Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Iloa ne Koe?

E Iloa ne Koe?

E mata, ne fakaaoga a fakatakitakiga i te Tulafono faka-Mose ke fakatoka aka ei a tagi a tino i aso katoa i Isalaelu mua?

I NISI taimi, e fai penā. Ke mafaufau ki se fakaakoakoga. E fai mai te Teutelonome 24:14, 15: “E se ‵tau mo koe o fakatogafiti te ‵togi o tau tino galue telā e manako malosi ki se fesoasoani kae mativa, faitalia me i a ia ko tou taina io me se tino fakaa‵tea i tou fenua . . . Kafai e se fai penā, ka tagi a ia ki a Ieova e uiga mō koe kae ka agasala ei koe.”

Te potu ipu kele mafā telā e tusi i ei te tagi a te tino fai fatoaga

E isi se tala ki se vaegā tagi penei telā ne fai i te fitu senitenali T.L.M. Ne maua te tala tenei i tafa o Ashdod. Kāti ne tusi ki se tino galue i te fatoaga telā kāti ne seki mafai o fakaoko atu ne ia te aofaki o saito kolā ne manakogina, a pati konei ne tusi i se potu ipu kele mafā, e fai penei: “I te otiga ne fakatoka faka‵lei ne tau tavini [te tino i a ia te tagi] a saito i nai aso ko ‵teka, ne vau a Hoshayahu te tama tagata a Shobay o puke te gatu o tau tavini. . . . A tino katoa kolā ne ‵kati saito mo au i te la ‵vela ka molimau ne latou . . . me ‵tonu eiloa aku pati ne fai atu. Au e sē ‵se i so se ‵losiga. . . . Kafai e mafaufau te kovana me e se i o ia te tiute ke fakafoki a te gatu o tau tavini, ke fai la ne ia te mea tenā ona ko te alofa! E se ‵tau o nofo filemu koe i te taimi e seai ei se gatu o tau tavini.”

A te tagi tenei “e fakaasi mai i ei ki a tatou a te manako malosi o te tino galue ke toe maua mai [tena gatu],” ko pati a te tino tusi tala fakasolopito ko Simon Schama. “E fakamaoni mai foki i ei me i te tino i a ia te tagi e isi sena mea e iloa e uiga ki tulafono mai te Tusi Tapu, maise ko tulafono i te Levitiko mo te Teutelonome e uiga ki faifaiga sē ‵lei kolā e fai ki tino ma‵tiva.”