Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 8

Auala ke Tumau i te Fiafia i Taimi e Kufaki ei i Tofotofoga

Auala ke Tumau i te Fiafia i Taimi e Kufaki ei i Tofotofoga

“Ke fia‵fia koutou, e oku taina, māfai e fe‵paki koutou mo tofotofoga kese‵kese.”—IAKO. 1:2.

PESE 111 Pogai e Fia‵fia ei Tatou

FAKATOE‵TOEGA O MANATU TĀUA *

1-2. E ‵tusa mo te Mataio 5:11, e ‵tau o pefea te ‵tou kilokiloga ki tofotofoga?

NE TAUTO a Iesu ki ana soko me ka maua ne latou te fiafia tonu. Kae ne fakailoa atu foki ne ia me ko tino kolā e a‵lofa ki a ia ka fe‵paki mo tofotofoga. (Mata. 10:22, 23; Luka 6:20-23) I fia‵fia tatou ke fai pelā mo soko o Keliso. Kae e pefea a lagonaga o tatou māfai ko ‵teke mai a ‵tou kāiga, fe‵paki mo fakasauaga mai te malo, io me fakamalosi aka ne tino i te galuega io me i te akoga ke fai se mea sē tonu? E maina tatou me e fai ne vaegā mea penā ke manava‵se tatou.

2 E se masani o ‵kilo a tino ki fakasauaga e pelā me se pogai ke fia‵fia ei. Kae tenā loa te mea e fakaasi mai i te Muna a te Atua ke fai ne tatou. E pelā mo te soko ko Iakopo, ne tusi mai a ia me i lō te manava‵se e ‵tau mo tatou o fia‵fia māfai ko fe‵paki mo tofotofoga. (Iako. 1:2, 12) Kae ne fai mai a Iesu me e ‵tau mo tatou o fia‵fia faitalia me fakasauagina tatou. (Faitau te Mataio 5:11.) E mafai pefea o tumau tatou i te fia‵fia faitalia a tofotofoga? E uke a mea e tauloto ne tatou mai nai manatu i te tusi a Iakopo telā ne tusi ki Kelisiano i aso mua. Muamua la, ke mafau‵fau tatou ki fakalavelave ne fe‵paki mo Kelisiano konā.

NE A TOFOTOFOGA NE FE‵PAKI MO KELISIANO I TE SENITENALI MUAMUA?

3. Se a te mea ne tupu mai tua malie o te faiga a Iakopo mo fai se soko o Iesu?

3 Mai tua malie o te faiga a Iakopo, te āfa taina o Iesu, mo fai se soko, ne fe‵paki a Kelisiano i Ielusalema mo ‵tekemaiga. (Galu. 1:14; 5:17, 18) Kae i te taimi ne tamate ei a te soko ko Setefano, ne ‵tele kea‵tea a Kelisiano e tokouke mai te fakai kae “ne salalau atu a soko katoa ki kogā koga o Iuta mo Samalia,” kae fakamuli ifo ki koga ‵mao e pelā mo Kupelu mo Anitioka. (Galu. 7:58–8:1; 11:19) Mafaufau la ki tulaga faiga‵ta ne ‵tau o kufaki ei a soko. Kae ne tumau eiloa latou i te talai atu te tala ‵lei i so se koga ne olo latou i ei, kae faka‵tu aka a fakapotopotoga i te Emupaea o Loma. (1 Pe. 1:1) Kae mai tua ifo e uke foki a mea faiga‵ta ne fe‵paki mo Kelisiano i aso mua.

4. Ne a nisi tofotofoga ne ‵tau o kufaki i ei a Kelisiano i aso mua?

4 Ne ‵tau o kufaki ne Kelisiano i aso mua a tofotofoga kese‵kese. E pelā mo te 50 T.A., ne fakatonu atu a te tupu o Loma ko Kalaotia ki tino Iutaia ke olo kea‵tea mo Loma. Tela la, ne faimālō a tino Iutaia kolā ko fai pelā me ne Kelisiano ke tiaki olotou fale kae ke olo o ‵nofo i se isi koga. (Galu. 18:1-3) Kāti ko te 61 T.A., ne tusi mai te apositolo ko Paulo me ne fakamasiasigina ana taina Kelisiano i mua o tino, ‵pei ki te falepuipui, kae ‵faomālō olotou kope. (Epe. 10:32-34) Kae pelā eiloa mo nisi tino, ne ‵tau o kufaki a Kelisiano i te mativa mo masaki.—Loma 15:26; Fili. 2:25-27.

5. Ne a fesili ka tali aka ne tatou?

5 I te taimi ne tusi ne Iakopo tena tusi mai mua o te 62 T.A., ne iloa ‵lei ne ia a tofotofoga ne fe‵paki mo ana taina mo tuagane. Ne fakaosofia ne Ieova a Iakopo ke tusi ki Kelisiano konā ke tuku atu ne pati fakatonutonu aoga kolā ka fesoasoani ki a latou ke tumau i te fia‵fia faitalia a tofotofoga e fe‵paki mo latou. Ke iloilo nei ne tatou te tusi ko Iakopo kae ke tali aka a fesili konei: Se a te fiafia ne tusi mai a Iakopo ki ei? Ne a mea e mafai o fai ei ke galo te fiafia tenā mai se Kelisiano? Kae e mafai pefea o fesoasoani mai a te poto, te fakatuanaki, mo te loto malosi ke fakatumau te ‵tou fia‵fia faitalia a tofotofoga e fe‵paki mo tatou?

NE A MEA E FAI EI KE FIAFIA SE KELISIANO?

E pelā me se ulagā afi telā e puipuigina i loto i se molimatagi, a te ‵poko o te fiafia telā e tuku mai ne Ieova e ‵ka penā i te loto o se Kelisiano (Onoono ki te palakalafa 6)

6. E ‵tusa mo te Luka 6:22, 23, kaia e mafai ei o fiafia se Kelisiano māfai ko fepaki mo tofotofoga?

6 E mafau‵fau a tino me e mafai fua o fia‵fia latou māfai e ma‵losi olotou foitino, e uke olotou tupe, kae maua ne latou se kāiga fiafia. Kae ko te vaegā fiafia telā ne tusi mai a Iakopo ki ei se vaega o fuataga o te agaga o te Atua kae e se fakalagolago te mea tenā ki fakanofonofoga o se tino. (Kala. 5:22) E mafai o fiafia se Kelisiano io me maua ne ia te fiafia tonu, māfai e iloa ne ia me e fakafiafia ne ia a Ieova kae tautali i te fakaakoakoga a Iesu. (Faitau te Luka 6:22, 23; Ko. 1:10, 11) E pelā me se ulagā afi telā e ‵ka i loto i se molimatagi, e ‵ka eiloa penā a te fiafia i loto i te loto o se Kelisiano. E se mafai o gasolo ifo te fiafia māfai ko pokotia i se masaki io me ko se lava a tupe. Kae e se mafai o galo te fiafia māfai ko fepaki mo fakatauemuga io me ko ‵tekemaiga mai kāiga io me ko nisi tino. I so se taimi e taumafai a tino ‵teke o tamate te ulagā afi tenā kae e gasolo eiloa o kā malosi atu, e se mafai eiloa o mate. A tofotofoga e fe‵paki mo tatou ona ko ‵tou fakatuanaki se fakamaoniga eiloa me i a tatou ko soko ‵tonu o Keliso. (Mata. 10:22; 24:9; Ioa. 15:20) Tenā te pogai ne tusi mai ei a Iakopo: “Ke fia‵fia koutou, e oku taina, māfai e fe‵paki koutou mo tofotofoga kese‵kese.”—Iako. 1:2.

Kaia e fakatusa ei a tofotofoga ki te afi telā e faite ki ei se fiti? (Onoono ki te palakalafa 7) *

7-8. Ka aoga pefea a tofotofoga ki te ‵tou fakatuanaki?

7 Ne fakailoa mai ne Iakopo se suā pogai e loto fia‵fia ei a Kelisiano o kufaki a tofotofoga ke oko foki loa ki tofotofoga faiga‵ta. Ana muna: “I tofotofoga konei o te otou fakatuanaki e tupu mai i ei te kufaki.” (Iako. 1:3) A tofotofoga e mafai o fakatusa ki te afi telā e fakaaoga ke faite ki ei se fiti. Kafai ko oti ne faka‵vela te fiti kae ko ‵moko foki, ka gasolo eiloa o malosi atu. E penā foki tatou, kafai e kufaki tatou i tofotofoga, ka gasolo o malosi atu ‵tou fakatuanaki. Tenā te pogai ne tusi mai ei a Iakopo: “Kae ko te kufaki ke fakaoti faka‵lei tena galuega, ko te mea ke ‵lei katoatoa koutou i feitu katoa.” (Iako. 1:4) Kafai ko lavea ne tatou me ko gasolo o malosi te ‵tou fakatuanaki ona ko tofotofoga, ka kufaki eiloa ne tatou a tofotofoga mo te fiafia.

8 Ne fakaasi mai ne Iakopo i tena tusi a nisi mea kolā e mafai o fai ei ke galo te ‵tou fiafia. Ne a fakalavelave konā, kae mafai pefea o manumalo tatou i ei?

KE MANUMALO I FAKALAVELAVE KOLĀ E O FAI EI KE GALO TE ‵TOU FIAFIA

9. Kaia e ‵tau ei o maua ne tatou te poto?

9 Te fakalavelave: Māfai ko se iloa te mea e ‵tau o fai. Kafai ko fepaki mo se tofotofoga, e ma‵nako tatou o ‵sala ki te fesoasoani o Ieova ke fai se fakaikuga telā ka fiafia a ia ki ei, ka aoga ki ‵tou taina mo tuagane, kae fai ei ke tumau te ‵tou fakamaoni. (Iele. 10:23) E ma‵nako tatou ki te poto ke iloa ne tatou te mea e ‵tau o fai mo pati ke fai atu ki tino kolā e ‵teke mai. Kafai ko se iloa ne tatou te mea e ‵tau o fai, ka mafai o loto vāi‵vai tatou, kae galo fakavave atu te ‵tou fiafia.

10. Ke maua te poto, se a te mea e ‵tau o fai ne tatou e ‵tusa mo pati i te Iakopo 1:5?

10 Te faka‵leiga: Fakamolemole ki a Ieova ke maua te poto. Kafai e ma‵nako tatou o kufaki a tofotofoga mo te fiafia, e ‵tau o akai muamua tatou ki a Ieova i ‵talo ke tuku mai te poto e manakogina ke fai a fakaikuga ‵lei. (Faitau te Iakopo 1:5.) Ne a ‵tou mea e ‵tau o fai māfai e mafau‵fau tatou me e se tali fakavave mai ne Ieova a ‵tou ‵talo? E fai mai a Iakopo ke “fakamolemole atu faeloa” ki te Atua. E se fi‵ta a Ieova māfai e tumau tatou i te fakamolemole atu ki a ia ke maua te poto. Ka se kaitaua a ia ki a tatou. Kafai e ‵talo tatou ke maua te poto ke kufaki a tofotofoga, ka tuku mai eiloa ne te ‵tou Tamana i te lagi mo te “kaimalie.” (Sala. 25:12, 13) E lavea ne ia ‵tou tofotofoga, e malamalama a ia i ‵tou logo‵maega, kae manako malosi o fesoasoani mai. E tonu, se mea fakafiafia eiloa te mea tenā! E tuku mai pefea ne Ieova ki a tatou a te poto?

11. Se a te suā mea e ‵tau o fai ne tatou ke maua te poto?

11 E tuku mai ne Ieova te poto e auala i tena Muna. (Faata. 2:6) Ke maua te poto tenā, e ‵tau o suke‵suke tatou ki te Muna a te Atua mo tusi faka-te-Tusi Tapu. Kae uke atu a mea e ‵tau o fai ne tatou i lō te faiga fua o sukesukega. E ‵tau o fakagalue ne tatou te poto o te Atua i ‵tou olaga mai te faiga o mea kolā e fakatonu mai ne ia. Ne tusi mai a Iakopo: “Ke fai koutou mo tino kolā e fakagalue a te muna kae e se ko te fakalogo‵logo fua ki ei.” (Iako. 1:22) Kafai e fakagalue ne tatou a pati fakatonutonu a te Atua, ka gasolo o lasi te ‵tou uiga filemu, te loto malamalama, kae alofa fakamagalo. (Iako. 3:17) Ka fesoasoani mai a uiga konā ke kufaki tatou i so se tofotofoga kae ke mo a ma galo te ‵tou fiafia.

12. Kaia e tāua ei ke iloa faka‵lei ne tatou te Tusi Tapu?

12 Te Muna a te Atua e fai pelā me se kilo, telā e lavea ne tatou i ei a mea kolā e ‵tau o ga‵lue tatou ki ei. (Iako. 1:23-25) E pelā me se fakaakoakoga, kafai ko oti ne sukesuke ki te Muna a te Atua, ko iloa ne tatou me e ‵tau o pule atu tatou ki ‵tou kaitaua. Mai te fesoasoani o Ieova, e tauloto tatou ki te auala ke fakafesagai mo te loto maulalo ki tino io me ko fakalavelave kolā e mafai o fai ei ke kaitāua tatou. Ona ko te loto maulalo, ka mafai ei o fakafesagai faka‵lei tatou ki tofotofoga. Ka mafai o mafaufau faka‵lei tatou kae fai a fakaikuga ‵lei. (Iako. 3:13) E tāua ‵ki ke iloa faka‵lei ne tatou te Tusi Tapu!

13. Kaia e ‵tau ei o suke‵suke tatou ki tala o tino i te Tusi Tapu?

13 Nisi taimi e tauloto tatou ki mea e se ‵tau o fai māfai ko oti ne fai ne tatou se mea ‵se. Kae ko te auala tenā e faigata. A te auala ‵lei ke maua te poto ko te tauloto ki mea ‵lei mo mea sē ‵lei ne fai ne nisi tino. Tenā te pogai ne fakamalosi mai a Iakopo ke suke‵suke tatou ki tala o Apelaamo, Lahapa, Iopu, mo Elia i te Tusi Tapu. (Iako. 2:21-26; 5:10, 11, 17, 18) Ne mafai ne tavini fakamaoni a Ieova konā o kufaki a tofotofoga kolā ne mafai o fai ei ke se fia‵fia latou. E fakaasi mai i te lotou kufaki me mafai foki o fai tatou penā e auala i te fesoasoani o Ieova.

14-15. Kaia e ‵tau ei o ‵saga fakavave atu ki ‵tou manatu fakalotolotolua?

14 Te fakalavelave: Manatu fakalotolotolua. Kāti i nisi taimi e faigata ki a tatou ke malamalama i se mea i te Muna a te Atua. Io me kāti e seki tali mai ne Ieova a ‵tou ‵talo i te auala e ma‵nako tatou ki ei. E mafai o fai i ei ke fakalotolotolua tatou. Kafai e se ‵saga atu tatou ki manatu fakalotolotolua konā, ka fai ei ke vāivāi te ‵tou fakatuanaki kae fakamasei te ‵tou fesokotakiga mo Ieova. (Iako. 1:7, 8) Kae mafai o fai ei ke galo atu i a tatou te ‵tou fakamoemoega mō aso mai mua.

15 Ne fakatusa ne te apositolo ko Paulo a te ‵tou fakamoemoega mō aso mai mua ki se taula. (Epe. 6:19) A te taula e fai ne ia te vaka ke se gasuesue malosi i te taimi o te matagi kae ke mo a ma tapeapea atu ki luga i kaupapa. Kae e aoga fua te taula māfai e se motu a te filifili telā e ‵piki ki luga i ei. E pelā loa mo te ‵popo e fai ne ia ke se malosi te filifili o se taula, e penā foki a manatu fakalotolotolua e fai i ei ke vāivāi te ‵tou fakatuanaki. Kafai ko fepaki se tino telā e isi ne ana manatu fakalotolotolua mo ‵tekemaiga, ka galo atu tena fakatuanaki ki folafolaga a Ieova kolā ne fai me ka fakataunu ne ia. Kafai e galo ‵tou fakatuanaki, ko galo foki ei ‵tou fakamoemoega. E pelā loa mo pati a Iakopo, a te tino fakalotolotolua “e fai pelā mo galu o te tai kolā e peipei kae agi valevale ne te matagi.” (Iako. 1:6) A tino penā ka se mafai o maua ne latou te fiafia!

16. Ne a ‵tou mea e ‵tau o fai māfai e ‵sae aka ne manatu fakalotolotolua?

16 Te faka‵leiga: Tapale kea‵tea a manatu fakalotolotolua; fakamalosi tou fakatuanaki. Ke gasue fakavave. I aso o te pelofeta ko Elia, ne fakalotolotolua a tino o Ieova ki olotou talitonuga. Ne fai atu a Elia ki a latou: “Ka pefea te leva e fakalotolotolua ei koutou i manatu kese‵kese e lua? Kafai a Ieova ko te Atua tonu, tau‵tali i a ia; kafai ko Paala, tau‵tali i a ia!” (1 Tupu 18:21) E penā foki i aso nei. E ‵tau o fai ‵tou sukesukega ke fakamaoni aka ne tatou me i a Ieova ko te Atua, a te Tusi Tapu ko tena Muna, kae ko Molimau a Ieova ko ana tino. (1 Tesa. 5:21) A te faiga o te mea tenā ka tapale kea‵tea ei a manatu fakalotolotolua kae fakamalosi aka ‵tou fakatuanaki. E mafai o fakamolemole tatou ki toeaina ke fesoasoani mai ke tapale kea‵tea a manatu fakalotolotolua o tatou. E ‵tau o ga‵sue fakavave tatou māfai e ma‵nako tatou ke tumau te ‵tou fia‵fia i te taviniga ki a Ieova!

17. Se a te mea ka tupu māfai ko seai se loto malosi i a tatou?

17 Te fakalavelave: Te loto vāivāi. E fai mai te Muna a te Atua: “Kafai koe e loto vāivāi i te aso o te puapuaga, ka foliki fua i ei a tou malosi.” (Faata. 24:10) A te pati Epelu ne ‵fuli ki te “loto vāivāi” e mafai o fakauiga ki te “seai se loto malosi.” Kafai ko seai se loto malosi i a koe, ka galo fakavave te fiafia i a koe.

18. Se a te uiga o te kufaki?

18 Te faka‵leiga: Fakalagolago ki a Ieova ke tuku atu te loto malosi ke kufaki. E ‵tau o loto ma‵losi tatou māfai e ma‵nako tatou ke kufaki a tofotofoga. (Iako. 5:11) A te pati ne fakaaoga ne Iakopo telā ne ‵fuli ki te “kufaki” e tuku mai ei te manatu e uiga ki se tino telā e tu ‵mautakitaki i tena tulaga. Kāti ka mafau‵fau tatou ki se sotia loto malosi telā e tu ‵mautakitaki i tena tulaga o taua atu ki te fili, kae ita fitifiti ma tele kea‵tea.

19. Se a te mea e tauloto ne tatou mai te fakaakoakoga a te apositolo ko Paulo?

19 Ne tuku mai ne te apositolo ko Paulo se fakaakoakoga o te loto malosi mo te kufaki. Ne loto vāivāi a ia i nisi taimi. Kae ne mafai a ia o kufaki me ne fakalagolago a ia ki a Ieova ke tuku atu te malosi e manakogina ne ia. (2 Koli. 12:8-10; Fili. 4:13) E mafai o maua ne tatou te malosi mo te loto malosi penā māfai e loto maulalo tatou o talia te manatu me ‵tau o maua ne tatou te fesoasoani mai i a Ieova.—Iako. 4:10.

FAKAPILIPILI KI TE ATUA KAE FAKATUMAU TOU FIAFIA

20-21. Se a te mea e mafai o mautinoa i a tatou?

20 E mautinoa i a tatou me i ‵tou tofotofoga e sē se fakasalaga mai i a Ieova. E fakamautinoa mai ne Iakopo te mea tenā ki a tatou i ana pati: “Kafai e tofotofogina se tino, ke mo a ma fai mai a ia: ‘Au ko tofotofo ne te Atua.’ Me e se mafai o tofotofogina te Atua ki mea ma‵sei io me e tofotofo ne ia se tino.” (Iako. 1:13) Kafai ko tali‵tonu tatou ki te manatu tenā, ka gasolo ei o ‵pili te ‵tou va fakataugasoa mo te ‵tou Tamana faka-te-lagi.—Iako. 4:8.

21 A Ieova “e se mafulifuli.” (Iako. 1:17) Ne fesoasoani a ia ki tofotofoga ne fe‵paki mo Kelisiano i te senitenali muamua, kae ka fesoasoani mai foki a ia ki a tatou. Akai malosi ki a Ieova ke fesoasoani atu ke maua ne koe te poto, te fakatuanaki, mo te loto malosi. Ka tali ne ia au ‵talo. Kae ka mautinoa foki i a koe me ka fesoasoani atu a ia ki a koe ke fakatumau tou fiafia i te taimi e kufaki ei koe i tofotofoga!

PESE 128 Ke Kufaki ke Oko ki te Gataga

^ pala. 5 E ‵fonu te tusi ko Iakopo i pati fakatonutonu aoga ke fakafesagai atu ki tofotofoga. E faipati te mataupu tenei ki nisi pati fakatonutonu ne fai mai ne Iakopo. E fesoasoani mai a pati fakatonutonu konei ke kufaki tatou i tulaga faiga‵ta kae ke mo a ma galo atu te ‵tou fia‵fia i te taviniga ki a Ieova.

^ pala. 59 FAKAMATALAGA O ATA: Se taina ko puke i tena fale o ave o ‵loka. E kilo‵kilo atu a tena avaga mo tena tama fafine i te taimi ko puke a ia ne pulisimani. I te taimi e ‵pei ei te tagata i te falepuipui, e olo atu a taina tapuaki o ‵kau fakatasi mo te tuagane tenei mo tena tama fafine i taimi o tapuakiga a kāiga. E ‵talo faeloa te tau mātua konei ki a Ieova ke maua te malosi ke kufaki te tofotofoga. Ne tuku ne Ieova ki a lāua te filemu o te mafaufau mo te loto malosi. Kae ne fai ei ke gasolo o malosi te lā fakatuanaki, kae ke mafai ne lāua o kufaki mo te fia‵fia.