ka maua eiloa ne tatou se vā fakataugasoa mo Iesu. E se gata i ei, e mafai o mautinoa i a tatou me ka toka eiloa a Ieova o tali mai ki ‵tou ‵talo mō se fesoasoani ke manumalo i mea faiga‵ta kolā e mafai o fakafesagai mo tatou i te taimi e talai atu ne tatou te tala ‵lei o te Malo. (Fili. 4:13) Ko oko eiloa ‵tou loto fakafetai me e fakamanuiagina eiloa tatou mai tali ki ‵tou ‵talo penā foki mo ‵tou vā fakataugasoa mo Iesu! A meaalofa konei mai i a Ieova e fakamalosi ne ia tatou ke tumau i te ‵fua malosi mai o fuataga.—Iako. 1:17.

19. (a) Kaia e tumau ei tatou i faiga o te galuega talai? (e) Ne a mea e fesoasoani mai ke fakaoti ne tatou te galuega a te Atua?

19 E pelā mo te mea ne sau‵tala tatou ki ei i te mataupu tenei, e tumau eiloa tatou i te talai atu ko te mea ke faka‵malu a Ieova kae fakatapu a tena igoa, ke fakaasi atu te ‵tou a‵lofa ki a Ieova mo Iesu, ke fakailoa atu ki tino ke fakaeteete, kae ke fakaasi atu ‵tou a‵lofa ki tuakoi. E se gata i ei, a te meaalofa ko te fiafia, filemu, vā fakataugasoa, mo tali ki ‵tou ‵talo e fakamalosi ei tatou ke fakaoti te galuega a te Atua. Ka fiafia eiloa a Ieova i te taimi e lavea ei ne ia ‵tou taumafaiga e fai mo ‵tou loto kātoa ke tumau “i te ‵fua malosi mai faeloa”!

^ pala. 17 I te taimi ne fai‵pati ei a ia mo ana apositolo, ne fakatalitonu atu faeloa ne Iesu ki a latou me ka tali atu eiloa a olotou ‵talo.—Ioa. 14:13; 15:7, 16; 16:23.