Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Iloa ne Koe?

E Iloa ne Koe?

Kaia ne aofia ei a tāgata mai fenua fakaa‵tea i te kautau a te tupu ko Tavita?

E AOFIA i sotia mai fenua fakaa‵tea a Tavita ko Seleka te tino Amoni, Ulia te tino Heti, mo Itama te tino Moapi. a (1 Nofo. 11:​39, 41, 46) Ne aofia foki i te kautau a Tavita a “tino Keleti katoa, tino Peletite, mo tino Kata.” (2 Samu. 15:18) A tino Keleti mo tino Peletite e foliga mai me kāiga ‵pili mo te kau Filisitia. (Eseki. 25:16) A tino Kata ne au‵mai eiloa mai te fakai o Filisitia ko Kata.—Iosua 13:​2, 3; 1 Samu. 6:​17, 18.

Kaia ne talia ei ne Tavita a tāgata konei ke aofia i tena kautau? Ne loto talitonu a ia ki te lotou fakamaoni ki a ia, kae maise loa ki a Ieova. E uiga ki te kau Keleti mo te kau Peletite, e fai mai The New Interpreter’s Dictionary of the Bible, penei: “Ne tumau te lotou fakamaoni ki a Tavita i toe tulaga faiga‵ta i te taimi o tena pulega.” I auala fea? I te taimi ne tiakina ei ne “tino Isalaelu katoa” a te tupu ko Tavita kae tau‵tali i te tagata “faka‵tupu fakalavelave e igoa ki a Seepa,” ne fakamaoni tonu eiloa a tino Keleti mo tino Peletite ki a Tavita kae fesoasoani atu ki tou tagata ke fakagata aka a taumafaiga ‵teke a Seepa. (2 Samu. 20:​1, 2, 7) I te suā taimi, ne taumafai a Atonia, te tama tagata a te tupu ko Tavita ke ‵fao a te tulaga fakatupu mai tena tamana. I te taimi foki tenā, ne tumau te fakamaoni o tino Keleti mo tino Peletite ki a Tavita kae fesoasoani atu ke fakasopo aka a Solomona, te tino tonu ne filifili ne Ieova ke fai mo sui tupu.—1 Tupu 1:​24-27, 38, 39.

A te suā tino mai fenua fakaa‵tea telā ne tumau i te fakamaoni ki a Tavita, ko Itai te tino Kata. I te taimi ne ‵teke atu a Apisaloma ki te tupu ko Tavita, kae ‵fuli ne ia a loto o tino Isalaelu ke ‵teke atu ki a Tavita, ne ‵lago atu a Itai mo ana sotia e toko 600 ki te tupu ko Tavita. Muamua la, ne fai atu a Tavita ki a Itai me ona ko ia se tino o fenua fakaa‵tea, e se ‵tau mo tou tagata o taua atu mō ia. Kae ne fai atu a Itai: “E pelā eiloa mo Ieova e ola kae pelā foki mo toku aliki te tupu e ola, i so se koga e nofo i ei toku aliki te tupu, faitalia me ko te mate io me ko te ola, e nofo eiloa tau tavini i konā!”—2 Samu. 15:​6, 18-21.

Ne fakamaoni a Itai ki a Tavita, te tupu fakaekegina a Ieova

E tiga eiloa a tino Keleti, tino Peletite mo tino Kata, ne tino mai fenua fakaa‵tea, ne āva malosi latou ki a Ieova e pelā me ko te Atua tonu kae ko Tavita ko te tino ne fakaekegina ne ia. Ko oko eiloa i te loto fakafetai o Tavita ke isi ne vaegā tāgata fakamaoni penā ne ‵tu i tena feitu!

a I te tulafono a te Atua telā ne fakamau i te Teutelonome 23:​3-6, ne fakatapu ei a tino Amoni mo tino Moapi ke mo a ma ulu atu ki loto i te fakapotopotoga o tino Isalaelu. Kae e foliga mai me i te tulafono tenei ne fakasino atu ki tino kolā e fai e pelā me ne tino ‵tonu o te fenua kae ne seki fakatapu i ei a tino mai fenua fakaa‵tea ke ‵kau io me ‵nofo fakatasi mo tino o te Atua. Onoono ki te Insight on the Scriptures, Tusi 1, itu. 95.