Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Te Ma‵losi o Pati Fakatalofa

Te Ma‵losi o Pati Fakatalofa

“TALOFA! E a mai koe i te aso nei?”

E seai se fakalotolotolua me ne masani koe mo vaegā pati fakatalofa penei. Kāti ne aofia i ei te lūlū lima io me se ‵sai. E mafai o ‵kese a tuu mo aganuu mo pati kolā e fakaaoga i koga kese‵kese, kae e ‵pau eiloa te pogai e fakatalofa atu ei koe. E tonu, a te sē fakatalofa io me se tali atu ki se pati fakatalofa e mafai o fai pelā me se faifaiga sē alofa io me se fakamaoniga o te sē āva.

Kae e se ko tino katoa e masani o fakatalofa atu ki nisi tino. E taofi aka ne nisi tino a te fakatalofa atu ona ko te ‵mā io me mafau‵fau i a latou e se na loa ko tāua. Nisi tino e faigata ki a latou ke fakatalofa atu ki tino kolā e ‵kese olotou fenua, tuu, io me ko tulaga i te olaga. Kae ui i ei, a te fai atu o se pati fakatalofa ki se tino e mafai o maua mai i ei se ikuga ‵lei.

‵Sili ifo ki a koe eiloa: ‘E aoga pefea a te fakatalofa atu? Kae se a te mea e mafai ne te Muna a te Atua o akoako mai e uiga ki te fakatalofa?’

FAKATALOFA ATU KI “VAEGĀ TINO KATOA”

I te taimi ne fakatalofa atu ei a te apositolo ko Petelu ki a Konelio, te tino muamua mai Fenua fakaa‵tea ki te fakapotopotoga Kelisiano, ne fai atu a ia: “Te Atua e se fakailoga tino.” (Galu. 10:34) Fakamuli ifo, ne tusi mai a Petelu me i te Atua “e manako ke sala‵mo a tino katoa.” (2 Pe. 3:9) Kāti e mafai o fai atu ne tatou a pati konā ki se tino telā e tauloto ki te munatonu. Kae ne fakamalosi mai foki a Petelu ki Kelisiano, penei: “Āva ki vaegā tino katoa, a‵lofa ki te kautaina kātoa.” (1 Pe. 2:17) Tela la, e mata, se mea ‵lei ke fakatalofa atu tatou ki nisi tino faitalia olotou fenua, tuu, io me ko tulaga? A te mea tenā se fakaasiga o te āva mo te alofa ki a latou.

Ne fakamalosi atu te apositolo ko Paulo ki te fakapotopotoga, penei: “Ke fakatau talia ne koutou te suā tino mo te suā tino e pelā eiloa mo Keliso ne talia ne ia koutou.” (Loma 15:7) Ne iloa ‵lei ne Paulo a taina kolā ne fai pelā me se “fakamafanafanaga lasi” ki a ia. I aso nei, e sili fakafia atu te manakogina ne taina mo tuagane a fakamalosiga i te taimi e fakafesagai atu ki osomaiga a Satani ki tino o te Atua.—Kolose 4:11; Faka. 12:12, 17.

E fakaasi mai i fakaakoakoga i te Tusi Tapu me e uke atu a mea aoga e maua mai pati fakatalofa i lō te fai atu fua penā ki nisi tino.

FAKATALITONU, FAKAMALOSI, ALOFA

I te okomaiga ki te taimi ne avatu ei te ola o te Tama a te Atua ki te moegatama o Malia, ne uga atu ne Ieova se agelu ke faipati atu ki tou fafine. “Talofa, a koe te tino tafasili i te taulia,” ko pati a te agelu, “e fakatasi atu eiloa a Ieova ki a koe.” Ne “manavase malosi” a Malia, kae sē iloa ne ia te pogai ne faipati atu ei te agelu ki tou fafine. Mai te laveaga ne ia te mea tenei, ne fai atu te agelu: “Sa mataku, e Malia, me ko oti ne talia koe ne te Atua.” Ne fakamatala atu ne ia me ko te fuafuaga a te Atua ke fanau mai ne ia a te Mesia. I lō te tumau i te manavase, ne fakalogo eiloa a Malia kae tali atu: “Kiloke! Au ko te tamafine pologa a Ieova! Ke oko mai eiloa te mea tenei ki a au e ‵tusa mo au pati.”—Luka 1:26-38.

Se tauliaga eiloa ke fai a te agelu tenei mo avefekau a Ieova; ne seki kilo fatauva a ia ki te tauliaga tenei ke fakatalofa atu ki se tino sē ‵lei katoatoa. Ne kamata eiloa a ia o faipati atu e auala i se pati fakatalofa. E mata, e mafai o tauloto tatou mai te fakaakoakoga tenā? E ‵tau o toka tatou o fakatalofa atu ki nisi tino kae fakamalosi atu latou. Mai nāi pati e fai atu, e mafai o fesoasoani kae fakatalitonu atu me i a latou ne vaega o tino o Ieova.

Ne kamata o iloa ne Paulo a te tokoukega i fakapotopotoga i Asia Foliki mo Eulopa. E aofia i ana tusi ana pati fakatalofa e uke. E matea ne tatou a te mea tenei mai te mataupu e 16 o te Loma. Ne avatu ne Paulo ana fakatalofaga ki taina Kelisiano e tokouke. Ne taku ne ia a Fipe, “‵tou tuagane,” kae ne fakamalosi ne ia a taina ke “talia ne [latou] a ia i te Aliki i se auala telā e fetaui mo tino tapu kae tuku atu ki a ia so se fesoasoani e manako a ia ki ei.” Ne fakatalofa atu a Paulo ki a Piseka mo Akuila, “e se gata fua i [tena] fakafetai ki a lāua kae e pelā foki mo fakapotopotoga katoa o fenua fakaa‵tea.” Ne fakatalofa atu a ia ki nisi kolā e se na loa ko iloa faka‵lei atu i aso nei—“taku fagasele ko Epaineto” e pelā foki a “Tufaina mo Tufosa, ko fāfine kolā e ga‵lue malosi i te Aliki.” Ao, ne toka toka eiloa a Paulo o fakatalofa atu ki ana taina mo tuagane.—Loma 16:1-16.

Mafaufau la ki te lotou fia‵fia ke iloa atu me ne masauagina eiloa latou. Ko oko eiloa i te ‵poko o te lotou a‵lofa ki a Paulo mo nisi tino! Kae mautinoa eiloa me ne fakamalosi atu a pati fakatalofa a‵lofa konā ki nisi Kelisiano, kae ne fesoasoani atu ki a latou ke tu ‵mautakitaki i te lotou fakatuanaki. Ao, a pati fakatalofa kolā e fakaasi atu i ei a te fiafia tonu mo pati fakamālō e fakamalosi aka ei a vā fakataugasoa mo te fealofani o tavini fakamaoni a te Atua.

I te taimi ne oko atu ei a Paulo ki Puteoli kae fanatu ki Loma, ne au‵mai a Kelisiano mai saute ke fetaui mo ia. I te laveaga ne ia latou mai se koga ‵mao, “ne siki tena fakafetai ki te Atua, malosi ei tena loto.” (Galu. 28:13-15) I nisi taimi, e mafai fua ne tatou o fakatalofa atu e auala i se fakamisikata io me tātālo atu tou lima. Kae e mafai eiloa ne te mea tenā o fakamalosi aka se tino, kāti se tino telā ne loto mafatia io me fanoanoa.

MEA E LOTOMA‵LIE FAKATASI KI EI

Ne manakogina ke tuku atu ne te soko ko Iakopo a polopolokiga ‵mafa. A nisi Kelisiano ko kamata o mulilua faka-te-agaga mai te fai taugasoa mo te lalolagi. (Iako. 4:4) Kae mafaufau la ki te auala ne kamata ei ne Iakopo a tena tusi:

“Au ko Iakopo, se pologa a te Atua mo te Aliki ko Iesu Keliso ki matakāiga e 12 kolā e salalau i koga kese‵kese: Talofa koutou!” (Iako. 1:1) E seai se fakalotolotolua me ne faigofie ki ana tino fai‵tau ke talia tena manatu fesoasoani i te taimi ne matea ei ne latou mai i ana fakatalofaga me e ‵pau olotou tulaga i mua o te Atua. Ao, a te fakatalofa atu mo te loto maulalo e mafai o ‵tala mai i ei te auala mō se sau‵talaga e uiga ki mataupu tāua.

Kae ko pati fakatalofa toe‵toe kae ma‵goi, e ‵tau o fakaasi atu i ei te alofa mo te amanaia tonu. E aoga ‵ki foki faitalia me sē lavea mai ne se tino. (Mata. 22:39) I se taimi e tasi ne fanatu ei se tuagane i Ireland ki te Fale Tapuaki mai mua malie eiloa o kamata te fakatasiga. I te taimi ne fanatu fakavave a ia ki loto, ne mafuli atu se taina ki a ia, kae fai atu: “Talofa. Ko oko eiloa i te gali ke lavea atu koe.” Ne sagasaga atu fua te tuagane tenei ki tena nofoga.

I nāi vaiaso mai tua ifo, ne fanatu a ia ki te taina tenā kae ne fai atu me ne fakafesagai atu a ia i nisi taimi mo tulaga fakafi‵ta i te fale. “Ne fanoanoa ‵ki eiloa au i te afiafi tenā,” ko ana muna, “toeitiiti ko se vau au ki te Fale Tapuaki. E seki uke a mea ne masaua ne au i te fakatasiga, kae nā ko tau fakatalofa fua. Ne fai ei ke maua ne au se lagonaga me e tali fiafia eiloa au. Fakafetai.”

Ne seki iloa ne te taina tenā a te aoga o ana pati fakatalofa konā. Ne mafaufau a ia, “I te taimi ne fai mai ne tou fafine a te tāua o nāi pati konā ki a ia, ne fiafia au me ne taumafai au ki ei. Ne fai ei ke fiafia malosi au.”

Ne tusi mai a Solomona: “‵Pei atu au falaoa ki luga i te vai, me mai tua ifo o aso e uke ka toe maua ne koe.” (Fai. 11:1) Mai te iloa ‵lei ne tatou a te tāua o ‵tou pati fakatalofa, maise eiloa ki taina Kelisiano, e fakafiafia eiloa ne tatou a nisi tino e pelā mo tatou eiloa. Tela la, ke mo a e manatu mā‵ma tatou ki te ma‵losi o ‵tou pati fakatalofa.