Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Fesili Mai Tino Fai‵tau

Fesili Mai Tino Fai‵tau

Mai tua o te fanauga a Iesu, kaia ne ‵nofo eiloa a Iosefa mo Malia i Peteleema i lō te ‵foki atu ki Nasaleta?

E se fakamatala mai i te Tusi Tapu. Kae e fakaasi mai fua i ei a fakamatalaga ‵gali ki te pogai kāti ne seki ‵foki ei latou ki Nasaleta i te taimi tenā.

Ne fai atu se agelu ki a Malia me ka faitama tou fafine kae fanau mai ne ia se pepe. I te taimi ne fakaoko atu ne te agelu a te fekau tenei, kae ko Malia mo Iosefa e ‵nofo i Nasaleta, te fakai o Iosefa i Kalilaia. (Luka 1:26-31; 2:4) Fakamuli ifo, i te lotou ‵maiga mai Aikupito, ne ‵foki atu latou ki Nasaleta. Ne tupu aka eiloa a Iesu i konā kae ne taku a ia e pelā me se tino Nasaleta. (Mata. 2:19-23) Tenā te pogai kāti e mafau‵fau tatou ki Nasaleta i te taimi e taku ei ne tatou a igoa o Iesu, Iosefa mo Malia.

E isi se kāiga o Malia e igoa ki a Elisapeta, e nofo i Iuta. A Elisapeta ko te avaga a te faitaulaga ko Sakalia kae ko tou fafine ko te mātua o Ioane te Papatiso. (Luka 1:5, 9, 13, 36) Ne asi atu a Malia ki a Elisapeta kae ‵nofo mo tou fafine i Iuta mō se tolu masina. Oti aka, toe foki atu ei a Malia ki Nasaleta. (Luka 1:39, 40, 56) Tenā te pogai ne iloa ei ne Malia a kogā koga o Iuta.

Fakamuli ifo, ne fakalogo a Iosefa ki te fakatonuga ko tino katoa ke olo o “fakamau olotou igoa.” Tenā te pogai ne fanatu ei a Iosefa mai Nasaleta ki Peteleema, telā ko te “fakai o Tavita” kae ko te koga ne ‵valo mai me ka fanau i ei a te Mesia. (Luka 2:3, 4; 1 Samu. 17:15; 20:6; Mika 5:2) I te otiga ne fanau a Malia i a Iesu i konā, ne seki manako a Iosefa ke faimalaga atu tou fafine i se malaga loa ‵ki o toe foki ki Nasaleta mo tena pepe fatoa fanau. Ne ‵nofo latou i Peteleema, telā e nofo ki se iva kilomita (kāti se 6 maila) te ‵mao mai Ielusalema. Tela la, ne faigofie ki a lāua ke avatu te lā pepe ki te faletapu kae ofo atu se taulaga e ‵tusa mo te tulafono.—Levi. 12:2, 6-8; Luka 2:22-24.

Kae koi tuai o fanau tou fafine, ne fai atu te agelu a te Atua me ka tuku atu ki tena tama tagata a “te nofogaaliki o Tavita” kae ka “pule a ia e pelā me se Tupu.” E mata, ne lavea ne Iosefa mo Malia te tāua ke fanau a Iesu i te fakai o Tavita? (Luka 1:32, 33; 2:11, 17) Kāti ne mafau‵fau lāua me se faiga poto ke ‵nofo loa i konā kae faka‵tali ki nisi fakatonuga mai te Atua mō latou.

E se iloa ne tatou me ko pefea te leva ne ‵nofo ei latou i Peteleema i te taimi ne oko atu ei a tino ‵poto i te iloilo fetū ki konā. Kae i te taimi tenā ko ‵nofo atu te kāiga tenei i loto i se fale, kae ko tai matua te lā “tamaliki” tagata, ko se fai nei pelāme se pepe. (Mata. 2:11) E foliga mai me i lō te ‵toe ‵foki atu ki Nasaleta, ne ‵nofo latou i Peteleema mō se taimi leva, kae ne fai ne latou e pelā me ko te lotou fakai.

Ne fakatonu atu a Helota ke “tamate a tama‵liki tāgata katoa i Peteleema . . . mai te lua tausaga o fano ki lalo.” (Mata. 2:16) I te mauaga ne Iosefa se fakailoaga mai te agelu a te Atua e uiga ki te faka‵pulaga tenei, ne ‵tele a Iosefa mo Malia ki Aikupito fakatasi mo Iesu kae ‵nofo i konā ke oko ki te taimi ne mate i ei a Helota. Fakamuli loa, ne puke ne Iosefa tena kāiga ki Nasaleta. Kaia ne seki toe ‵foki ei latou ki Peteleema? Ke ‵kalo kea‵tea mai te pulega fakasaua a te tama tagata a Helota ko Alekilao i Iuta kātoa, kae ke faka‵logo ki te faka‵pulaga a te Atua. I Nasaleta, ne mafai o puti aka ne Iosefa a Iesu mo te saogalemu e pelā me se tino tapuaki tonu ki te Atua i konā.—Mata. 2:19-22; 13:55; Luka 2:39, 52.

E foliga mai me ne mate atu a Iosefa a koi tuai o ‵tala mai ne Iesu a te auala ke ola a tino i te lagi. Tela la, ka toe fakatu mai eiloa a Iosefa ki te lalolagi nei. Ka tokouke eiloa a tino ka mafai o fetaui mo ia kae tauloto ki mea e uke atu mai i a ia, e pelā mo te pogai ne ‵nofo ei lāua mo Malia i Peteleema mai tua o te fanauga a Iesu.