Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 48

“Kilo ‵Tonu Atu ou Mata ki Mua” ki Aso Mai Mua

“Kilo ‵Tonu Atu ou Mata ki Mua” ki Aso Mai Mua

“E ‵tau o kilo ‵tonu atu ou mata ki mua, ao, ‵pula ‵toka atu ou mata ki ou mua.”—FAATA. 4:25.

PESE 77 Ke Maina Atu te Mainaga i se Lalolagi Pouli

FAKATOE‵TOEGA O MANATU TĀUA *

1-2. E tau‵tali pefea tatou i pati fakatonutonu e maua i te Faataoto 4:25? Taku mai se fakaakoakoga.

MAFAUFAU ki fakaakoakoga konei. Se tuagane Kelisiano matua e mafaufau ki taimi ne ‵gali ki a ia i aso mua. E fai faeloa ne ia te ‵toe mea e mafai ne ia o fai mō Ieova faitalia a mea faiga‵ta e fe‵paki mo ia. (1 Koli. 15:58) I aso katoa e fakaataata faeloa ne ia a ia mo ana tino pele i te lalolagi fou. Kae ko te suā tuagane, e mafaufau ki te taimi ne fakalogo‵mae a ia ne se taina talitonu, kae ne fakaiku aka ne ia ke se fia saga atu ki ei. (Kolose 3:13) E masaua ‵lei ne se taina ana mea ‵se i aso mua kae ne taumafai eiloa a ia o fakamaoni i aso nei mo aso mai mua.—Sala. 51:10.

2 Ne a mea e ‵pau i ei a Kelisiano tokotolu konei? Ne masaua ne latou a mea ne ‵tupu ki a latou i aso mua, kae ne seki tumau latou i te mafau‵fau ki ei. Ne tumau latou i te “kilo ‵tonu . . . ki mua” ki aso mai mua.—Faitau te Faataoto 4:25.

3. Kaia e ‵tau ei mo tatou o “kilo ‵tonu . . . ki mua” ki aso mai mua?

3 Kaia e tāua ke “kilo ‵tonu . . . ki mua” ki aso mai mua? E pelā mo te tino telā e se mafai ne ia o sasale i se laina ‵tonu māfai e kilo faeloa ki tua, e se mafai foki ne tatou o gasolo ki mua i te ‵tou taviniga ki a Ieova māfai e ‵kilo faeloa tatou ki mea ne ‵tupu i aso mua.—Luka 9:62.

4. Ne a mea ka sau‵tala tatou ki ei i te mataupu tenei?

4 I te mataupu tenei, ka sau‵tala tatou ki matasele e tolu kolā e mafai o fai ke mafau‵fau faeloa tatou ki mea ne ‵tupu i aso mua. A mea konā ko te: (1) manatunatu ki mea ‵lei i aso mua, (2) te ita, mo te (3) tō silia a lagonaga sē ‵lei. I tulaga takitasi konei, ka onoono tatou ki te auala e fesoasoani mai a fakatakitakiga i te Tusi Tapu ke fakapuli ne tatou a “mea i [‵tou] tua,” kae ‵saga atu faeloa ki “mea i [‵tou] mua.”—Fili. 3:13.

TE MATASELE KO TE MANATUNATU KI MEA ‵LEI I ASO MUA

Ne a mea e mafai o fakafaigata i ei te ‵tou ‵kilo ‵tonu ki aso mai mua? (Onoono ki te palakalafa 5, 9, 13) *

5. Se a te matasele i te Failauga 7:10 e fakatonu mai ke fakaeteete tatou i ei?

5 Faitau te Failauga 7:10. Onoono me fai mai te fuaiupu tenei me e se masei ke fesili penei: “Kaia e ‵lei ei a aso mua?” A te masaua o mea ‵lei se meaalofa mai i a Ieova. Kae fai mai te fuaiupu: “Ke mo a ma fai aka, ‘Kaia e ‵lei atu ei a aso mua i lō aso nei?’” Ko tena uiga, a te matasele i konei ko te fakatusa‵tusa a ‵tou olaga i aso mua mo aso nei, kae fakaiku aka ne tatou me ko masei ‵ki te olaga i aso nei. A te suā ‵fuliga i te Tusi Tapu ki te fuaiupu tenei e fai penei: “Sa ti fesili sale penei, ‘Ai a e ‵lei atu ei te olaga i aso mua i lo aso nei?’ A te mea tena se se fesili a se tagata poto.”

I te tiakinaga ne latou a Aikupito, ne a mea ‵se ne fai ne tino Isalaelu? (Onoono ki te palakalafa 6)

6. Kaia se mea valea ke mafau‵fau tatou me ‵lei atu ‵tou olaga i aso mua? Taku mai se fakaakoakoga.

6 Kaia se mea valea ke mafau‵fau faeloa me ‵lei atu ‵tou olaga i aso mua? A te manatunatu ki mea ‵lei i aso mua e mafai o fai ke masaua fua ne tatou a mea ‵lei ne fai i aso mua. Io me mafai o fai ke fakapuli i a tatou a mea faiga‵ta ne fe‵paki sāle mo tatou. Mafaufau ki te fakaakoakoga a tino Isalaelu mua. I te tiakinaga ne latou a Aikupito, ne puli fakavave i a latou a te faigata o te lotou olaga i konā. Kae ne mafau‵fau faeloa latou ki meakai ‵lei ne kai sāle latou i ei. Ne fai mai latou: “E masau‵sau faeloa matou ki ika sē ‵togi kolā e ‵kai sāle matou ki ei i Aikupito, e pelā foki mo kukama, meleni, lau aniani, aniani mo kaliki!” (Nume. 11:5) Kae mata e tonu e “sē ‵togi” a ika ne kai ne latou? Ikai. E ‵mafa ‵ki te ‵togi ne ‵togi atu ne tino Isalaelu; ne fai fakamasei latou e pelā me ne pologa i Aikupito. (Eso. 1:13, 14; 3:6-9) Kae ne puli i a latou a mea faiga‵ta konā kae ne manatunatu latou ki aso mua. Ne mafau‵fau latou ki aso ‵lei i taimi mua i lō te mafau‵fau ki mea ‵lei ne fai ne Ieova mō latou i te taimi tenā. Ne seki fiafia a Ieova ki uiga o latou.—Nume. 11:10.

7. Se a te mea ne fesoasoani atu ki se tuagane ke kalo kea‵tea mai te matasele ko te manatunatu ki mea ‵lei i aso mua?

7 E ‵kalo keatea pefea tatou mai te matasele ko te manatunatu ki mea ‵lei i aso mua? Mafaufau ki te fakaakoakoga a se tuagane telā ne kamata o tavini i te Peteli i Brooklyn i te 1945. I nāi tausaga mai tua ifo, ne avaga a ia ki se taina i te Peteli, kae ne tavini fakatasi lāua i konā i tausaga e uke. Kae i te 1976, ne masaki malosi a tena avaga. Ne fai mai tou fafine, me i te taimi ne iloa i ei ne tou tagata me ko pili a ia o mate, ne fai atu ne tou tagata a pati fesoasoani ke fakamalosi a ia māfai ko galo tou tagata. Ne fai atu tou tagata ki tou fafine: “Ne maua ne tāua se olaga avaga fiafia. E tokouke a tino ne seki fai penā i olotou olaga.” Kae ne fakamalosi atu foki tou tagata penei: “Sa mafaufau faeloa ki aso mua—faitalia e masaua ne koe a mea ‵gali ne fai fakatasi ne tāua. E vau loa te taimi ko ‵lei ei koe. Sa ita io me manavase ki a koe. Ke fiafia me ne maua ne koe te fiafia mo fakamanuiaga. . . . A te masaua o mea, se meaalofa mai te Atua.” E mata, e ‵lago koe me ko oko loa i te ‵lei a pati fesoasoani konei?

8. Ne a mea aoga ne maua ne te ‵tou tuagane mai pati fesoasoani a tena avaga?

8 Ne tausi faeloa ne te tuagane tenei a pati konā i tena loto. Ne tavini fakamaoni a ia ki a Ieova ki te taimi ne mate i ei a ia kae ko 92 ana tausaga. I nāi tausaga mai mua, ne fai mai a ia: “Kafai e toe kilo au ki tua ki tausaga e 63 i te taviniga tumau ki a Ieova, e fai atu au me ne lotomalie au ki toku olaga.” Kaia? Ne fakamatala mai ne ia: “A mea kolā e fai ei ke lotoma‵lie tatou i te olaga, ko te kautaina gali a tatou mo te fakamoemoega ke ola fakatasi mo ‵tou taina mo tuagane i te lalolagi palataiso, kae tavini ki te ‵tou Mafuaga Sili, ko te Atua tonu e tokotasi ko Ieova, ki te se-gata-mai.” * Ko oko loa i te gali te fakaakoakoga a te tuagane tenei telā ne kilo ‵tonu ki aso mai mua!

TE MATASELE KO TE ITA

9. E pelā mo te Levitiko 19:18, ko taimi fea e faigata ke fakagata te ‵tou i ita?

9 Faitau te Levitiko 19:18. E masani o faigata ke fakagata ‵tou ita māfai te tino ne fai mai ne ia te mea ‵se se taina talitonu, se taugasoa pili, io me se kāiga. E pelā me se fakaakoakoga, ne ‵losi ‵se atu se tuagane me ne kaisoa ne te suā tuagane ana tupe. Fakamuli ifo, ne fakatoese atu te tuagane telā ne galo ana tupe, kae ne seki mafai o fakapuli ne te suā tuagane telā ne ‵losi ‵se atu ki ei, a te mea ne tupu. Kai maua aka loa ne koe se lagonaga penā? Kafai foki loa e seki fepaki koe mo se tulaga penā, kae ko te tokoukega o tatou ne ita i se taimi kae ne iloa ne tatou me faigata ke fakagata te ‵tou ita.

10. Se a te mea e mafai o fesoasoani mai māfai ko ita tatou?

10 Ne a mea e mafai o fesoasoani mai māfai ko ita tatou? E tasi te mea ko te masaua i a Ieova e lavea ne ia a mea katoa. E iloa katoa ne ia a mea e fe‵paki mo tatou, e aofia ei a faifaiga sē ‵tonu e fai ki a tatou. (Epe. 4:13) E se ‵lei ana lagonaga māfai e logo‵mae tatou. (Isa. 63:9) Kae ne tauto mai a ia me i se taimi fakamuli, ka fakaseai ne ia a ‵tou logo‵maega katoa kolā ne māfua mai i faifaiga sē ‵tonu.—Faka. 21:3, 4.

11. Ne a mea aoga e maua ne tatou māfai e fakagata te ‵tou ita?

11 E ‵tau foki o masaua ne tatou me kafai ko sē ita tatou, ka aoga eiloa te mea tenā ki a tatou. Tenā te mea ne iloa ne te tuagane telā ne ‵losi ‵se atu ki ei a te ‵galo o tupe. Fakamuli ifo, ne mafai ne ia o fakagata tena ita. Ne masaua ne ia me kafai e fakamagalo ne tatou a nisi tino, ka fakamagalo foki tatou ne Ieova. (Mata. 6:14) Ne iloa ne ia me ‵se te mea a te suā tuagane ne fai ki a ia, kae ne filifili ne ia ke fakagata tena ita. Ne iku atu ei ki te fiafia o te ‵tou tuagane kae ne mafai ne ia o saga tonu ki tena taviniga ki a Ieova.

TE MATASELE KO TE TŌ SILIA O LAGONAGA SĒ ‵LEI

12. Se a te mea ne tauloto ne tatou mai te 1 Ioane 3:19, 20?

12 Faitau te 1 Ioane 3:19, 20. A lagonaga sē ‵lei ne mea masani. E pelā mo nisi tino e se ‵lei olotou lagonaga ona ko mea ‵se ne fai ne latou mai mua o maua ne latou te munatonu. Nisi tino e se ‵lei olotou lagonaga ona ko mea ‵se ne fai ne latou mai tua o te lotou papatisoga. A vaegā lagonaga penā ne mea masani. (Loma 3:23) E ‵tonu, e ma‵nako tatou o fai te mea tonu. Kae ko “tatou katoa e ‵siga i taimi e uke.” (Iako. 3:2; Loma 7:21-23) E tiga loa e se fia‵fia tatou ki lagonaga sē ‵lei, kae i nisi taimi e aoga ki a tatou. Kaia? I lagonaga sē ‵lei e fai ei ke faka‵tonu ne tatou a ‵tou mea ‵se kae ke fakaiku ne tatou ke se toe fai.—Epe. 12:12, 13.

13. Kaia e ‵tau ei o puipui tatou mai te tō silia o ‵tou lagonaga sē ‵lei?

13 Kae i te suā feitu, e mafai o tō silia a lagonaga sē ‵lei o tatou—ko tena uiga ko te tumau faeloa i te sē ‵lei o lagonaga faitalia ko oti ne sala‵mo tatou i ‵tou mea ‵se kae ko oti foki ne fakamagalo tatou ne Ieova. A vaegā lagonaga sē ‵lei penā e fakamataku. (Sala. 31:10; 38:3, 4) E pefea la? Mafaufau ki te tala o se tuagane telā ne sē ‵lei faeloa ana lagonaga ona ko ana mea ‵se i taimi ko ‵teka. Ne fai mai a ia: “Ne mafaufau au me kāti ko se mafai ne au o fakauke aku mea e fai i te taviniga ki a Ieova me ko tō talimuli.” E mafai foki o maua ne tatou a lagonaga penā. Se mea tāua ke puipui tatou mai te matasele ko te tō silia ‵tou lagonaga sē ‵lei. E se gata i ei, mafaufau ki te fiafia o Satani māfai ko ‵fiu tatou—kae ko Ieova e seki ‵fiu eiloa i a tatou!—Fakatusa ki te 2 Kolinito 2:5-7, 11.

14. E mautinoa pefea i a tatou i a Ieova e seki ‵fiu i a tatou?

14 Kae mafai o mafau‵fau tatou penei, ‘E mautinoa pefea i a au i a Ieova e seki ‵fiu i a au?’ Kafai ko fesili ne tatou te fesili tenā, ko tena uiga ko tali foki loa ne tatou. I se fia sefulu tausaga ko ‵teka, ne fai mai The Watchtower penei: “E ‵siga faeloa tatou i taimi e uke ona ko faifaiga ma‵sei ne masani o fai ne tatou i ‵tou olaga mua kae seki mafai o tiaki ne tatou. . . . Ke sa loto vāivāi. Ke mo a ma fakaiku aka me ko oti ne fai ne koe se agasala telā ko se mafai o fakamagalo. Tenā eiloa te mea e manako a Satani ke fai atu ne koe. A te tonuga loa, a lagonaga sē salamō kae fanoanoa konā e nofo mo koe se fakamaoniga i a koe e sē se tino masei kae mafai ne Ieova o fakamagalo a koe. Ke mo a eiloa e fi‵ta koe i te ‵sala atu mo te loto maulalo ki te Atua, ke fakamagalo, faka‵ma kae fesoasoani atu ki a koe. Ke fanatu ki a ia e pelā me se tamaliki e fanatu ki tena tamana māfai ko isi se fakalavelave, faitalia te fokifoki atu ona ko te fakalavelave loa tenā, kae ka tuku atu ne Ieova mo te atafai a te fesoasoani ki a koe ona ko tena alofa tauanoa.” *

15-16. Ne a lagonaga o nisi tino i te taimi ne iloa i ei ne latou i a Ieova e se mafai o ‵fiu i a latou?

15 Ne maua ne tino e tokouke o Ieova te fakamafanafanaga i taimi ne iloa ne latou i a Ieova e seki ‵fiu i a latou. E pelā mo tausaga ko ‵teka, ne otia se taina i se tala i loto i te fakasologa o mataupu ko te “E ‵Fuli ne te Tusi Tapu a Olaga o Tino.” I loto i te ‵tala tenā, ne fakaasi ‵tonu mai ne se tuagane a te faigata ki a ia ke talitonu i a Ieova e alofa ki a ia ona ko ana mea ‵se ne fai i taimi mua. Ne nofo loa mo ia a lagonaga konā mai tua foki loa o tena papatisoga. Kae i te taimi ne mafaufau ‵loto a ia ki te togiola, ne ‵fuli i ei tena kilokiloga. *

16 Ne aoga pefea a tena tala ki te taina? Ne tusi mai tou tagata: “I te taimi koi talavou i ei au, ne faigata ki a au ke fakagata taku onoono i ata ma‵sei. Kae fakamuli nei, ne toe onoono foki au ki ei. Ne ‵sala au ki se fesoasoani mai toeaina Kelisiano, kae ne manumalo au i toku fakalavelave. Ne fakatalitonu mai ne toeaina ki a au a te alofa fakamagalo o te Atua. Kae i nisi taimi, ne mafaufau au i a au ko se aoga, kae ko se mafai ne Ieova o alofa mai. Ne fesoasoani mai te tala o te [tuagane tenei] ki a au i te taimi ne faitau ne au. Nei la ko iloa ne au me kafai ko mafaufau au me ko se mafai ne Ieova o fakamagalo au, e pelā eiloa me fai atu au i te taulaga a tena Tama e se lava ke fakamagalo ki ei aku agasala. Ne ‵kati ne au a te mataupu i te tala tenei ke mafai ne au o faitau kae mafaufau ‵loto ki ei i so se taimi e mafaufau au me i a au ko se aoga.”

17. Ne kalo kea‵tea pefea a Paulo mai te matasele ko te tō silia o lagonaga sē ‵lei?

17 E fakamasaua mai ne vaegā tala penei a te apositolo ko Paulo. Kae koi tuai o fai pelā me se Kelisiano, ne fai ne ia a agasala matagā. Ne masaua ne Paulo a mea ne fai ne ia, kae ne seki tumau faeloa a ia i te mafaufau ki ei. (1 Timo. 1:12-15) Ne kilo atu a ia ki te togiola e pelā me se meaalofa totino ne tuku atu ki a ia. (Kala. 2:20) Ne kalo kea‵tea a Paulo mai te matasele ko te tō silia o lagonaga sē ‵lei kae ne fakatāua ne ia a te tuku atu ki a Ieova a te ‵toe mea e mafai ne ia o fai mai te taimi tenā o fano ki mua.

SAGA TONU KI ASO MAI MUA!

Ke na fakaiku aka ne tatou ke fai a mea katoa ke mafai o ola tatou i aso mai mua (Onoono ki te palakafa 18-19) *

18. Ne a mea ne tauloto ne tatou i te mataupu tenei?

18 Ne a mea ne tauloto ne tatou mai matasele ne sau‵tala ki ei i te mataupu tenei? (1) A te masaua o mea ‵lei se meaalofa mai i a Ieova; kae faitalia te ‵lei o ‵tou olaga i aso mua, e sili atu i te ‵lei o te ‵tou olaga i te lalolagi fou i aso mai mua. (2) E mafai o fakalogo‵mae tatou ne nisi tino, kae kafai e fakamagalo ne tatou, ka mafai eiloa o ga‵sue tatou ki mua i te taviniga ki a Ieova. (3) Kafai ko tō silia a lagonaga sē ‵lei, ka fai ei ke se maua ne tatou te fiafia i te taviniga ki a Ieova. Tela la, e pelā mo Paulo, e ‵tau o tali‵tonu tatou me ko oti ne fakamagalo ne Ieova a tatou.

19. E iloa pefea ne tatou me ka se toe masaua ne tatou i te lalolagi fou a ‵tou mea ‵se ne fai i aso mua?

19 E fakamoe‵moe tatou ke ola ki te se-gata-mai. Kae i te lalolagi fou a te Atua, ka se toe masaua ne tatou a lagonaga se ‵lei ona ko mea ‵se i aso mua. Ne fai mai te Tusi Tapu e uiga ki te taimi tenā: “Kae ko mea mua ka se toe manatua i te mafaufau.” (Isa. 65:17) Mafaufau aka: A nisi o tatou ko ma‵tua i loto i te taviniga a Ieova, kae i te lalolagi fou, ka toe liu talavou a tatou. (Iopu 33:25) Ke na fakaiku aka ne tatou ke se toe mafau‵fau ki mea ne ‵tupu i aso mua. I lō te fai penā, ke na ‵kilo tatou ki aso mai mua kae fai a mea katoa e mafai ne tatou o fai ke oko atu tatou ki te taimi tenā!

PESE 142 Puke ‵Mau ki ‵Tou Fakamoemoega

^ pala. 5 E se masei māfai e mafaufau ki mea ne ‵tupu ki a tatou i aso mua. Kae kafai ko tō mafaufau tatou ki ei, e mafai o fai ei ke se fia‵fia tatou ki mea e ‵tupu i aso nei io me puli i a tatou a mea ka ‵tupu i aso mai mua. Ka fakamatala mai i te mataupu tenei a matasele e tolu kolā e fai ei ko tatou ke mafau‵fau faeloa ki aso mua. Ka onoono tatou ki fakatakitakiga mai te Tusi Tapu mo fakaakoakoga i aso nei, kolā e fesoasoani mai ke ‵kalo kea‵tea tatou mai matasele konei.

^ pala. 8 Ke onoono ki The Watchtower, Iulai 1, 2004, itu. 23-29.

^ pala. 14 Ke onoono ki The Watchtower, Fepuali 15, 1954, itu. 123.

^ pala. 15 Ke onoono ki The Watchtower, Aokuso 1, 2011, itu. 20-21.

^ pala. 58 FAKAMATALAGA O ATA: A te manatunatu ki mea ‵lei i aso mua, te ita, mo te tō silia o lagonaga sē ‵lei e fai pelā me ne amoga ‵mafa e toso ne tatou kae fai ei ke faigata te ‵tou sasale ki mua i te auala ki te ola.

^ pala. 65 FAKAMATALAGA O ATA: Kafai ko fakapuli ne tatou a lagonaga sē ‵lei konei, ka fia‵fia tatou kae maua se malosi fou. Tenā ko mafai ei ne tatou o ‵kilo ki mua.