Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 46

E Fakamautinoa Mai ne Ieova te ‵Tonu o Tena Folafolaga ki te Palataiso

E Fakamautinoa Mai ne Ieova te ‵Tonu o Tena Folafolaga ki te Palataiso

“So se tino e ‵sala se fakamanuiaga mō ia i te lalolagi nei ka fakamanuiagina ne te Atua o te munatonu.”—ISA. 65:16.

PESE 3 Te Motou ‵Lafiga

FAKATOE‵TOEGA O MANATU TĀUA a

1. Se a te fekau a te pelofeta ko Isaia ki ana tino Isalaelu?

 NE FAKAMATALA mai ne te pelofeta ko Isaia a Ieova e pelā me ko “te Atua o te munatonu.” A te pati telā ne ‵fuli ki te “munatonu” e fakauiga eiloa ki te “amene.” (Isa. 65:​16, fml.) Kae ko te “amene” e fakauiga ki te “ke fai eiloa penā,” io me “e tonu.” Kafai e fakasino atu a te pati “amene” i te Tusi Tapu ki a Ieova io me ko Iesu, e fakamautinoa mai i ei me i so se pati e fai mai ne lāua e tonu eiloa. Tela la, a te fekau a Isaia ki ana tino Isalaelu e manino ‵lei eiloa: So se valoaga e tō mai i te gutu o Ieova ka taunu eiloa. Ko oti ne fakamaoni mai ne Ieova te ‵tonu o te manatu tenā e auala i te fakataunuga o ana folafolaga katoa.

2. Kaia e mafai ei o tali‵tonu tatou ki folafolaga a Ieova e uiga ki aso mai mua, kae ne a fesili ka sau‵tala tatou ki ei?

2 E mata, e mafai foki o maua ne tatou te loto talitonu tenā e uiga ki folafolaga a Ieova ki aso mai mua? Ne fakamatala mai ne te apositolo ko Paulo, kāti i tausaga toeitiiti ko kātoa te 800 mai tua o aso o Isaia, a te pogai e ‵tau ei o tali‵tonu faeloa tatou ki folafolaga a te Atua. Ne fai mai a Paulo: “E se mafai o loi . . . te Atua.” (Epe. 6:18) E pelā eiloa mo te niu e se mafai o fua mai i ei se fuamei, e penā foki a Ieova, te Mafuaga o te munatonu, e se mafai o faipati ki te loi. Tela la, e mafai eiloa o tali‵tonu katoatoa tatou ki mea katoa e fai mai ne Ieova, e aofia i ei ana folafolaga katoa e uiga ki aso mai mua. I te mataupu tenei, ka sau‵tala tatou ki fesili konei: Se a te folafolaga a Ieova mō tatou i aso mai mua? Kae e fakamautinoa mai pefea ne Ieova me ka taunu eiloa ana folafolaga?

SE A TE FOLAFOLAGA A IEOVA?

3. (a) Se a te folafolaga e fakatāua malosi ne tavini a te Atua? (Fakaasiga 21:​3, 4) (e) E ‵saga mai pefea a nisi tino māfai ko fakaasi atu ne tatou te folafolaga tenā ki a latou?

3 A te folafolaga telā ka sau‵tala tatou ki ei e fakatāua malosi ne tavini a te Atua i te lalolagi kātoa. (Faitau te Fakaasiga 21:​3, 4.) Ne folafola mai a Ieova me ka isi se taimi “ka se toe ai se mate, ka se toe ai foki se fanoanoa, se tagi io me se ‵mae.” E fakaaoga ne te tokoukega o tatou a te fuaiupu tenei mai te Tusi Tapu ke fakamafanafana ki ei a tino i te galuega talai kae fakaasi atu te olaga i te Palataiso. Ne a pati a tino māfai e fakaasi atu ne tatou te folafolaga tenei ki a latou? E mafai o fai mai latou, “Ko tō ‵gali katoa mea konei kae ailoga e mafai o taunu.”

4. (a) Se a te mea ko leva ne iloa ne Ieova e uiga ki mea ka ‵tupu i aso nei? (e) I tafa o te faiga o tena folafolaga, se a te suā mea ne fai ne Ieova?

4 E tonu, i te taimi ne fakaosofia ne Ia a te apositolo ko Ioane ke tusi ki lalo te folafolaga tenei e uiga ki te olaga i te Palataiso, ne iloa ne Ieova me ka fakaasi atu ne tatou i aso nei a te fakamoemoega tenei ki nisi tino māfai e talai atu te fekau o te Malo. Ko leva foki ne lavea ne Ieova me tokouke a tino ka faigata ke tali‵tonu ki te folafolaga tenei e uiga ki “mea ‵fou.” (Isa. 42:9; 60:2; 2 Koli. 4:​3, 4) Tela la, e fakatalitonu atu pefea ne tatou ki nisi tino —mo tatou foki eiloa—me i fakamanuiaga kolā e fakamatala mai i te Fakaasiga 21:​3, 4 ka taunu eiloa? Ne seki fakaasi mai fua ne Ieova a te folafolaga gali tenei kae ne tuku mai foki ne ia a pogai tāua ke tali‵tonu tatou ki ei. Ne a la pogai konā?

E FAKAMAUTINOA MAI NE IEOVA ME KA TAUNU EILOA TENA FOLAFOLAGA

5. Ne a pogai e ‵tau ei o tali‵tonu tatou ki te folafolaga a te Atua e uiga ki te Palataiso, kae e maua ne tatou i fea?

5 E isi ne pogai e ‵tau ei o tali‵tonu tatou ki te folafolaga a Ieova e uiga ki te Palataiso i fuaiupu konei mai lalo. E fai‵tau tatou i ei penei: “Te Atua telā e sagasaga i luga i te nofogaaliki, ne fai mai: ‘Kiloke! Ko faka‵fou ne au a mea katoa.’ Ne fai mai foki a ia: ‘Tusi ki lalo, me i pati konei e fakamaoni kae ‵tonu.’ Kae ne fai mai a ia ki a au: ‘Ko taunu a mea konā! Au ko te Alefa mo te Omeka, te kamataga mo te fakaotiga.’”—Faka. 21:​5, 6a.

6. Kaia e fakamalosi aka ei ne pati i te Fakaasiga 21:​5, 6 a te ‵tou tali‵tonu ki te folafolaga a te Atua?

6 Kaia e fakamalosi aka ei ne fuaiupu konei mai te Tusi Tapu a te ‵tou tali‵tonu ki te folafolaga a te Atua? E fai mai te tusi ko te Revelation Climax e uiga ki fuaiupu konā penei: “E fai pelā me ne saina ne Ieova te fakamaoniga io me ko te tusi fakamaoni o fakamanuiaga kolā ka maua fakamuli ne tino fakamaoni.” b Ne fakamau te folafolaga a te Atua tenā i te Fakaasiga 21:​3, 4. Kae i te fuaiupu e 5 mo te 6, e maua ne tatou i ei i se auala fakatusa a te sainaga o Ieova, telā e fakamautinoa mai ei te ‵tonu o tena folafolaga. Ke onoono faka‵lei nei tatou ki pati ne fakaaoga ne Ieova i tena tusi fakamaoni.

7. Kaia e tu ‵kese ei a pati kamata i te fuaiupu e 5, kae kaia e tāua ei te manatu tenā?

7 E kamata penei te fuaiupu e 5: “Te Atua telā e sagasaga i luga i te nofogaaliki, ne fai mai.” (Faka. 21:5a) Tenei te taimi muamua mai taimi e tolu i te tusi o Fakaasiga ne faipati mai ei a Ieova e auala i se fakaasiga. Tela la, a te fakamaoniga tenei ne seki fai mai ne se agelu ‵mana, ke oko ki a Iesu telā ne toetu aka mai te mate, kae mai i a Ieova eiloa! E faka‵mafa mai i te manatu tonu tenei a te fakatuagagina o pati kolā e ‵soko mai. Kaia? Me i a Ieova “e se mafai o loi.” (Tito 1:2) A te fuaiupu tenā e fakatalitonu katoatoa mai ne ia a te ‵tonu o pati ne fai‵tau tatou ki ei i te Fakaasiga 21:​5, 6.

“KILOKE! KO FAKA‵FOU NE AU A MEA KATOA”

8. Se a te pati ne fai mai ne Ieova ke faka‵mafa mai ei a te mautinoa o tena folafolaga? (Isaia 46:10)

8 Nei la, ke sau‵tala tatou ki te pati “Kiloke!” (Faka. 21:5) A te pati Eleni telā ne ‵fuli ki te “kiloke!” ne fakaaoga faeloa i te tusi ko Fakaasiga. E fai mai se tusi e tasi me i te pati tenā e fakaaoga e pelā me “se auala e fai ei ke saga tonu atu a te tino faitau ki te mea telā ka tupu fakamuli.” Ne a la mea ne ‵tupu mai tua o te faiatuga o te pati tenā? Ko pati a te Atua: “Ko faka‵fou ne au a mea katoa.” E tonu, e faipati a Ieova ki mea ka ‵tupu i aso fakamuli, kae ona ko te mautinoa i a ia me ka taunu eiloa tena folafolaga, tenā ne faipati ei a ia e pelā eiloa me ko oti ne kamata o ‵tupu a mea konā.—Faitau te Isaia 46:10.

9. (a) Ne a galuega e lua a Ieova e fakasino atu ki ei te tugapati “ko faka‵fou ne au a mea katoa”? (e) Ne a mea ka ‵tupu ki te “lagi” mo te “lalolagi” konei e iai nei?

9 Ke iloilo nei ne tatou te suā laina telā e sae mai i te Fakaasiga 21:5: “Ko faka‵fou ne au a mea katoa.” I te mataupu tenei o te Tusi Tapu, e fakasino atu te laina tenā ki galuega e lua e fai ne Ieova—te suiga mo te ‵toe fakafouga. Muamua la, se a te mea ka sui ne Ieova? I te Fakaasiga 21:​1, e fai‵tau tatou penei: “Te lagi mua mo te lalolagi mua ko ‵galo atu.” “Te lagi mua” e fakasino ki malo fakapolitiki kolā e pule ki ei a Satani mo ana temoni. (Mata. 4:​8, 9; 1 Ioa. 5:19) E pelā mo te fakaaogaga i te Tusi Tapu, a te “lalolagi” e mafai o fakasino ki tino e ‵nofo i te lalolagi. (Kene. 11:1; Sala. 96:1) Tela la, a “te lalolagi mua” e fakasino ki te olaga masei o tino i aso nei. A Ieova ka se toe fai faka‵lei io me toe faite ne ia te “lagi” mo te “lalolagi”; kae ka ‵fulu faka‵ma kae sui ne ia a mea konā. Ka sui ne ia te lagi mo te lalolagi konei e iai nei ki se “lagi fou mo se lalolagi fou”—telā e fakasino ki se malo fou mo se olaga fou o tino.

10. Ne a mea ka faka‵fou ne Ieova?

10 I te Fakaasiga 21:​5, e fai‵tau tatou i ei ki pati a Ieova e uiga ki mea ka faka‵fou ne ia. Onoono la me e seki fai mai a Ieova: “Ko faite ne au a mea ‵fou katoa.” Kae ne fai mai a ia: “Ko faka‵fou ne au a mea katoa.” Ka fakafou eiloa ne Ieova a te lalolagi mo tino mai te faiga ke oko atu latou ki te tulaga ‵lei katoatoa. E ‵tusa mo te valoaga a Isaia, a te lalolagi kātoa ka fai mo fai se koga tafasili i te gali e pelā eiloa mo te fatoaga o Etena. A tatou foki ka faka‵fou aka, io me faka‵lei a masaki o tino taki tokotasi. A tino ‵pili, ‵kivi kae ‵tuli ka ‵lei katoa, ke oko ki tino ‵mate ka toe faka‵tu aka ki te ola.—Isa. 25:8; 35:​1-7.

“PATI KONEI E FAKAMAONI KAE ‵TONU. . . . KO TAUNU A MEA KONĀ!”

11. Se a te fakatonuga ne fai atu ne Ieova ki a Ioane kae kaia?

11 Se a te suā mea e aofia i te tusi fakamaoni a te Atua? Ne fai atu a Ieova ki a Ioane: “Tusi ki lalo, me i pati konei e fakamaoni kae ‵tonu.” (Faka. 21:5) Ne seki fakatonu atu fua a Ieova ke “tusi” a pati konā. Ne fai atu foki ne ia te pogai. Ana muna: “Me i pati konei e fakamaoni kae ‵tonu”—tena uiga, a pati a te Atua e fakatuagagina kae ‵tonu. E loto fakafetai tatou me ne fakalogo a Ioane ki te fakatonuga ke “tusi” a pati konā. Ona ko te mea tenā, ko mafai o fai‵tau tatou ki te folafolaga a te Atua e uiga ki te Palataiso kae mafaufau ‵loto ki fakamanuiaga ‵gali e faka‵tali mai mō tatou.

12. Kaia ne mafai ei o faipati a Ieova penei: “Ko taunu a mea konā!”

12 Ne a nisi pati ne fai mai ne te Atua? “Ko taunu a mea konā!” (Faka. 21:6) A Ieova e faipati mai pelā me i mea katoa konei e uiga ki te Palataiso ko oti ne kamata o fakataunu. Kae e mafai eiloa o faipati a ia penā me seai se mea e mafai o taofi aka ne ia tou tagata mai te fakataunuga o tena fuafuaga. E isi foki se suā fakamautinoaga ne fai mai ne Ieova e uiga ki tena folafolaga i te suā vaega o tena tusi fakamaoni. Se a te mea tenā?

“AU KO TE ALEFA MO TE OMEKA”

13. Kaia ne fai atu ei ne Ieova a pati konei: “Au ko te Alefa mo te Omeka”?

13 E pelā mo mea ne sau‵tala muamua ki ei, e tolu taimi ne faipati a Ieova e uiga ki a ia eiloa e auala i fakaasiga ki a Ioane. (Faka. 1:8; 21:​5, 6; 22:13) I taimi takitasi konei, ne fai atu a Ieova penei: “Au ko te Alefa mo te Omeka.” A te alefa ko te mataimanu kamata o mataimanu Eleni, kae ko te omeka ko te mataimanu fakaoti. Mai te fakaaogaga o te tugapati “te Alefa mo te Omeka,” e fakaasi mai ne Ieova me kafai e kamata ne ia se mea, ka galue eiloa a ia ki ei ke oko ki te taimi ko taunu ei.

Kafai e kamata ne Ieova se mea, e galue eiloa a ia ki ei ke oko ki te taimi e palele ei (Onoono ki te palakalafa 14, 17)

14. (a) Taku mai se fakaakoakoga e uiga ki te taimi telā kāti ne fai atu a Ieova penei, “Alefa” kae ko te taimi fea ka fai atu a ia penei, “Omeka” i se auala fakatusa. (e) Se a te fakamautinoaga e fakaasi mai i te Kenese 2:​1-3?

14 I te otiga ne faite ne Ieova a Atamu mo Eva, ne fakaasi mai ne Ia tena fuafuaga muamua ki tino mo te lalolagi. E fai mai te Tusi Tapu: “Ne fakamanuia lāua ne te Atua kae fai atu: ‘Ke fanafanau kae ke fakatokouke, faka‵fonu te lalolagi kae pule atu ki ei.’” (Kene. 1:28) I te taimi eiloa tenā, ko pelā loa me ne fai atu a Ieova penei, “Alefa.” Ne taku faka‵lei mai ne ia tena fuafuaga: Ka oko mai te taimi ka faka‵fonu ei ne tino ‵lei katoatoa kae faka‵logo, kolā ne ‵tupu mai i a Atamu mo Eva, a te lalolagi kae ‵fuli ne latou ki se palataiso. I te taimi tenā, ko pelā loa me ko fai atu a Ieova penei, “Omeka.” I te otiga ne faite a “te lagi mo te lalolagi, e pelā foki mo mea katoa i ei,” ne fakamautinoa mai ne ia me ka fakataunu eiloa a tena fuafuaga. E fakamau ana pati konā i te Kenese 2:​1-3. (Faitau.) Ne fakatapu ne Ieova a te fitu o aso. Se a te uiga o te mea tenā? Ne fakamautinoa mai ne Ieova me ka galue eiloa a ia o fakataunu tena fuafuaga mō tino mo te lalolagi. Ka taunu katoatoa eiloa te mea tenā i te fakaotiga o te fitu o aso.

15. Kaia e foliga mai me ne fakaseaoga ne Satani te fuafuaga a te Atua mō tino?

15 Mai tua o te ‵tekeatuga a Atamu mo Eva, ne agasala lāua kae faka‵solo atu te agasala mo te mate ki lā tama‵liki. (Loma 5:12) Ne ‵fuli fakakotua ne Satani a te fuafuaga a te Atua ke faka‵fonu te lalolagi ki tino ‵lei katoatoa kae faka‵logo. E foliga mai me ne fai ne Satani ke se mafai ne Ieova o fai atu penei, “Omeka.” Kāti ne mafaufau a Satani me ko seai se mea koi mafai ne Ieova o fai. A te auala e tasi ko te tamatega o Atamu mo Eva kae toe faite se suā tauavaga ‵lei katoatoa ke fakataunu Tena fuafuaga mō tino. Kae moi fai ne fai ne te Atua a te mea tenā, penei ko fai atu a te Tiapolo me i te Atua se tino loi. Kaia? Me e ‵tusa mo te Kenese 1:​28, ne fai atu a Ieova ki a Atamu mo Eva me ka faka‵fonu ne tama‵liki a te lalolagi.

16. Kaia ne mafaufau a Satani ke ‵losi atu me e se mafai o fakataunu ne Ieova ana pati?

16 Se a te suā auala ne mafaufau a Satani me ka fai ne te Atua? Kāti ne mafaufau a Satani me ka talia ne Ieova ke fanafanau ne Atamu mo Eva a tama‵liki sē ‵lei katoatoa kolā ka se mafai oko atu ki se tulaga ‵lei katoatoa. (Fai. 7:20; Loma 3:23) Mai te fai penā, e mautinoa me ka ‵losi atu a te Tiapolo me ka se mafai o fakataunu ne Ieova tena fuafuaga. Kaia? Me i te auala tenei ka se mafai o taunu i ei te fuafuaga a te Atua ke faka‵fonu te lalolagi Palataiso ki tino ‵lei katoatoa kae faka‵logo kolā ne ‵tupu mai i a Atamu mo Eva.

17. Ne faka‵lei aka pefea ne Ieova te ‵tekeatuga a Satani mo tino muamua, kae se a te mea ka iku mai i ei? (Onoono foki ki te ata.)

17 Ne faka‵lei ne Ieova te ‵tekemaiga a Satani mo tino muamua i se auala telā e seki fakamoemoe ki ei a Satani. (Sala. 92:5) Ne fakamaoni atu ne Ieova i a ia e sē se tino loi mai te talia ne ia a Atamu mo Eva ke fai lā tama‵liki. Ne fakamaoni atu foki ne Ieova a tena manumalo mai te fakataunuga o tena fuafuaga. Ne galue a ia o fakataunu tena fuafuaga e auala i te tukumaiga o se “tama” telā ka faka‵sao ne ia a tino ne ‵tupu mai i a Atamu mo Eva. (Kene. 3:15; 22:18) Kāti ne poi malosi a Satani i te fakatokaga a Ieova e uiga ki te togiola! Kaia? Me se fakatokaga telā ne fakavae ki te alofa sē fakapito. (Mata. 20:28; Ioa. 3:16) A Satani e se uiga penā, me i a ia e uiga kaimanako. Tela la, ne a mea ka ‵tupu ona ko te togiola? I te fakaotiga o te Afe Tausaga, a tino ‵lei katoatoa kae faka‵logo kolā ne ‵tupu mai i a Atamu mo Eva ka ola i te lalolagi palataiso—e pelā loa mo te fuafuaga a Ieova i te kamataga. I te taimi tenā, ko pelā loa me ko fai atu a Ieova penei, “Omeka.”

FAKAMALOSI TOU LOTO TALITONU KI TE FOLAFOLAGA A IEOVA E UIGA KI TE PALATAISO

18. Ne a fakamaoniga e tolu ne tuku mai ne te Atua ki a tatou? (Onoono foki ki te pokisi “ Pogai e Tolu e ‵Tau ei o Tali‵tonu ki te Folafolaga a Ieova.”)

18 E ‵tusa mo mea ne sau‵tala tatou ki ei, ne a fakamaoniga e mafai o fakaasi atu ne koe ki a latou kolā e fakalotolotolua ki te folafolaga a te Atua e uiga ki te Palataiso? Muamua la, ko Ieova eiloa ne fai mai ne ia te folafolaga tenā. E fai mai te tusi ko Fakaasiga: “Te Atua telā e sagasaga i luga i te nofogaaliki, ne fai mai: ‘Kiloke! Ko faka‵fou ne au a mea katoa.’” E maua ne ia te poto, te malosi, kae manako foki ke fakataunu tena folafolaga. Te lua, e mautinoa eiloa te fakataunuga o te folafolaga tenei, me i te kilokiloga a Ieova, a te mea tenei ko pelā eiloa me ko oti ne tupu. Tenā te pogai e fai mai a ia: “Pati konei e fakamaoni kae ‵tonu. . . . Ko taunu a mea konā!” Te tolu, kafai e kamata ne Ieova se mea, e galue loa a ia ki ei ke oko ki te taimi ko taunu ei, e pelā mo te mea e fakamautinoa mai i te tugapati tenei: “Au ko te Alefa mo te Omeka.” Ka fakamaoni mai ei ne Ieova me i a Satani se tino loi telā e seai sena mea e mafai o fai.

19. Kafai e fakalotolotolua a tino ki te folafolaga a te Atua e uiga ki te Palataiso, ne a au mea e mafai o fai?

19 Ke masaua me i so se taimi e fakaasi atu ne koe ki tino i te galuega talai a te mautinoa o te folafolaga a te Atua, ko fakamalosi aka i ei tou loto talitonu ki folafolaga a Ieova. Tela la, i te suā taimi e faitau koe ki te folafolaga fakamalosi loto e uiga ki te Palataiso telā ka oko mai i te Fakaasiga 21:​4, kae fai atu se tino penei, “Ko tō ‵gali katoa a mea konei ke fakataunu,” ne a au mea e mafai o fai? Ke faitau kae fakamatala atu ne koe ki a ia te fuaiupu e 5 mo te 6. Fakaasi atu te auala ne fakamautinoa mai ne Ieova te ‵tonu o tena folafolaga, e pelā eiloa me ne saina ne ia tena igoa ki ei.—Isa. 65:16.

PESE 145 Te Folafolaga a te Atua mō se Palataiso

a E fakamatala mai i te mataupu tenei a fakamaoniga mai i a Ieova ke fakamautinoa mai ki a tatou me ka taunu eiloa tena folafolaga e uiga ki te Palataiso. I so se taimi e fakaasi atu ne tatou a fakamaoniga konei ki nisi tino, ko fakamalosi ne tatou te ‵tou tali‵tonu ki folafolaga a Ieova.

b Ke onoono ki te Te Fakaasiga—Tena Fakaotiga Gali! itu. 303-304, pala. 8-9.