Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Ke Loto Tali‵tonu ki te ‵Tou Takitaki ‵Lei—Te Keliso

Ke Loto Tali‵tonu ki te ‵Tou Takitaki ‵Lei—Te Keliso

“E tokotasi fua te otou takitaki ko Keliso.”—MATA. 23:10.

PESE: 16, 14

1, 2. Ne a mea faiga‵ta ne fakafesagai atu ki ei a Iosua mai tua o te mate o Mose?

KOI masaua eiloa ne Iosua a pati a Ieova ne fai ki a ia: “A taku tavini ko Mose ko mate. Tu nei ki luga kae fano ki te suā feitu o te Iolitana, ko koe mo tino katoa konei, kae olo atu ki te fenua telā ka tuku atu ne au ki a latou.” (Iosu. 1:1, 2) A te mea tenā se ‵fuliga lasi eiloa ki a Iosua, telā ne fai mo tavini a Mose mō tausaga toeitiiti ko kātoa te 40!

2 Ona ko te mea ne fai a Mose mo takitaki o Isalaelu mō se taimi leva, ne mafaufau a Iosua ki te auala ka ‵saga atu ei a tino o te Atua ki tena takitakiga. (Teu. 34:8, 10-12) E isi eiloa se fakamatalaga i te Tusi Tapu, e fakasino atu eiloa ki pati kolā e tusi i te Iosua 1:1, 2: “I aso mua mo aso nei, a te ‵fuliga o tulaga i mea tau takitakiga ko te ‵toe taimi fakamataku eiloa mō te puipuiga o te fenua.”

3, 4. E iloa pefea ne tatou me ne seki galo atu a te talitonu o Iosua ki te Atua, kae se a te fesili e ‵tau o ‵sili ifo ne tatou ki a tatou eiloa?

3 E mautinoa eiloa me ne mataku a Iosua, kae i loto fua i ne nāi aso, kae ne fai ne ia se fakaikuga mautinoa. (Iosu. 1:9-11) Ne seki galo atu a tena talitonu ki te Atua. E pelā mo te mea e fakaasi mai i tala o te Tusi Tapu, ne takitaki eiloa ne Ieova a Iosua mo Ana tino, te kau Isalaelu, e auala i se agelu. Se mea gali ke mafau‵fau me i te agelu tenei ko te Muna, te uluaki a te Atua.—Eso. 23:20-23; Ioa. 1:1.

4 E auala i te fesoasoani o Ieova, ne iku manuia eiloa a te taumafaiga a te kau Isalaelu i te ‵fuliga o te takitakiga mai i a Mose ki a Iosua. E ola foki tatou i taimi kolā e mafuli‵fuli i ei a mea ‵tupu, kae e mafai o mafau‵fau aka tatou penei, ‘Ona ko te gasue malielie ki mua te fakapotopotoga saukātoa a te Atua, e mata, e isi ne pogai ‵lei ke tali‵tonu tatou ki a Iesu e pelā me ko te ‵tou Takitaki telā ne ‵tofi aka?’ (Faitau te Mataio 23:10.) Nei la, ke mafau‵fau tatou ki te auala ne tuku atu ei ne Ieova te takitakiga fakatuagagina i aso mua i taimi ne fai i ei a fakamafuli‵fuliga.

TAKITAKI ATU A TINO O TE ATUA KI LOTO I KANANA

5. Se a te mea ne tupu ki a Iosua i te taimi ko pili atu ei a ia ki Ieliko? (Ke onoono ki te ata i te kamataga.)

5 Mai tua malie o te oloatuga o te kau Isalaelu ki te suā feitu o te Iolitana, ne tupu se mea telā ne seki fakamoemoe ki ei a Iosua. I te taimi ko pili atu ei a ia ki Ieliko, ne fetaui a ia mo se tagata e puke mai ne ia se pelu i tena lima. Ona ko te se iloa ne ia me ko oi te tino fakaa‵tea tenā, ne ‵sili atu ei a Iosua: “A koe e kau ki a matou io me kau ki omotou fili?” Ne poi a Iosua i te fakaasiatuga ne te mafi tenā me ko oi a ia. A ia ko te “takitaki o te kautau a Ieova,” telā ko toka o taua atu mō tino o te Atua. (Faitau te Iosua 5:13-15 mo te fakamatalaga mai lalo.) E tiga eiloa e fakasino atu te tala i nisi koga ki a Ieova e pelā me faipati ‵tonu atu ki a Iosua, e mautinoa eiloa me ko te Atua ne faipati atu e auala i sena agelu, e pelā mo te mea e masani o fai ne ia i aso mua.—Eso. 3:2-4; Iosu. 4:1, 15; 5:2, 9; Galu. 7:38; Kala. 3:19.

6-8. (a) Kaia ne mafai o foliga sē aoga a nisi fakatonuga a Ieova i te kilokiloga a tino? (e) Ne fakamaoni atu pefea me i fakatonuga konā e ‵poto kae aoga? (Ke onoono foki ki te fakamatalaga mai lalo.)

6 Ne maua ne Iosua a fakatonuga ma‵nino mai te Takitaki o agelu e uiga ki te auala ke puke ei te fakai o Ieliko. Muamua la, a nisi fakatonuga ne foliga mai e pelā me e sē se fakatokaga ‵lei. E pelā me se fakaakoakoga, ne fakatonu atu a Ieova me i tāgata katoa e ‵tau o pilitome, kae ne ‵tau mo latou o ‵nofo malie mō ne nāi aso. E mata, tenā eiloa te taimi tonu ke pilitome ei a tāgata ma‵losi konā?—Kene. 34:24, 25; Iosu. 5:2, 8.

7 Ne mafai eiloa o mafau‵fau a sotia Isalaelu kolā koi vāi‵vai ki te auala ke puipui ei olotou kāiga māfai ko oso atu a fili ‵mafi ki te lotou koga ‵nofo. Kae e se leva, ne ‵pa mai te tala me i ‵pui o Ieliko ko “oti eiloa ne‵ pono ke ‵mau faka‵lei ona ko tino Isalaelu.” (Iosu. 6:1) E mata, e se fakamalosi aka ne mea ‵tupu kolā e seki fakamoemoegina a te lotou loto tali‵tonu ki te takitakiga a te Atua?

8 E se gata i ei, ne fakatonu atu ki te kau Isalaelu ke mo a e taua atu ki Ieliko kae ke māti fakatamilo te fakai fakatasi i te aso mō se ono aso kae fakafitu taimi i te fitu o aso. Kāti ne mafau‵fau a nisi sotia penei, ‘A te mea tenei se mea fakamāumāu taimi mo malosi!’ Kae ne iloa ‵lei ne te Takitaki sē matea o te kau Isalaelu ana mea e ‵tau o fai. Ne seki fakamalosi atu fua ne tena palani a te fakatuanaki o tino Isalaelu, kae ne faka‵sao foki i ei latou mai te taua tonu atu ki sotia ma‵losi o Ieliko.—Iosu. 6:2-5; Epe. 11:30. *

9. Kaia e ‵tau ei mo tatou o tau‵tali i fakatonuga e maua ne tatou mai te fakapotopotoga a te Atua? Taku mai se fakaakoakoga.

9 Se a te mea e mafai o tauloto ne tatou mai te tala tenei? E mafai o se malamalama katoatoa tatou i pogai e manakogina i ei ne te fakapotopotoga a poto ‵fou. E pelā me se fakaakoakoga, i te taimi muamua ne fakalotolotolua ki te fakaaogaga o tivaisi mō fai a sukesukega totino, i te galuega talai, mo fakatasiga. Nei la, ko mafai o lavea atu ne tatou a mea aoga kolā e maua mai te fakaaogaga ne tatou a mea konā māfai e mafai. Kafai ko lavea ne tatou a ikuga ‵lei o vaegā poto ‵fou penā, ka momea aka eiloa i ei a te ‵tou fakatuanaki mo te ‵kau fakatasi, e tiga eiloa ne fakalotolotolua tatou ke fakaaoga i te taimi muamua.

TAKITAKIGA A KELISO I TE SENITENALI MUAMUA

10. Ko oi ne ‵lago atu ki te fono tāua tenā a te potukau pule telā ne fai i Ielusalema?

10 Kāti i se 13 tausaga mai tua o te ‵fuliga o Konelio, koi isi eiloa ne tino Iutaia tali‵tonu koi fakamalosi eiloa ne latou a te pilitome. (Galu. 15:1, 2) I te taimi ne sae aka ei te kinauga i Anitioka, ne fakatoka i ei a Paulo ke avatu ne ia te fakalavelave tenā ki te potukau pule i Ielusalema. Kae ko oi ne aumai ne ia te fakatonuga tenā? Ne fai mai a Paulo: “Au ne fano ona ko te fakaasiga mai te lagi.” E manino ‵lei, me ko Keliso ne fakatonutonu ne ia a mataupu konā ko te mea ke faka‵lei aka ne te potukau pule a te kinauga tenā.—Kala. 2:1-3.

Ne lavea atu te takitakiga ‵lei a Keliso i te senitenali muamua (Ke onoono ki te palakalafa e 10, 11)

11. (a) Se a te tulaga e uiga ki te pilitome telā ne sae aka faeloa i tino Iutaia tali‵tonu? (e) Ne tofotofo aka pefea te loto fiafia o Paulo ke ‵lago atu ki toeaina i Ielusalema? (Ke onoono foki ki te fakamatalaga mai lalo.)

11 Mai lalo i te takitakiga a Keliso, ne fakaasi manino atu ne te potukau pule me ne seki ‵tau mo Kelisiano kolā e se ne Iutaia o pilitome. (Galu. 15:19, 20) Kae i tausaga mai tua o te fakaikuga tenā, ne tumau eiloa a tino Iutaia tali‵tonu e tokouke i te pilitome olotou tama‵liki. I te taimi ne ‵logo i ei a toeaina i Ielusalema i se tala e uiga ki a Paulo, me ne seki tautali a ia i te Tulafono a Mose, ne tuku atu ne latou ki a ia a nisi fakatonuga ‵fou. * (Galu. 21:20-26) Ne fai atu latou ki a ia ke olo mo tāgata e tokofa ki te faletapu ko te mea ke mafau‵fau aka a tino me ne ‘tausi ne Paulo a te Tulafono.’ Ne mafai fua o fakafesili aka ne Paulo a te ‵poto o latou konei i te fakatonuga ne fai atu ne latou ki a ia ke fai, mai te ‵losi atu me i te fakalavelave ne māfua mai eiloa i Kelisiano Iutaia kolā ne seki lava te lotou malamalama ki te mataupu e uiga ki te pilitome. Kae e ui i ei, mai te fakaasi atu o tena ‵lago ki te manakoga o toeaina ke fakamalosi aka a te ‵kau fakatasi i te vā o tino tali‵tonu, ne fakalogo eiloa a Paulo mo te loto maulalo ki fakatonuga kolā ne tuku atu ki a ia. Kae e mafai o mafau‵fau tatou penei, ‘Kaia ne talia ei ne Iesu ke sē faka‵lei aka a te kinauga mō se taimi leva māfai ne ‵solo kea‵tea ne tena mate a te Tulafono a Mose?’—Kolose 2:13, 14.

12. Se a te fakamatalaga ki te pogai ne fakaavanoa ei ne Keliso se taimi tai leva mai mua o faka‵lei aka ne ia te kinauga ki te pilitome?

12 E tai leva loa ki nisi tino ke fakamasani ki se mainaga fou. Ne manakogina ne Kelisiano Iutaia a taimi e uke ke fakamafulifuli aka a te lotou kilokiloga. (Ioa. 16:12) Ne faigata ki nisi tino ke talia me i te pilitome ko se fai pelā me se fakailoga o se fesokotakiga fakapito mo te Atua. (Kene. 17:9-12) A nisi tino kolā e ma‵taku i fakasauaga, ne seki fia‵fia ke tu ‵kese mai te tokoukega o tino Iutaia. (Kala. 6:12) Kae fakamuli ifo, ne tuku atu ne Keliso a te suā takitakiga e auala i tusi fakaosofia kolā ne tusi ne Paulo.—Loma 2:28, 29; Kala. 3:23-25.

KOI TAKITAKI EILOA NE KELISO A TENA FAKAPOTOPOTOGA

13. Se a te mea e mafai o fesoasoani mai ki a tatou ke loto fakafetai ki te takitakiga a Keliso i aso nei?

13 Kafai e se malamalama katoatoa tatou i pogai e fai ei a fakamafuliga i te fakapotopotoga, e ‵tau o fakaataata faka‵lei ne tatou a te auala ne fakagalue ei ne Keliso a tena takitakiga i taimi ko ‵teka. Faitalia me i taimi o Iosua io me i te senitenali muamua, ne tuku atu faeloa ne Keliso a fakatonuga ‵poto ke puipui ei a tino o te Atua e pelā me se fenua, ke fakamalosi aka olotou fakatuanaki, kae ke fakatumau te ‵kau fakatasi o tavini a te Atua.—Epe. 13:8.

14-16. E fakaata faka‵lei mai pefea a te saga tonu mai o Keliso ki te ‵lei o tatou i te feitu faka-te-agaga mai fakatonuga kolā ne tuku mai e auala i te “tavini fakamaoni kae poto”?

14 A te saga tonu mai o Iesu mo te alofa ki te ‵lei o tatou i te feitu faka-te-agaga ne fakaata faka‵lei mai i fakatonuga i te taimi tonu kolā e tuku mai ne te “tavini fakamaoni kae poto.” (Mata. 24:45) E fai mai a Marc, se tamana telā e tokofa ana tamaliki, penei: “E taumafai eiloa a Satani o fakavāi‵vai a fakapotopotoga mai te saga atu ki kāiga. Nei la, mai te fakamalosiga ke fai a tapuakiga a kāiga i vaiaso takitasi, e manino ‵lei eiloa a te fekau ki ulu o kāiga—puipui otou kāiga!”

15 Kafai ko iloa ne tatou a fakatonuga a Keliso, ko lavea ne tatou a tena saga tonu mai ki ‵tou ga‵solo ki mua i te feitu faka-te-agaga. E fai mai a Patrick, telā e tavini atu e pelā me se toeaina, penei: “Muamua la, se mea fakalotovāivāi ki nisi tino ke ‵kau fakatasi i potukau fo‵liki mō te galuega talai i fakaotiga o vaiaso. Kae ne lavea atu i te fakatokaga tenei a te uiga e tasi o Iesu mai ana uiga e uke—ko tena saga tonu atu ki tino loto vāi‵vai. A taina mo tuagane kolā e se ma‵losi ko kamata o fia‵fia kae ga‵lue malosi kae ne iku atu te mea tenā ki te lotou ga‵solo ki mua i te feitu faka-te-agaga.”

16 E se gata fua i te tausi mai ki ‵tou manakoga faka-te-agaga, e fesoasoani mai a Keliso ke ‵saga tonu tatou o fakamuamua a te ‵toe galuega tāua telā ko fai nei i te lalolagi i aso nei. (Faitau te Maleko 13:10.) A André, telā se toeaina fou telā ne ‵tofi aka, ne mafaufau ‵loto faeloa ki fakamafuli‵fuliga e fai i loto i te fakapotopotoga saukātoa a te Atua. E fai mai a ia: “A te ‵katiga ki lalo o te aofaki o tino ga‵lue i ofisa lagolago e fakamasaua mai ki a tatou a te tāua o te taimi ko ola i ei tatou mo te manakogina ke fakaoti ‵tou malosi i te faiga o te galuega talai.”

KE ‵LAGO FAKAMAONI ATU KI TE TAKITAKIGA A KELISO

17, 18. Kaia e aoga i ei ke mafau‵fau ki mea aoga e maua ne tatou mai fakamafuliga kolā ne fai fakamuli nei?

17 E pelā mo te takitakiga e fai ne ia, e mautinoa eiloa me kilo atu te ‵tou Tupu telā ko oti ne fakasopo, ko Iesu Keliso ki aso mai mua. Tela la, ke na fia‵fia tatou ona ko mea aoga e maua ne tatou mai te fakamasani ki fakama‵fuliga konei fakamuli. E mafai o fai pelā me se mea fakamalosi loto i te taimi o te tapuakiga a kāiga ke sau‵tala e uiga ki te auala ne maua ei ne koutou a mea aoga mai fakatasiga i loto i te vaiaso io me i te galuega talai.

E mata, e fesoasoani atu koe ki tou kāiga mo nisi tino ke olo tasi mo te fakapotopotoga a Ieova? (Ke onoono ki te palakalafa e 17, 18)

18 Kafai e lavea ne tatou te pogai ne tuku mai i ei a fakatonuga konei e maua ne tatou mai te fakapotopotoga a Ieova mo te lotou aoga ki a tatou, ka tau‵tali eiloa tatou i te takitakiga tenā mo te fia‵fia. E mautinoa eiloa me e fia‵fia tatou me i te fakamu‵tanaga o te aofaki o tusi e ‵lomi e ‵sao i ei a tupe; a te fakaaogaga o poto ‵fou e fai ei ke mafai o fakalauefa atu te galuega o te Malo ki te lalolagi kātoa. Mai te mafaufau ki te mea tenei, ko mafai ei ne tatou o fakaaoga a tusi mo vitio i te itaneti i se auala lasi māfai e mafai. I te auala tenei, ka fai eiloa tatou e pelā mo Keliso mai te fakaaoga faka‵lei ne tatou a tupe a te fakapotopotoga saukātoa.

19. Kaia e ‵tau ei mo tatou o ‵lago atu ki te takitakiga a Keliso?

19 Kafai e ‵lago malosi tatou ki te takitakiga a Keliso, ko fakamalosi aka eiloa ne tatou a te fakatuanaki o nisi tino kae fesoasoani atu ki te ‵kau fakatasi. Mai te mafau‵fau ki te ‵katiga o te aofaki o te kāiga Peteli i te lalolagi kātoa, e fai mai a André: “A te agaga ‵lei tenā ne fakaasi mai ne nisi tino ga‵lue kolā ne ‵kati mai te Peteli kae ne talia ne latou a ‵fuliga ‵fou konā, e fakamalosi aka i ei toku loto talitonu mo te āva. E olo tasi eiloa latou mo te kaliota a Ieova mai te fia‵fia i so se galuega ne tuku atu ke fai ne latou.”

E AUALA I MATA O TE FAKATUANAKI, KE LOTO TALI‵TONU KI ‵TOU TAKITAKI

20, 21. (a) Kaia e mafai ei o tali‵tonu tatou ki a Keliso, ‵tou Takitaki? (e) Se a te fesili ka sau‵tala tatou ki ei i te suā mataupu?

20 Ko pili nei o fakaoti ne te ‵tou Takitaki ko Iesu Keliso a “tena manumalo” kae “fakataunu . . . a mea fakaofoofogia.” (Faka. 6:2; Sala. 45:4) I te vaitaimi nei, e fakatoka eiloa ne ia a tino o te Atua mō te taimi mai mua o te olaga tenei māfai ko aofia tatou taki tokotasi i te galuega lasi ko te akoakoga mo te galuega fakatū‵tu telā ka fai i te taimi o te toe‵tuga.

21 Ka manuia eiloa te ‵tou Tupu telā ne fakaekegina i te takitakiga o tatou ki loto i te lalolagi fou, kae e manakogina ke tumau te ‵tou loto tali‵tonu ki a ia faitalia te mafuli‵fuli o fakanofonofoga. (Faitau te Salamo 46:1-3.) I nisi taimi, e mafai o faigata ki a tatou a fakama‵fuliga, maise loa māfai e tupu se fakalavelave seki fakamoemoegina ki ‵tou olaga. Kae e mafai pefea o fakatumau ne tatou a te filemu i te loto kae fakatuanaki katoatoa atu ki a Ieova? Tenā te fesili ka sau‵tala tatou ki ei i te suā mataupu.

^ pala. 8 Ne maua ne tino sukesuke mea mua se aofaki lasi o saito i te fakai o Ieliko telā ne fakamasei, se fakaasiga me ne seki leva te taimi ne nikoi i ei te fakai; kae ne seki oti foki a mea‵kai. E tiga eiloa ne seki talia ko te mea ke kaisoa ne tino Isalaelu a mea mai i Ieliko, ne fetaui tonu eiloa te taimi tenā ke puke ne latou a te fenua, me ko te taimi eiloa o te taukai kae e uke ‵ki eiloa a mea‵kai i te laukele.—Iosu. 5:10-12.

^ pala. 11 Ke onoono ki te pokisi “Ne Fakafesagai Atu a Paulo mo te Loto Maulalo ki se Tofotofoga” i Te Faleleoleo Maluga, Apelila 1, 2003, itu. 20.