Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Masaua ne Koe?

E Masaua ne Koe?

Kai faitau faka‵lei eiloa koe ki lōmiga ‵fou o Te Faleleoleo Maluga? Onoono aka, me e mafai o tali mai ne koe a fesili konei:

Se a te vaegā agasala ne faipati ki ei a Iesu i te Mataio 18:15-17?

Ne faipati a ia ki fakalavelave kolā e mafai o ‵teu aka ne tino fua kolā e aofia i ei. Kae mafai loa o iku atu te agasala tenā ki te fakatea māfai e se mafai o ‵teu aka te fakalavelave. E pelā me se fakaakoakoga, māfai te agasala ko te gutu fatufatu, io me aofia ei te fakaloiloi tino.​—w16.05, itu. 7.

E mafai pefea o fai ne koe a tau faitauga ki te Tusi Tapu ke aoga malosi?

E mafai ne koe o fai a mea konei: Faitau kae mafaufau faka‵lei, ‵sala ki akoakoga kolā e mafai o fakaaoga ne koe; fesili ifo ki a koe eiloa a vaegā fesili penei ‘E mafai pefea ne au o fakaaoga te manatu tenei ke fesoasoani atu ki nisi tino?’; kae fakaaoga a mea faigaluega kolā e avanoa ke mafai o fai ne sukesukega ki mataupu kolā ne fatoa oti ne faitau ne koe.​—w16.05, itu. 24-26.

E mata se mea ‵se ke fanoanoa se Kelisiano faitalia loa e talitonu a ia me ka toe faka‵tu mai a tino mate?

A te fakatuanaki ki te toetuga e se mafai o fakaseai ne ia te mafatia o se Kelisiano ki te galo atu o se tino pele. Ne tagi fanoanoa a Apelaamo ki te mate o Sala. (Kene. 23:2) I se taimi fakamuli ka mafai loa o fakamafanafana atu ki te tino fanoanoa.​—wp16.3, itu. 4.

Ko oi e fakasino ki ei te tagata mo te mea tusitusi [a te failautusi], telā e fakaasi mai i te Esekielu mataupu e 9, mo tagata e tokoono mo meatau?

E maina tatou me fakaata mai ne latou a te kautau faka-te-lagi kolā ne aofia i te fakaseaiga o Ielusalema kae ka aofia foki i te fakaokomaiga o te fakamaseiga i Amaketo. I te fakataunuga i ‵tou aso nei, a te tagata mo te mea tusitusi e fakasino ki a Iesu Keliso, telā e fakamailoga ne ia a latou kolā ka faka‵sao.​—w16.06, itu. 16-17.

Ne a mea fakama‵taku ne sao mai ei te Tusi Tapu?

Ne sao mai i te (1) i te ‵palagofie o mea kolā e fakaaoga ke tusi ki ei , e pelā mo pa‵kili o manu mo pa‵kili o lakau; (2) i tekemaiga i tino politiki mo takitaki lotu ke fakaseai te Tusi Tapu; mo (3) taumafaiga a nisi tino ke ‵fuli te fekau i ei.​—wp16.4, itu. 4-7.

Ne a auala e mafai ei ne se Kelisiano o fakafaigofie ei tena olaga?

Ke iloa ne koe a mea tāua kolā e ‵tau o maua ne koe, kae katikati ki lalo a mea kolā e se na loa ko tāua. Fakatoka faka‵lei a te auala e fakaaoga i ei a tupe. ‵Pei keatea a mea kolā e se fakaaoga ne koe, kae ‵tina au kaitalafu. Fakamu‵tana a taimi ga‵lue, kae fakatoka te auala ke fakalauega atu ei tau galuega.​—w16.07, itu. 10.

Se a te mea e fakaasi mai ne te Tusi Tapu me tāua atu i lō aulo mo siliva?

E fakaasi mai i te Iopu 28:12, 15 i te poto mai te Atua, e tāua atu i lō aulo mo siliva. I te taimi e ‵sala malosi ei koe ki ei, taumafai malosi ke tumau koe i te loto maulalo kae malosi i te fakatuanaki.​—w16.08, itu. 18-19.

E mata, e mata‵tau ke faka‵loa ne taina a olotou talafa i aso nei?

I nisi fenua a talafa kolā e ‵kati faka‵lei e talia kae sē taku fakamasei foki ei te fekau o te Malo. Kae, ko nisi taina e fakaiku aka ne latou ke se fakaloa olotou talafa. (1 Koli. 8:9) I nisi tuu mo aganu, a tavini Kelisiano e se talia ke faka‵loa olotou talafa.​—w16.09, itu. 21.

Kaia e mafai ei o tali‵tonu tatou ki te ‵tala o Tavita mo Koliata?

A te maluga o Koliata e ono inisi fua(15 cm) e maluga atu i te ‵toe tino loa i aso nei. A Taita se tino tonu, telā e fakamaoni mai ne se tusitusiga mua telā e faipati e uiga ki te fale o Tavita penā foki mo pati a Iesu. A fakamatalaga o mea mua kolā ne tusi ki lalo e fetaui ‵lei eiloa mo mea kolā ko oti ne fakapa‵tonu aka.​—wp16.5-E, itu. 13.

E ‵kese pefea te iloaga, te malamalama, mo te poto?

A te tino telā e isi se iloaga i ei, e puke ne ia fakamataga io me ko manatu ‵tonu. Te tino telā e malamalama e mafai o lavea ne ia a te auala e fakafetaui aka ei a manatu ‵tonu. Kae ko te tino telā e isi se poto i ei, e mafai ne ia o tuku fakatasi ne ia te iloaga mo te malamalama kae fakaaoga faka‵lei ne ia.​—w16.10, itu. 18.