Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

“E Tuku Atu ne ia te Malosi ki te Tino Vāivāi”

“E Tuku Atu ne ia te Malosi ki te Tino Vāivāi”

Te ‵tou tusi siki fakavae mō te 2018: “Tino kolā e fakamoe‵moe ki a Ieova ka toe ma‵losi.”—ISA. 40:31.

PESE: 3, 47

1. Ne a tulaga faiga‵ta e fakafesagai atu tatou ki ei, kae se a te pogai e fiafia ei a Ieova ki ana tavini fakamaoni? (Onoono ki te ata i te kamataga.)

E PELĀ mo te mea e iloa ne koe, a te olaga i te fakanofonofoga tenei e ‵fonu i fakalavelave. E tokouke a koutou e taina mo tuagane pele e fe‵paki mo masaki faiga‵ta. A nisi tino, faitalia me ko ma‵tua, kae e tausi atu latou ki olotou kāiga kolā ko ma‵tua ‵ki. Kae ko nisi tino e kausaki atu ke maua a mea, e se ko kope ‵togi ‵mafa kae ko mea e lava ke tausi atu ki olotou kāiga. Kae e iloa ne matou me tokouke a tino e fakafesagai atu ki fakalavelave e uke kae e se tasi fua, i te taimi eiloa e tasi! A mea katoa konei e manakogina i ei a taimi e uke ‵ki mo te malosi—kae e seki aofia i ei a fakalavelave i mea tau tupe. E ui i ei, e katoatoa eiloa tou loto talitonu ki folafolaga a te Atua; kae ‵mautakitaki tou fakatuanaki ki se olaga ‵lei atu i aso mai mua. Ko oko eiloa i te lasi o te fiafia o Ieova!

2. Se a te fakamalosiga e maua ne tatou mai te Isaia 40:29, kae se a te mea masei ‵ki e mafai o fai ne tatou?

2 E mata, e mafaufau koe i nisi taimi me ko se mafai eiloa ne koe o fakafesagai atu ki tulaga faiga‵ta o te olaga? Kafai e penā loa, e se ko koe fua tokotasi e fai penā. E fakaasi mai i te Tusi Tapu me ne oko foki a tavini fakamaoni i aso mua ki se tulaga penā. (1 Tupu 19:4; Iopu 7:7) Kae ne seki ‵fiu latou, ne ‵kilo atu latou ki a Ieova ke maua mai i ei te malosi. Ne seki loto fanoa‵noa latou, me i te ‵tou Atua “e tuku atu ne ia te malosi ki te tino vāivāi.” (Isa. 40:29) Se mea fakafanoanoa, me i nisi tino o te Atua i aso nei ko oti ne fakaiku aka ne latou me i te ‵toe auala ‵lei ke fakafesagai atu ki tulaga faiga‵ta o te olaga ko te ‘malōlō malie aka fua mai te munatonu,’ ko te tugapati masani a latou, me i ‵tou faifaiga faka-Kelisiano e pelā eiloa me se amoga ‵mafa kae e sē se fakamanuiaga. Tenā ko se toe fai‵tau ei latou ki te Muna a te Atua, ko se ‵kau atu ki fakatasiga a te fakapotopotoga, mo te galuega talai—e pelā eiloa mo te mea ne fakamoemoe ki ei Satani ke fai ne latou.

3. (a) E mafai pefea ne tatou o fakaseaoga a taumafaiga a Satani ke fakavāivāi tatou? (e) Ne a mea ka sautala tatou ki ei i te mataupu tenei?

3 E iloa faka‵lei ne te Tiapolo me i te aofia malosi o tatou i faifaiga faka-Kelisiano e mafai o fakamalosi aka ei tatou, kae e se manako a ia ko tatou ke ma‵losi. Kafai ko fi‵ta koe i te feitu faka-te-foitino io me i te feitu tau lagonaga, ke mo a eiloa e fulitua atu koe ki a Ieova. Ke na fakapilipili malosi atu koe ki a ia, me “ka faka‵mautakitaki ne ia koutou, ka fakamalosi ne ia koutou.” (1 Pe. 5:10; Iako. 4:8) I te mataupu tenei, ka onoono tatou ki mea e lua kolā e mafai o fakatalave ne ia ‵tou taviniga ki te Atua kae ka sautala tatou ki te auala e fesoasoani mai ei a te fakagaluegaga o fakatakitakiga mai te Tusi Tapu ke fakafesagai atu ki ei. Kae muamua la, ke ‵saga atu nei tatou ki te malosi o Ieova ke fakamalosi ne ia tatou, e pelā mo te mea e fakaasi mai i te Isaia 40:26-31.

TINO KOLĀ E FAKAMOE‵MOE KI A IEOVA KA TOE MA‵LOSI

4. Se a te akoakoga e tauloto ne tatou mai te Isaia 40:26?

4 Faitau te Isaia 40:26. E seai se tino kai mafai o lau ne ia a fetū katoa i te iunivesi. E tali‵tonu a saienitisi me kāti e nofo ki se 400 piliona a fetū i te ‵tou fakaputugā fetū ko te Kaniva fua. Kae ko Ieova ne fakaigoa ne ia a fetū takitasi konā. Se a te akoakoga mō tatou? Kafai e fiafia a Ieova ki ana mea ‵mate ne faite, ke fakaataata la i tou mafaufau ana lagonaga e uiga ki a koe telā e tavini atu ki a ia, e se ona fua ko koe ne fakapolokalame ke fai penā, kae ona ko koe e alofa ki a ia! (Sala. 19:1, 3, 14) E iloa katoatoa ne te ‵tou Tamana pele a koe. “Ke oko eiloa ki laulu i otou ulu ko oti katoa ne lau” ne ia. (Mata. 10:30) Kae e fakatalitonu mai te faisalamo ki a tatou: “E iloa ne Ieova a mea e ‵tupu ki tino e seai ne olotou mea ‵se ne fai.” (Sala. 37:18) Ao, e lavea ne ia a tofotofoga e fepaki mo koe, kae e mafai o tuku atu ne ia ki a koe te malosi ke mafai o kufaki a tofotofoga takitasi konā.

5. E mautinoa pefea i a tatou me mafai ne Ieova o fakamalosi tatou?

5 Faitau te Isaia 40:28. A Ieova ko te Pogai o te malosi sili. E pelā me se fakaakoakoga, ke mafaufau ki te lasi o te malosi telā ne tuku fua ne ia ki te ‵tou la. Ne fai mai te tagata tusi tusi fakasaienisi ko David Bodanis: “A mea mai te ‵tou La kolā e maua mai i ei te malosi i sekone takitasi e ‵pau mo pōmu [faka-atomika e fia piliona].” Ne fai mai se isi tino fai sukesukega me i te la “i te vaitaimi nei e mafai o tuku mai ne ia . . . i se sekone fua e tasi a te malosi e lava ke tali aka ei a manakoga o tino i te 200,000 tausaga”! E mata, e mafai o fakalotolotolua se tino me i te Atua telā e tuku atu ne ia te malosi ki te la e mafai foki o tuku mai ne ia te malosi ki a tatou ke fakafesagai atu ki so se fakalavelave?

6. I te auala fea e amogofie ei te amo a Iesu, kae aoga pefea ki a tatou māfai ko iloa ne tatou te mea tenā?

6 Faitau te Isaia 40:29. A te tavini atu ki a Ieova a maua mai i ei te fiafia lasi. Muna Iesu ki ana soko: “Puke ne koutou taku amo.” Kae ne toe fai atu a ia: “Kae ka maua ne koutou i ei se malosi fou. Me e amogofie taku amo, kae māmā foki taku amoga.” (Mata. 11:28-30) Ko oko eiloa te ‵tonu o pati konā! I nisi taimi, kāti e tiaki ne tatou a te fale mo te fi‵ta ke olo atu ki te fakatasiga io me ki te galuega talai. Kae e pefea ‵tou lagonaga māfai ko ‵foki mai ki te fale? Ko oti ne fakamalosi aka—kae ko toka foki o fakafesagai atu ki tofotofoga o te olaga. Se mea tonu, me amogofie eiloa te amo a Iesu!

7. Fakamatala mai ne tala e uiga ki te ‵tonu o pati i te Mataio 11:28-30.

7 A te tuagane telā ka taku ne tatou ki a Kayla ne fepaki mo se masaki telā e fai ei ke vāivāi malosi tena foitino, ne loto mafatia, kae ‵mae sāle foki tena ulu. E maina tatou, me i nisi taimi e faigata ‵ki ke kau atu a ia ki fakatasiga a te fakapotopotoga. Kae i se taimi e tasi ne taumafai malosi a ia ke kau atu ki se lāuga mō tino katoa, ne tusi mai tou fafine: “Ne faipati te lāuga e uiga ki te loto vāivāi. A fakamatalaga e uiga ki ei ne fai mai i se auala alofa kae atafai telā ne fai ei au ke tagi. Ne fakamasaua mai ei ki a au me e ‵tau eiloa mo au o kau ki fakatasiga.” Ko oko eiloa i te fiafia o tou fafine me ne taumafai malosi a ia ke kau atu ki ei!

8, 9. Se a te uiga o pati a te apositolo ko Paulo kolā ne tusi mai: “Ko te taimi e vāivāi ei au, ko te taimi foki tenā e malosi ‵ki ei au”?

8 Faitau te Isaia 40:30. Faitalia me pefea te apo o tatou, e isi se tapula ki ‵tou mea e mafai o fai i ‵tou malosi eiloa. A te mea tenā se akoakoga e tasi e ‵tau o tauloto ne tatou katoa. E ui eiloa a ia se tagata apo i te faiga o mea, e isi ne tapula o te apositolo ko Paulo telā ne seki mafai ei ne ia o fai a mea katoa e manako a ia ki ei. I te taimi ne fakaasi atu ei ne ia ki te Atua a mea manavase a ia ki ei, ne fai atu ki a ia: “Toku ‵mana e katoatoa ‵lei i taimi e vāivāi ei koe.” Ne maina a Paulo i te mea tenā. Ne fai mai a ia: “Ko te taimi e vāivāi ei au, ko te taimi foki tenā e malosi ‵ki ei au.” (2 Koli. 12:7-10) Se a te uiga o ana pati konā?

9 Ne iloa ne Paulo me e mu‵tana fua a mea e mafai ne ia o fai e aunoa mo te fesoasoani mai se Tino mai luga. E mafai o tuku atu ne te agaga tapu o te Atua a te malosi telā e se maua ne Paulo. E se gata i ei, e mafai ne te agaga o te Atua o tuku atu te malosi ki a Paulo ke fai ne ia a galuega kolā e se mafai o fai ne ia i tena malosi totino. E penā foki eiloa tatou. Kafai e maua ne tatou te malosi mai i a Ieova, ka ma‵losi eiloa tatou!

10. Ne fesoasoani atu pefea a Ieova ki a Tavita ke fakafesagai mo fakalavelave ne fepaki mo ia?

10 Ne masani o maua ne te faisalamo ko Tavita a te malosi o te agaga tapu o te Atua. Ne usu mai a ia: “Mai tou fesoasoani e mafai ei ne au o taua atu ki se potukau o tino kai‵soa; mai te ‵mana o te Atua e mafai ei ne au o eva mai luga o se ‵pui.” (Sala. 18:29) E isi ne nisi ‵pui—ko nisi fakalavelave—e se mafai ne tatou o “eva” mai luga i ei i ‵tou malosi totino; e ma‵nako tatou ki te fakamalosiga mai i a Ieova.

11. Fakamatala mai te tulaga o te agaga tapu i te fesoasoani mai ki a tatou ke fakafesagai atu ki ‵tou fakalavelave.

11 Faitau te Isaia 40:31. A te aeto e se mafai o eva io me fakape‵pepe i se koga ‵mao i tena malosi totino. E isi se fakaputugā ea mafanafana telā e fakamasagi aka ei a ia ki luga, ko mafai ei ne te aeto o tausi tena malosi. Tela la, kafai ko tuku atu ki a koe se tiute faigata, ke masaua a te aeto. Akai atu ki a Ieova ke “fakamasagi” aka koe e auala i “te fesoasoani, ko te agaga tapu.” (Ioa. 14:26) Se mea fakafiafia, me mafai fua o maua ne tatou i so se taimi e ma‵nako tatou ki ei—i te 24 itula i te aso. Kae kāti ka ma‵nako malosi tatou ki te fesoasoani o te Atua māfai ko isi se va sē ‵lei o koe mo se tino i te fakapotopotoga. Kaia e ‵sae aka ei a vaegā tulaga penā?

12, 13. (a) Kaia e ‵sae aka ei a fakalavelave i va o Kelisiano? (e) Se a te mea e akoako mai ne te tala o Iosefa e uiga ki a Ieova?

12 E ‵sae aka a fakalavelave i va o tino taki tokotasi ona ko tatou katoa ne tino sē ‵lei katoatoa. E ‵tusa mo te mea tenā, e isi ne taimi e se fia‵fia tatou ki pati io me ko faifaiga e fai mai ne ‵tou taina tali‵tonu—io me māfai ko se fia‵fia mai latou ki ‵tou pati mo faifaiga. E mafai o fai te mea tenei e pelā me se tofotofoga faigata ‵ki. E pelā mo nisi tofotofoga, e talia ne Ieova ke fakaasi ‵tonu atu ne tatou te ‵tou fakamaoni mai te tauloto ke ga‵lue fakatasi mo tāgata mo fāfine tukugina atu kolā e alofa a ia ki ei faitalia olotou tulaga sē ‵lei katoatoa.

Ne seki tiaki ne Ieova a Iosefa; ka se tiaki foki ne ia koe (Onoono ki te palakalafa e 13)

13 E lavea atu mai te tala o Iosefa me e se puipui ne Ieova ana tavini mai tofotofoga. I te taimi koi talavou ei, ne fakatau atu a Iosefa e pelā me se pologa ne ana āfa taina loto ma‵sei kae ne avatu a ia ki Aikupito. (Kene. 37:28) Ne lavea ne Ieova te mea ne tupu kae mautinoa me ne fanoanoa a ia i te kilo atu ki faifaiga ne fai ki tena taugasoa, ko Iosefa telā se tino amiotonu. Kae ne seki oso atu a Ia o fai se mea. Fakamuli ifo, i te taimi ne ‵losi atu ei ki a Iosefa me ne pukemālō ne ia te avaga a Potifala kae ‵pei atu ki te falepuipui, ne seki ai foki se mea ne fai ne Ieova. Kae e mata, ne tiaki ne te Atua a Iosefa? Ikai: “Ne fai ne Ieova ke iku manuia a mea katoa kolā e fai ne [Iosefa].”—Kene. 39:21-23.

14. Ne a mea aoga i te feitu faka-te-agaga mo te feitu faka-te-foitino e mafai o maua māfai e ‘tuku atu kea‵tea’ te kaitaua?

14 Tenei te suā fakaakoakoga. E isi ne nai tino ne ‵pau a faifaiga ma‵sei ne fai ki a latou e pelā eiloa mo Tavita. Kae ne seki talia ne te taugasoa tenā o te Atua a te loto kaitaua ke fakavāivāi atu ki a ia. I lō te fai penā, ne tusi mai a ia: “Tuku kea‵tea te kaitaua kae tiaki te ita; ke mo a ma kaitaua kae ‵fuli atu koe o fai a te mea masei.” (Sala. 37:8) A te ‵toe pogai tāua e ‵tau o “tuku kea‵tea” ei te kaitaua me fakaakoako atu tatou ki a Ieova, telā “e seai sena mea ne fai ki a tatou ona ko ‵tou agasala.” (Sala. 103:10) Kae e isi foki ne nisi pogai e aoga ei ke ‘tuku atu kea‵tea’ te kaitaua. A te kaitaua e mafai o fakamāfua aka i ei a masaki o te foitino e pelā mo te toto maluga mo te gaegae. E mafai o pokotia i ei a te ate mo te au, kae mafai o fai ei se tino ke se kai faka‵lei. Kafai e kaitāua tatou, e faigata o mafaufau faka‵lei tatou. Kae i nisi taimi e mafai o ‵soko atu ki te kaitaua a te loto mafatia mō se taimi leva. I te suā feitu, “a te loto telā e filemu e tuku mai i ei te ola ki te foitino,” ko muna a te Tusi Tapu. (Faata. 14:30) E mafai la pefea o fakafesagai atu tatou ki lagonaga logo‵mae kae fai ke toe maua mai ‵tou taina? E mafai o manuia tatou māfai e fakagalue aka a fakatakitakiga ‵poto mai te Tusi Tapu.

KAFAI KO FAKAFANOANOA TATOU NE ‵TOU TAINA

15, 16. E ‵saga atu pefea tatou ki se tino telā ne fai ne ia se mea ke logo‵mae ei tatou?

15 Faitau te Efeso 4:26. E se ‵poi tatou māfai e ‵tau o kufaki ne tatou a faifaiga sē ‵lei e fai mai ne tino o te lalolagi. Kae kafai ko fai mai ne se taina talitonu io me se tino o ‵tou kāiga se pati io me se mea telā ne logo‵mae malosi tatou i ei, e mafai loa o fanoa‵noa malosi tatou. Kāti ka faigata ke fakapuli i a tatou te mea tenā. E mata, ka talia ne tatou ke ‵nofo mo te loto kaitaua tenā i se fia tausaga? Io me ka tau‵tali tatou ki pati ‵poto mai te Tusi Tapu ke faka‵lei fakavave a fakalavelave? Ko te leva te taimi e se ‵saga atu ei tatou ki te fakalavelave, ko te faigata foki ki a tatou ke faka‵lei aka ‵tou va mo ‵tou taina.

16 Kāti ne kaitaua koe i se mea ne fai mai ne se taina kae ko se mafai o fakapuli atu ne koe te mea tenā. Ne a mea ‵lei e ‵tau o fai ne koe ko te mea ke maua se va filemu? Muamua la, ke ‵talo ki a Ieova. Fakamolemole atu ki a ia ke fesoasoani mai ki a koe ke sautala koulua mo tou taina i se auala fakamalosi loto. Ke masaua, me i a ia se taugasoa foki o Ieova. (Sala. 25:14) E alofa te Atua ki a ia. E atafai a Ieova ki ana taugasoa, kae manako foki ke fai tatou penā. (Faata. 15:23; Mata. 7:12; Ko. 4:6) Ka oti, ko mafaufau ei koe ki au pati ka fai. Ke mo a ma fakaiku aka me ne taumafai eiloa tou taina o fai se mea ke fakalogo‵mae ei koe; talitonu ki a ia faitalia me isi ne manatu fakalotolotolua i a koe. Kae ke masaua faeloa me i nisi feitu ne fesoasoani eiloa koe ke faka‵lei aka te va sē ‵lei tenā. E mafai o kamata ne koe te sautalaga mai te fai atu o se mea penei: “Kāti au ko tō kaitaua, kae i te taimi ne faipati mai ei koe ki a au anafi, ne mafaufau au . . . ” Kafai e seai ne ikuga ‵lei e maua mai i te sautalaga tenā, toe ‵sala ki se suā avanoaga ke faka‵lei aka te va sē lei tenā. Kae i te taimi tenā, ke ‵talo koe mō tou taina; fakamolemole atu ki a Ieova ke fakamanuia a ia. Fakamolemole ki te Atua ke fesoasoani atu ki a koe ke saga faeloa ki uiga ‵lei o tou taina. Faitalia me se a te mea e iku mai i ei, e mafai eiloa o mautinoa i a koe me ne fiafia eiloa a Ieova ki au taumafaiga ne fai mo te loto fakamaoni ke toe maua mai tou taina—te taugasoa o te Atua.

KAFAI TATOU E MAFATIA ONA KO ‵TOU AGASALA NE FAI I ASO MUA

17. Se a te auala e mafai o fakaaoga ne Ieova ke fesoasoani mai ke toe maua te malosi māfai ne fai ne tatou se agasala, kae kaia e ‵tau ei o fakaaoga faka‵lei ne tatou te fakatokaga tenā?

17 E maua ne nisi tino se lagonaga sē aoga ke tavini atu ki a Ieova ona ko agasala matagā ne fai ne latou. A lagonaga sē ‵lei e mafai o fai pelā me se pule fai galuega ‵mafa. Ne fai mai a te Tupu ko Tavita telā ne maua ne ia lagonaga sē ‵lei: “Kafai e nofo filemu au, e gasolo eiloa o vāi‵vai oku ivi ona ko toku tagi fi‵ta i te aso kātoa. Me i te ao mo te po a tou lima e ‵mafa i luga i a au.” Se mea fakafiafia, me ne fakafesagai atu a Tavita ki te fakalavelave tenā e pelā me se tagata—se tagata e malosi i te feitu faka-te-agaga. “Fakamuli loa, ne fakaasi atu ne au taku agasala ki a koe,” ne tusi mai a ia, “kae ne fakamagalo ne koe taku mea ‵se mo aku agasala.” (Sala. 32:3-5) Kafai ne fai ne koe se agasala matagā, e toka a Ieova o fesoasoani ki a koe ke toe malosi koe. Kae e ‵tau o talia ne koe a fesoasoani ne fakatoka ne ia e auala i te fakapotopotoga. (Faata. 24:16; Iako. 5:13-15) Ke mo a ma fakatalave—a tou ola ki te se-gata-mai i aso mai mua ko tu i se tulaga fakamataku! Kae e pefea la māfai koi sē ‵lei loa te loto lagona o koe i se mea ‵se ne fai i aso mua telā ko leva ne fakamagalo?

18. E fesoasoani atu pefea te fakaakoakoga a Paulo ki a latou kolā e maua ne latou a lagonaga sē aoga?

18 E isi eiloa ne taimi ne loto mafatia ei te apositolo ko Paulo ona ko mea ‵se ne fai ne ia i taimi ko ‵teka. Ne fai ‵tonu mai a ia: “Ko au eiloa te ‵toe apositolo fatauva i apositolo katoa, kae e se ‵tau o taku au ki se apositolo, me ne fakasaua ne au te fakapotopotoga a te Atua.” E se gata i ei, ne toe fai mai a Paulo: “Kae ona ko te alofa tauanoa o te Atua, ko fai ei au penei.” (1 Koli. 15:9, 10) Ne talia ne Ieova a Paulo e ‵tusa mo tena tulaga, kae ne fakamoemoe a Ia ke iloa ne Paulo te mea tenā e uiga ki a ia. Kafai e salamō tonu koe ki agasala ne fai i taimi ko ‵teka kae ko oti ne fakaasi atu ne koe ki tino e ‵tau o fakaasi ki ei, e mafai o mautinoa i a koe me i a Ieova e alofa fakamagalo. Tela la, talitonu ki pati a Ieova, kae talia tena fakamagaloga!—Isa. 55:6, 7.

19. Se a te tusi siki fakavae mō te 2018, kae kaia e fetaui ‵lei ei?

19 I te taimi ko pili atu ei te olaga tenei ki tena gataga, e fakamoe‵moe tatou ke gasolo aka eiloa te uke o tulaga faiga‵ta i te olaga. Ke talitonu koe me i te Atua telā e “tuku atu ne ia te malosi ki te tino vāivāi kae fakakatoatoa ne ia te malosi o tino kolā ko se lava te malosi” e mafai o tuku atu ne ia ki a koe so se mea e manakogina ke tumau eiloa koe. (Isa. 40:29; Sala. 55:22; 68:19) I te 2018, ka maua faeloa ne tatou te fakamasauaga e uiga ki te munatonu tāua tenei i taimi katoa e ‵kau tatou ki fakatasiga i te Fale Tapuaki. E lavea atu i pati kolā e fakaasi mai i te ‵tou tusi siki fakavae mō te tausaga: “Tino kolā e fakamoe‵moe ki a Ieova ka toe ma‵losi.”Isa. 40:31.