Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 49

PESE 147 Te Folafolaga ki te Ola se Gata Mai

E Mafai Pefea o Maua ne Koe te Ola Se-Gata-Mai?

E Mafai Pefea o Maua ne Koe te Ola Se-Gata-Mai?

“Ko tino katoa kolā e lavea ne latou te Tama kae fakaasi atu faeloa te fakatuanaki ki a ia ka maua eiloa ne latou te ola se-gata-mai.”IOA. 6:40.

MANATU TĀUA

Fakamanuiaga e maua ne te kau fakaekegina mo nisi mamoe ona ko te taulaga a Iesu Keliso.

1. E pefea a lagonaga o nisi tino e uiga ki te ola ki te se-gata-mai?

 E FAKAETEETE a tino e tokouke i olotou mea‵kai e kai kae taumafai o fakamalosi‵losi olotou foitino ko te mea ke tumau te lotou ola ‵lei. Kae e iloa ne latou me e se mafai ne mea konā o fai ke tumau latou i te ola ki te se-gata-mai. Kae ona ko te logo‵mae telā e ‵mai tasi mo te tulaga matua, ailoga loa e mafai o taunu te lotou fakamoemoega tenā. Kae ui ei, ne fai mai a Iesu me e mafai eiloa o maua ne tino a te “ola se-gata-mai” e pelā mo te mea e fakaasi mai i te Ioane 3:16 mo te 5:24.

2. Ne a pati ne fai mai i te Ioane mataupu e 6 e uiga ki te ola se-gata-mai? (Ioane 6:​39, 40)

2 I te aso e tasi, ne fagai fakavavega ne Iesu a te fia afe o tino ki falaoa mo ika. a Ne fakaofoofogia te mea tenā, kae e sili atu te fakaofoofogia o ana pati kolā ne fai atu ki a latou i te suā aso. Ne tau‵tali atu a te vaitino i a ia ki Kapanaumi, telā e pili ki te tafatai o Kalilaia, kae ne fai atu a ia ki a latou i konā me i tino kolā ne ‵mate e mafai o toe‵tu aka kae ola ki te se-gata-mai. (Faitau te Ioane 6:​39, 40.) Mafaufau la ki te uiga o pati konā ki ou taugasoa mo ou tino pele kolā ko oti ne ‵mate. E fakaasi mai i pati a Iesu me e mafai o toe‵tu aka a tino e tokouke kolā ko oti ne ‵mate, kae e mafai o ola fakatasi koe mo ou tino pele ki te se-gata-mai. Kae ko ana nisi pati i te Ioane mataupu e 6, ne faigata ke malamalama i ei a te tokoukega o tino. Ke onoono faka‵lei nei tatou ki ei.

3. E ‵tusa mo te Ioane 6:​51, se a te mea ne fakaasi mai ne Iesu e uiga ki a ia?

3 Ne lavea ne te vaitino i Kapanaumi a te sokoga o falaoa kolā ne fatoa fagai ne Iesu ki ei a latou mo te manai telā ne fagai ne Ieova ki ei a olotou tupuga. A te ‵tonuga loa, ne taku i te Tusi Tapu a te manai tenā me ko te “falaoa mai te lagi.” (Sala. 105:40; Ioa. 6:31) Ne fakaaoga ne Iesu a te manai ke fakavae ki ei se mea tāua ka akoako atu ne ia. E tiga loa te manai se meakai ne tuku fakavavega mai i te Atua, kae ko tino kolā ne ‵kai ki ei ne ‵mate fakamuli ifo. (Ioa. 6:49) E ‵kese mo te manai tenā, ne taku ne Iesu a ia me ko “te falaoa tonu mai te lagi,” “te falaoa a te Atua,” mo “te falaoa o te ola.” (Ioa. 6:​32, 33, 35) Ne fakamatala atu ne Iesu a te ‵kese o te manai tenā mo ia. Ana muna: “Au ko te falaoa o te ola telā ne fanaifo mai te lagi. So se tino e kai ki te falaoa tenei ka ola ki te se-gata-mai.” (Faitau te Ioane 6:51.) Ne ‵segi valevale a tino Iutaia konā. E mafai pefea o fai mai a Iesu i a ia ko “te falaoa” telā ne vau mai te lagi kae sili atu i te manai telā ne tuku fakavavega atu ne te Atua ki olotou tupuga? Ne fai atu a Iesu ki a latou: “Te falaoa telā ka tuku atu ne au ko toku foitino.” Se a te mea ne fakauiga a ia ki ei? Se mea ‵tau ke malamalama tatou i ei, me e fakaasi mai i te tali a te auala ke mafai o maua ne tatou mo ‵tou tino pele a te ola se-gata-mai. Ke onoono nei tatou me se a te uiga o pati a Iesu.

TE FALAOA O TE OLA MO TENA FOITINO

4. Kaia ne ‵poi malosi ei a nisi tino i pati a Iesu?

4 A nisi tino kolā ne lagona ne latou a pati a Iesu, ne ‵poi i tena faiatuga me ka tuku atu ne ia a tena “foitino ke sui ei a ola o tino i te lalolagi.” E mata, ne mafau‵fau latou me ka tuku atu ne ia tena foitino tonu ke kai ne tino, telā se vaega o te kai tino? (Ioa. 6:52) Kae ne toe fai atu ne Iesu se mea telā ne ‵poi malosi ei latou: “Ka se maua ne koutou te ola seiloga ke ‵kai koutou ki ‵kano o te Tama a te tagata kae inu ki tena toto.”—Ioa. 6:53.

5. Kaia e mautinoa i a tatou me ne seki fakauiga a Iesu ke inu a tino ki ana toto tonu?

5 I aso o Noa, ne fakatapu ne te Atua a tino mai te ‵kai ki toto. (Kene. 9:​3, 4) Ne toe fakafoki atu ne Ieova te fakatonuga tenā i tena Tulafono ki tino Isalaelu. So se tino e kai ki toto “e ‵tau o tamate.” (Levi. 7:​27, fml.) Ne akoako atu ne Iesu te Tulafono tenā. (Mata. 5:​17-19) Tela la, ailoga loa e manako a ia o fakamalosi atu ki tino Iutaia ke ‵kai ki ana ‵kano io me inu ki te toto mai ana uaua. Kae mai ana pati fakaofoofogia konā, ne akoako atu ei ne Iesu ke iloa ne tino te auala ke maua te ola—“te ola se-gata-mai.”—Ioa. 6:54.

6. Kaia e fai atu tatou me i pati a Iesu ke ‵kai ki ana ‵kano kae inu ki tena toto ne pati fakatusa?

6 Se a te manatu tāua a Iesu? E manino ‵lei me ne faipati a Iesu ki se mea fakatusa, e pelā mo te mea ne fai muamua ne ia i ana pati ki se fafine Samalia: “So se tino e inu ki te vai telā ka tuku atu ne au ka se toe fiainu eiloa, kae ko te vai telā ka tuku atu ne au ki a ia ka fai pelā me se vaipuna i loto i a ia telā ka ‵puna aka ke tuku mai ei te ola se-gata-mai.” (Ioa. 4:​7, 14) b Ne seki fakauiga a Iesu me ka ola te fafine Samalia ki te se-gata-mai māfai e inu ki vai mai se vaikeli fakapito. E penā foki loa mo ana pati ki te vaitino i Kapanaumi, ne seki fakauiga a ia me ka ola latou ki te se-gata-mai māfai e ‵kai ki tena foitino tonu kae inu ki tena toto tonu.

TE ‵KESE O TAIMI E LUA

7. Ne a pati a nisi tino e uiga ki pati a Iesu i te Ioane 6:53?

7 E fai mai a nisi tino ‵lotu me i pati a Iesu i te Ioane 6:53 e uiga ki te kai ki ana ‵kano mo te inu ki tena toto, e fakamatala mai fua ne ia a mea e ‵tau o fai ne se tino i te taimi o te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi, me ne fakaaoga foki ne ia a pati tai ‵pau i te taimi tenā. (Mata. 26:​26-28) E fai mai latou me i so se tino e kau atu ki te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi e ‵tau o kai ki te falaoa kae inu ki te uaina telā e pāsi atu ki tino. E mata, e tonu te mea tenā? Se mea tāua ke iloilo ne tatou te manatu tenei, me i tausaga katoa, e fakamanatu ne te fia miliona o tino i te lalolagi kātoa a te faigāmea tenā. Ka onoono tatou ki te ‵kese o pati i te Ioane 6:53 mo pati a Iesu ne fai i te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi.

8. Ne a mea ne ‵kese i ei a taimi e lua konā? (Onoono foki ki ata.)

8 Ke onoono tatou ki mea e lua e ‵kese i ei a taimi konei. Muamua la, ko te taimi mo te koga fea ne fai atu ei ne Iesu a pati i te Ioane 6:​53-56? Ne fai atu ne ia a pati konei ki se vaitino o tino Iutaia i Kalilaia i te 32 T.A. Kāti se tasi tausaga mai mua o kamata ne ia te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi i Ielusalema. Te lua, ko oi a tino ne faipati a ia ki ei? A te tokoukega o ana tino fakalogo‵logo i Kalilaia ne tino kolā e fakatāua malosi ne latou a olotou manakoga faka-te-foitino i lō olotou manakoga faka-te-agaga. (Ioa. 6:26) A te ‵tonuga loa, kafai ne fai atu ne Iesu se mea telā e faigata ke malama‵lama latou i ei, ne seki toe fia tali‵tonu latou ki a ia. E isi foki ne ana soko ne seki toe tau‵tali atu i a ia. (Ioa. 6:​14, 36, 42, 60, 64, 66) Onoono la ki te ‵kese o te mea tenā mo te mea ne tupu i se tasi tausaga mai tua ifo i te 33 T.A. i te taimi ne kamata o fai ne Iesu te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi. I te taimi tenā, ne ‵kau fakatasi a ia mo ana apositolo fakamaoni e toko 11 faitalia me ne seki malamalama katoatoa latou i mea katoa ne akoako atu ne ia. E ‵kese mo latou kolā i Kalilaia, ne tali‵tonu katoatoa ana apositolo fakamaoni me i a Iesu ko te Tama a te Atua telā ne vau mai te lagi. (Mata. 16:16) Ne fakamālō atu a ia ki a latou: “Ko koutou eiloa ne ‵piki ‵mau ki a au i oku tofotofoga.” (Luka 22:28) E fakaasi mai ne mea ‵kese e lua konei a te sē ‵tonu o pati a tino me i pati a Iesu i te Ioane 6:53 e fakamatala mai fua ne ia a mea e ‵tau o fai ne se tino i te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi. Kae koi isi foki se suā fakamaoniga.

Ioane mataupu e 6 e fakasino ki pati a Iesu ne fai ki se vaitino o tino Iutaia i Kalilaia (fakamaui). I se tausaga e tasi mai tua ne faipati atu a ia ki se tamā potukau o apositolo fakamaoni i Ielusalema (fakaatamai) (Onoono ki te palakalafa 8)


TE UIGA O PATI A IESU MŌ KOE

9. Ko oi te potukau ne fakasino ki ei a pati a Iesu i te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi?

9 I te taimi o te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi, ne tuku atu ne Iesu a falaoa sē faka‵fete ki ana apositolo kae fai atu me e fakasino a te mea tenā ki tena foitino. Oti aka, tuku atu ei ne ia te uaina kae fai atu me e fakasino atu eiloa ki te “toto o te feagaiga.” (Male. 14:​22-25; Luka 22:20; 1 Koli. 11:24) E tāua ‵ki a te mea tenā. A te feagaiga fou tenei ne fai i te va o Ieova mo “te kāiga o Isalaelu [faka-te-agaga]”—kolā ka pule mo Iesu “i te Malo o te Atua”—kae e se aofia i ei a tino katoa. (Epe. 8:​6, 10; 9:15) Ne seki malamalama a apositolo i te uiga o te mea tenā i te taimi tenā, kae ko pili fua o fakaeke latou ki te agaga tapu kae aofia i te feagaiga fou ke ‵nofo fakatasi mo Iesu i te lagi.—Ioa. 14:​2, 3.

10. Se a te suā mea ne ‵kese i ei a pati a Iesu ne fai i Kalilaia mo ana pati ne fai i te taimi o te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi? (Onoono foki ki te ata.)

10 Ke masaua la, me ne fakasino atu a pati a Iesu i te taimi o te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi, ki te “lafu mamoe foliki.” A ana apositolo fakamaoni kolā ne ‵nofo fakatasi mo ia i te taimi tenā, ko tino muamua ke aofia i te potukau foliki tenā. (Luka 12:32) Ka ‵kai latou ki te falaoa kae inu ki te uaina fakatasi mo nisi tino kolā ka aofia fakamuli i te potukau tenei. Ko latou ka maua ne latou te tauliaga ke ‵kau fakatasi mo Iesu i te lagi. A ana pati ki ana apositolo i te taimi tenei ne fakasino atu fua ki se aofaki foliki o tino. E ‵kese eiloa mo ana pati ne fai ki te vaitino i Kalilaia telā ne fakasino atu a ia ki se aofaki lasi o tino.

A tino kolā e ‵kai ki te falaoa kae inu ki te uaina se tamā potukau fua, kae e mafai ne so se tino o fakaasi atu te fakatuanaki ki a Iesu ke maua te ola se-gata-mai (Onoono ki te palakalafa 10)


11. Ne a pati ne fai atu ne Iesu i Kalilaia telā e iloa atu i ei me ne seki fakasino a ia ki se tamā potukau?

11 A te tokoukega o tino Iutaia kolā ne faipati a Iesu ki ei i Kalilaia i te 32 T.A., ne ma‵nako fua ke maua ne latou ne mea‵kai mai i a ia. Kae ne taumafai a Iesu o fesoasoani ki a latou ke malama‵lama me isi se mea e sili atu tena tāua i lō mea‵kai faka-te-foitino. Ne fakasino atu a ia ki se fakatokaga telā e mafai o maua ne latou i ei a te ola se-gata-mai. Kae ne fai atu a Iesu me i tino ‵mate e mafai o toe‵tu aka i te aso fakaoti ko ola ei ki te se-gata-mai. Ne seki fakasino atu a ia ki nai tino filifilia, ki se aofaki foliki, e pelā mo te mea ne fai fakamuli ne ia i te taimi o te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi. Kae ne fakasino atu a ia i Kalilaia ki se fakamanuiaga telā ka maua ne tino katoa. A te ‵tonuga loa, ne fai atu a ia: “So se tino e kai ki te falaoa tenei ka ola ki te se-gata-mai . . . Te falaoa telā ka tuku atu ne au ko toku foitino ke sui ei a ola o tino i te lalolagi.”Ioa. 6:51. c

12. Ne a mea e ‵tau o fai ke maua te ola se-gata-mai?

12 Ne seki fai atu a Iesu ki tino Iutaia i Kalilaia me ka maua ne so se tino ola a te ola se-gata-mai. Kae ko latou fua kolā e ‘‵kai ki te falaoa tenei,’ ko latou kolā e fakaasi atu ne latou te fakatuanaki, ka maua ne latou a mea aoga mai i ei. E mafau‵fau a tino e tokouke kolā e fai mai i a latou ne Kelisiano, me i a latou ka ‵sao māfai fua e “tali‵tonu” ki a Iesu kae ‵kilo atu ki ei me ko te lotou fakaola. (Ioa. 6:​29, King James Version) Kae ko nisi tino i te vaitino kolā ne tali‵tonu muamua ki a Iesu, ne tiakina ne latou a ia. Kaia?

13. Ne a mea e ‵tau o fai ne se tino ke fai a ia mo soko tonu o Iesu?

13 A te tokoukega o tino i te vaitino kolā ne fagai ne Iesu ne tau‵tali i a ia, me ne tuku atu ne Iesu a mea e ma‵nako latou ki ei. Ne ma‵nako fua latou ke faka‵lei fakavavega olotou masaki, tuku atu olotou mea‵kai, kae ke akoako atu a mea e fia fakalogo‵logo latou ki ei. Kae ne fai atu a Iesu me e uke atu a mea e manakogina ke fai ne ana soko ‵tonu. Ne seki vau a ia ki te lalolagi ke fakama‵lie fua a manakoga faka-te-foitino o tino. Ne ‵tau o ‵saga atu latou ki tena ‵kamiga ke “o‵mai ki a” ia e auala i te faka‵logo mo te talia ne latou a mea katoa ne akoako atu ne ia.—Ioa. 5:40; 6:44.

14. Ne a ‵tou mea e ‵tau o fai ke maua a mea aoga mai i ‵kano mo te toto o Iesu?

14 Ne faka‵mafa atu ne Iesu ki te vaitino a te tāua ke fakaasi atu ne latou a te fakatuanaki. Fakatuanaki ki te a? Ki te malosi fakaola tino o ana ‵kano mo tena toto telā ka ofo fakamuli atu ne ia e pelā me se taulaga. Ne aoga eiloa a te fakatuanaki tenā ki tino Iutaia, kae koi aoga eiloa ki a tatou i aso nei. (Ioa. 6:40) E tonu, ko te mea ke maua ne tatou a mea aoga mai i ‵kano mo te toto o Iesu, kolā e taku mai i te Ioane 6:​53, e ‵tau mo tatou o fakaasi atu te fakatuanaki ki te togiola. A te fakamanuiaga tenei e matala atu ki tino e tokouke.—Efe. 1:7.

15-16. Ne a mea aoga ne tauloto ne tatou mai te Ioane mataupu e 6?

15 A te tala i te Tusi Tapu i te Ioane mataupu e 6 e tāua ‵ki ki a tatou mo ‵tou tino pele. E fakaasi manino mai i ei a lagonaga alofa o Iesu ki tino. I tena nofoga i Kalilaia, ne faka‵lei ne ia a tino ma‵saki, akoako atu e uiga ki te Malo, kae fakamautinoa me maua ne tino olotou mea‵kai. (Luka 9:11; Ioa. 6:​2, 11, 12) Kae sili atu i ei, ne akoako atu tou tagata me i a ia ko “te falaoa o te ola.”—Ioa. 6:​35, 48.

16 A tino ne fakasino atu a ia ki ei me ko “nisi mamoe” e se ‵tau o ‵kai ki te falaoa kae inu ki te uaina i te ‵Kaiga a te Aliki i te Afiafi, telā e fakamanatu i tausaga katoa. (Ioa. 10:16) Kae koi ‵kai eiloa latou i se auala fakatusa ki “te falaoa o te ola. E fai latou penā mai te fakaasi atu o te fakatuanaki ki te taulaga togiola a Iesu mo mea ‵gali ka maua mai i ei. (Ioa. 6:53) Kae e fakaasi mai ne latou kolā e ‵kai ki te falaoa kae inu ki te uaina, me ko ulu atu latou ki loto i te feagaiga fou e pelā me ne tino kolā ka pule mai i te Malo o te lagi. Faitalia eiloa me aofia tatou i te kau fakaekegina io me ko nisi mamoe, kae aoga ‵ki eiloa a te tala i te Ioane mataupu e 6 ki a tatou katoa. E faka‵mafa mai i ei a te tāua ke fakaasi atu te fakatuanaki ko te mea ke maua ne tatou a te ola se-gata-mai.

PESE 150 ‵Sala ki te Atua mō Tou Faka‵saoga

a Ioane 6:​5-35 ne sau‵tala ki ei i te mataupu mai mua.

b A te vai ne taku mai ne Iesu e fakasino ki te fakatokaga a Ieova ke maua te ola se-gata-mai.

c Ioane mataupu e 6 e fakaaoga i ei a pati kolā e mafai o ‵fuli ki te “so se tino” mo te “tino katoa” ke fakasino atu ki tino kolā ka mafai o ola ki te se-gata-mai.—Ioa. 6:​35, 40, 47, 54, 56-58.