Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 23

Ka sē Sologa Koe i a Ieova e Fakatasi Atu Faeloa

Ka sē Sologa Koe i a Ieova e Fakatasi Atu Faeloa

“A Ieova e pili ki a latou kolā e ka‵laga atu ki a ia.”—SALA. 145:18.

PESE 28 Ke Fai Taugasoa mo Ieova

FAKATOE‵TOEGA O MANATU TĀUA *

1. Kaia e se so‵loga ei a tavini a Ieova i nisi taimi?

TOKOUKEGA o tatou e se so‵loga sāle i nisi taimi. Ki nisi tino, a lagonaga penā e mafai o ‵galo vave atu. Kae ko nisi tino e mafai o ‵nofo mo lagonaga penei mō se taimi leva. E mafai o se sologa tatou māfai foki loa e ‵nofo atu tatou mo tino e tokouke. E faigata ki nisi tino ke fakamasani ki se fakapotopotoga fou e ‵kau ki ei. Nisi tino ne ‵mai i kāiga kolā e fai mea fakatasitasi faeloa, kae e mafai o se so‵loga māfai e nofo ‵mao latou mai i olotou kāiga. Kae ko nisi tino e misi ne latou a taimi e fakatasitasi ei latou mo se lotou tino pele telā ko galo atu i te mate. Kae ko nisi Kelisiano, maise latou kolā ne fatoa tauloto ki te munatonu fakamuli nei, e se so‵loga māfai ko fe‵paki latou mo ‵tekemaiga io me ko fakasauaga mai kāiga mo taugasoa sē tali‵tonu.

2. Ne a fesili ka tali aka ne tatou?

2 E malamalama kae e iloa foki ne Ieova a mea katoa e uiga ki a tatou. E iloa ne ia māfai tatou ko sē so‵loga, kae e manako a ia o fesoasoani mai ke mafai o fakafesagai atu tatou ki lagonaga penā. I auala fea e fesoasoani mai ei a Ieova? Ne a mea e mafai ne tatou o fai ke fesoasoani ki a tatou eiloa? Kae e mafai pefea ne tatou o fesoasoani ki nisi tino i ‵tou fakapotopotoga kolā e se so‵loga? Ke sau‵tala nei tatou ki fesili konei.

IEOVA E ATAFAI MAI KI A TATOU

Ne uga atu ne Ieova se agelu ke fakamautinoa atu ki a Elia me i a ia e se nofo tokotasi (Onoono ki te palakalafa 3)

3. Ne fakaasi atu pefea ne Ieova tena atafai ki a Elia?

3 A Ieova e manako ko ana tino tapuaki katoa ke fia‵fia. A ia e pili ki a tatou taki tokotasi, kae e iloa ne ia māfai tatou ko loto vāi‵vai. (Sala. 145:18, 19) Mafaufau la ki te auala ne saga atu ei a Ieova ki tena pelofeta ko Elia. Ne ola te tagata fakamaoni tenā i se taimi faigata i Isalaelu. Ne fakasauagina malosi a tino tapuaki o Ieova, kae ko Elia se tokotasi telā ne ma‵nako ana fili o tamate. (1 Tupu 19:1, 2) A te mea foki telā kāti ne loto vāivāi i ei a Elia, ko te lagonaga me ko ia fua te pelofeta tokotasi koi ‵toe telā e tavini atu ki a Ieova. (1 Tupu 19:10) Ne gasuesue fakavave a Ieova o fesoasoani atu ki a Elia. Ne uga atu ne Ieova se agelu ke fakamautinoa atu ki Tena pelofeta me i a ia e se tuku tiaki—e tokouke foki a nisi tino Isalaelu kolā e tavini fakamaoni atu ki a Ieova!—1 Tupu 19:5, 18.

4. E fakaasi mai pefea i te Maleko 10:29, 30 a te lasi o te atafai o Ieova ki ana tavini kolā ko se maua ne latou te fesoasoani o nisi tino?

4 E malamalama a Ieova me kafai e filifili tatou ke tavini atu ki a ia, e ‵tau o talia ne nisi o tatou a mea faiga‵ta e uke. E aofia i mea faiga‵ta konā ko te fesoasoani o kāiga mo taugasoa sē tali‵tonu. Kāti ona ko te manavase, ne fesili atu te apositolo ko Petelu ki a Iesu: “Ko oti ne tiaki ne matou a mea katoa kae tau‵tali atu i a koe, ne a la mea ka maua ne matou?” (Mata. 19:27) Ne fakatalitonu atu a Iesu mo te atafai ki ana soko me ka maua ne latou se kāiga faka-te-agaga lasi ‵ki. (Faitau te Maleko 10:29, 30.) Kae e tauto mai a Ieova, te Ulu o te ‵tou kāiga faka-te-agaga me ka ‵lago mai a ia ki a latou kolā e ma‵nako o tavini atu ki a ia. (Sala. 9:10) Onoono aka la ki nisi mea aoga e mafai o fai ne koe, ko te mea ke maua te fesoasoani o Ieova māfai ko fakafesagai atu ki lagonaga sē sologa.

MEA E MAFAI NE KOE O FAI MĀFAI KOE SĒ SOLOGA

5. Ne a mea aoga e maua mai te saga tonu atu ki te auala e fesoasoani mai ei a Ieova?

5 Saga tonu ki te auala e fesoasoani atu a Ieova ki a koe. (Sala. 55:22) Ka fesoasoani atu te mea tenei ke fakatumau ne koe se kilokiloga paleni ki tou tulaga. Ne fai mai se tuagane taka e igoa ki a Carol, * telā e seai ne ana kāiga i te munatonu: “A te ‵toe mafaufau ki te auala ne ‵lago mai ei a Ieova ki a au i taimi faiga‵ta, ne fesoasoani mai ke mo a au e mafaufau i au ko tuku tiaki. Kae e fakatalitonu mai me i a Ieova ka fesoasoani mai faeloa ki a au i aso mai mua.”

6. E fakamalosi atu pefea a te 1 Petelu 5:9, 10 ki tino kolā e fakafesagai mo lagonaga i a latou ko tuku tiaki?

6 Mafaufau ki te auala e fesoasoani atu a Ieova ki tino tali‵tonu kolā e mafau‵fau i latou e tuku tiaki. (Faitau te 1 Petelu 5:9, 10.) Ne fai mai te taina ko Hiroshi, telā ko ia fua tokotasi te Molimau i tena kāiga, penei: “I te fakapotopotoga, e faigofie ke lavea ne koe me i tino katoa e isi ne olotou fakalavelave. A te iloa atu me e fai ne matou katoa te ‵toe mea e mafai ke tavini atu ki a Ieova, e fakamalosi mai ki a matou kolā e seai ne motou kāiga i te munatonu.”

7. I te auala fea e fesoasoani atu a te ‵talo ki a koe?

7 Fakatumau se polokalame ‵lei faka-te-agaga. E aofia i ei te fakaasi atu o ou lagonaga ‵tonu ki a Ieova. (1 Pe. 5:7) “Tasi o toe mea tāua ne fesoasoani mai ki a au ke fakafesagai atu ki te sē sologa ko te ‵talo faeloa ki a Ieova,” ne fai mai a Massiel. A ia se tuagane talavou telā ne mafaufau me ko tuku tiaki a ia ne ana kāiga ona ko tena puke ‵mau ki te munatonu. “Ne fai a ia pelā me se Tamana tonu ki a au, kae ne ‵talo atu au ki a ia i aso katoa, fakafia i te aso, o fakaasi atu a oku lagonaga ki a ia.”

A te fakalogologo ki te faitauga ki te Tusi Tapu telā ne puke mo tusi kolā e fakavae ki te Tusi Tapu e mafai o fesoasoani atu ki a latou kolā e se so‵loga (Onoono ki te palakalafa 8) *

8. I auala fea e fesoasoani atu ei te faitau ki te Muna a te Atua kae mafaufau ‵loto ki ei?

8 Ke faitau faeloa ki te Muna a te Atua, mafaufau ‵loto ki tala kolā e fakaasi mai ei te alofa o Ieova ki a koe. A Bianca, se tuagane telā ne kufaki i pati sē ‵lei mai tena kāiga, ne fai mai: “A te faitau kae mafaufau ‵loto ki tala i te Tusi Tapu mo tala ‵tonu o tavini a Ieova kolā ne fe‵paki mo tulaga faiga‵ta, ne fesoasoani mai eiloa ki a au.” E tauloto ne nisi Kelisiano a tusi fai‵tau kolā e fakamafanafana atu ki a latou, pelā mo te Salamo 27:10 mo te Isaia 41:10. Ne iloa aka ne nisi tino, i te fakalogo‵logo ki se mataupu mō sukesukega telā ko oti ne puke, e fesoasoani atu ke fakafeoloolo aka olotou lagonaga sē so‵loga māfai ko fakatoka ki fakatasiga io me ko te faitauga ki te Tusi Tapu.

9. E aoga pefea ki a koe a te kau atu ki fakatasiga?

9 Taumafai malosi ke kau faeloa ki fakatasiga. Ka aoga ki a koe te polokalame, kae ka iloa ‵lei foki ne koe ou taina mo tuagane. (Epe. 10:24, 25) Ne fai mai a Massiel, telā ne sae mai muamua: “E tiga eiloa au e mata mā, ne fakaiku aka ke kau atu au ki so se fakatasiga kae fai saku tali. Ne fesoasoani mai te mea tenei ke pili malosi au ki te fakapotopotoga.”

10. Kaia e tāua ei ke ati aka se va fakataugasoa mo Kelisiano fakamaoni?

10 Fakamalosi aka a va fakataugasoa mo Kelisiano fakamaoni. Ke fai taugasoa mo tino i te fakapotopotoga kolā e mafai o tauloto koe mai i a latou, pelā foki mo tino kolā e kese‵kese olotou tausaga mo olotou tuu. E fakamasaua mai te Tusi Tapu me i te poto e maua i “tino ma‵tua.” (Iopu 12:12) E mafai foki ne tino ma‵tua o tauloto a mea e uke mai talavou fakamaoni. A Tavita e foliki ‵ki i a Ionatana, kae ne seki taofi aka ne te mea tenā a te va fakataugasoa ‵pili o lāua. (1 Samu. 18:1) Ne fakatau fesoasoani a Tavita mo Ionatana ke tavini atu ki a Ieova faitalia tulaga faiga‵ta. (1 Samu. 23:16-18) “A ‵tou taina mo tuagane e mafai o fai pelā me ko ‵tou mātua faka-te-agaga io me ne taina mo tuagane ‵tonu,” ne fai mai a Irina, telā ko ia fua tokotasi i tena kāiga se Molimau. “E mafai o fakaaoga ne Ieova latou ke fai mo omotou kāiga.”

11. Se a te mea e ‵tau o fai ne koe ke ati aka se va fakataugasoa malosi mo nisi tino?

11 Kāti e se faigofie ke ‵sala atu ki ne taugasoa ‵fou, maise loa māfai koe e mata mā. A Ratna, se tuagane mata mā telā ne tauloto ki te munatonu faitalia a ‵tekemaiga, ne fai ‵tonu mai, “Ne ‵tau o talia ne au te manatu me e manakogina ne au te fesoasoani o toku kāiga faka-te-agaga.” Se mea faigata ke fakaasi atu ou lagonaga ki te suā tino, kae kafai e fakaasi atu ne koe, ka ‵pili eiloa tou va fakataugasoa mo te tino tenā. E ma‵nako ou taugasoa o fakamalosi kae ‵lago atu, kae e ma‵nako latou ke fakaasi atu ne koe ki a latou ou lagonaga, ko te mea ke iloa ne latou te fesoasoani e ‵tau o tuku atu.

12. E mafai pefea o fesoasoani atu te galuega talai ke maua ne koe a taugasoa ‵lei?

12 Tasi o toe auala ‵lei ke fai taugasoa ko te ga‵lue fakatasi mo taina Kelisiano i te galuega talai. Ne fai mai a Carol, telā ne sae mai muamua, penei: “Ne maua ne au a taugasoa ‵lei e tokouke mai te fakamāumāu oku taimi mo tuagane i te galuega talai mo nisi polokalame faka-te-agaga. Ne ‵lago mai a Ieova i te fia o tausaga e auala i taugasoa konei.” A te atiakaga o va fakataugasoa mo Kelisiano fakamaoni e aoga ‵ki eiloa. E fakaaoga ne Ieova a va fakataugasoa penei ke fesoasoani atu ke mafai ne koe o fakafesagai atu ki lagonaga mafatia, pelā mo te sē sologa.—Faata. 17:17.

FESOASOANI KI NISI TINO KE FAI MO VAEGA O ‵TOU KĀIGA

13. Se a te tiute e maua ne tino katoa i te fakapotopotoga?

13 E maua ne taina mo tuagane katoa se tiute ke fakaasi atu te filemu mo te alofa i te fakapotopotoga, ko te mea ke sē mafau‵fau nisi tino i a latou ko tuku tiaki. (Ioa. 13:35) A ‵tou pati mo faifaiga e mafai o fakamalosi atu ki nisi tino! Ne fai mai se tuagane e tokotasi: “I taku taulotoga ki te munatonu, ne fai te fakapotopotoga pelā me ko toku kāiga. Moi seai te lotou fesoasoani, penei e se fai au pelā me se Molimau a Ieova.” Ne a mea e mafai o fai ne koe ke fesoasoani atu ki a latou kolā e se ‵nofo olotou kāiga i te munatonu, ko te mea ke lavea ne latou i a latou ne vaega o te fakapotopotoga?

14. Ne a mea e mafai ne koe o fai ke fai taugasoa mo tino ‵fou?

14 Gasue muamua o fai taugasoa mo tino ‵fou. E mafai o kamata tatou mai te fakatalofa atu i se auala atafai ki tino ‵fou kolā e ‵mai ki te fakapotopotoga. (Loma 15:7) Kae e ma‵nako tatou o fai a mea e tai uke atu i lō te fakatalofa atu fua ki a latou. E ma‵nako tatou o ati aka a va fakataugasoa mo latou. Tela la, ke atafai kae fakaasi atu tou fiafia tonu ki tino ‵fou. I lō te fai atu o fesili kolā e fakamā, taumafai ke malamalama koe i olotou fakalavelave. Nisi tino kāti e faigata o fakaasi ki tua olotou lagonaga, tela la ke fakaeteete ke mo a e faimālō latou ke fai‵pati. I lō te fai penā, taumafai o fai atu a fesili i se auala poto kae ke fakalogologo mo te kufaki ki olotou tali. E pelā me se fakaakoakoga, e mafai o fesili atu koe ki te auala ne kamata ei o iloa ne latou te munatonu.

15. E mafai pefea o fesoasoani atu a Kelisiano ma‵tua ‵lei ki nisi tino i te fakapotopotoga?

15 A tino katoa i te fakapotopotoga ka ga‵solo ki mua i te feitu faka-te-agaga māfai e fakaasi atu ne Kelisiano kolā ko ma‵tua ‵lei, maise a toeaina a te fiafia tonu ki a latou. A Melissa, telā ne puti aka ne tena mātua i te munatonu, ne fai mai: “E se mafai o fakamatala ne au te lasi o toku loto fakafetai ki taina kolā ne fai pelā me ne tamana faka-te-agaga ki a au i te fia o tausaga. So se taimi e manako ei au o faipati, e isi faeloa se tino ke faipati ki ei.” Ne fai mai a Mauricio, se taina talavou telā ne mafaufau i a ia ko tuku tiaki i te taimi ne tiakina ei ne tena faiakoga te munatonu, ana muna: “Ne fakaasi mai ne toeaina te atafai kae fesoasoani mai ki a au i taimi e uke. Ne fai‵pati mai faeloa latou ki a au. Ne ga‵lue fakatasi matou i te galuega talai, fakaasi mai ki a au olotou taemani faka-te-agaga ne maua i olotou sukesukega totino ki te Tusi Tapu, kae ta‵fao fakatasi foki mo au.” Nei la, ko ‵kau atu a Melissa mo Mauricio ki te taviniga tumau ki a Ieova.

E mata, e isi se tino i tau fakapotopotoga ka loto fakafetai māfai e fakaasi atu ne koe te atafai kae fakamāumāu ou taimi mo latou? (Onoono ki te palakalafa 16-19) *

16-17. Ne a nisi auala aoga e mafai o fesoasoani atu tatou ki nisi tino?

16 Fesoasoani atu i auala aoga. (Kala. 6:10) “A te fakaasi atu o se faifaiga atafai i te taimi tonu, se mea telā e manako faeloa koe ki ei,” ne fai mai a Leo, telā e tavini atu e pelā me se misionale i se fenua e ‵mao ‵ki mai tena kāiga. “Masaua ne au se aso e tasi ne tupu se fakalavelave ki au i te motoka. I taku okoatuga ki te fale, ne mafatia ‵ki au. Kae ne ‵kami ne se tauavaga au ke ‵kai fakatasi mo lāua. E se masaua ne au aku mea ne kai, kae masaua fua ne au me ne fakalogo‵logo mai lāua ki a au mo te atafai. I te fakaotiga, ne fiafia eiloa au!”

17 E fia‵fia eiloa tatou i taimi o ‵tou polokalame faka-te-agaga, pelā mo fono o fenua mo fono o atufenua, me tenā te taimi ko ‵kau fakatasi tatou mo nisi tino, kae sau‵tala fakatasi ki te polokalame. Kae ne fai mai a Carol, telā ne sae mai muamua, “Au e masani o se sologa ma fai ko fai a fono o fenua mo fono o atufenua.” Kaia? “E tiga loa e ‵kau fakatasi au mo te fia selau io me se fia afe o taina mo tuagane,” ne fai mai a ia, “e masani loa o saga‵saga fakatasi latou mo olotou kāiga. Kafai e kilo atu au ki a latou, mea loa ko kamata o ‵mai a lagonaga sē sologa.” E faigata ki nisi tino ke ‵kau ki se fono o te atufenua io me se fono o fenua mō te taimi muamua, mai tua o se mate o te lotou tino pele. E mata, e iloa ne koe se tino telā e fakafesagai atu ki vaegā fakalavelave penei? Kaia e se ‵kami ne koe a ia ke ‵kau fakatasi mo tou kāiga i te suā fono?

18. E fakagalue pefea ne tatou a te 2 Kolinito 6:11-13 māfai ko fakaasi atu ne tatou te uiga talimalo?

18 Ke fakamāumāu ou taimi mo taina mo tuagane. Taumafai o fakamāumāu ou taimi mo taina mo tuagane kese‵kese, maise latou kolā e se so‵loga. E ma‵nako tatou o “‵tala [‵tou] loto ke ma‵tala ‵lei,” ki vaegā tino penā. (Faitau te 2 Kolinito 6:11-13.) “E fia‵fia faeloa matou māfai e ‵kami matou ne taina mo tuagane ki olotou fale io me faima‵laga fakatasi atu ki se koga,” ne fai mai a Melissa telā ne sae mai muamua. E mata, e isi se tino i tau fakapotopotoga telā e mafai o talimalo faka‵lei ne koe?

19. Ko taimi fea e aoga ei ke fakamāumāu ‵tou taimi mo taina Kelisiano?

19 Ka fia‵fia eiloa a taina Kelisiano māfai e ‵kau fakatasi tatou mo latou i nisi taimi. Kāti e faigata ki nisi tino ke ‵kau fakatasi mo olotou kāiga sē tali‵tonu i taimi o aso malō‵lo. Nisi tino e mafai o fanoa‵noa malosi māfai ko oko ki te po masina telā ne galo atu i ei se tino pele o latou i te mate. Kafai e fakamāumāu ‵tou taimi mo taina mo tuagane kolā e fe‵paki mo vaegā tulaga faiga‵ta penā, ko “‵saga faka‵lei” atu eiloa tatou ki a latou.—Fili. 2:20.

20. E mafai pefea o fesoasoani mai a pati a Iesu i te Mataio 12:48-50 māfai tatou ko sē so‵loga?

20 E uke ‵ki a pogai e mafai ei o se sologa se Kelisiano i nisi taimi. Kae e se ‵tau o puli i a tatou me e malamalama a Ieova māfai ko maua ne se tino a lagonaga penā. E tuku mai faeloa ne Ieova a fesoasoani aoga, e auala i ‵tou taina Kelisiano. (Faitau te Mataio 12:48-50.) Tela la, kafai e fakaasi atu ne tatou ki a Ieova a te loto fakafetai mō ana fakatokaga a‵lofa, ka fai eiloa ne tatou te ‵toe mea‵ lei ke ‵lago atu ki te ‵tou kāiga faka-te-agaga. Faitalia ‵tou lagonaga i nisi taimi, e se mafai o tuku tiaki tatou, me i a Ieova e fakatasi mai faeloa!

PESE 46 Matou e Fakafetai ki a Koe Ieova

^ pala. 5 E mata, e fakafesagai atu koe i nisi taimi ki lagonaga sē sologa? Kafai e fai koe penā, ke loto talitonu me e iloa ‵lei ne Ieova tou fakalavelave kae ka toka a ia o fesoasoani atu ki a koe. I te mataupu tenei, ka sau‵tala tatou ki mea e mafai ne koe o fai ke kufaki i lagonaga sē sologa. Ka tauloto foki tatou ki te auala e mafai ne koe o fakamalosi a taina tapuaki kolā e se so‵loga.

^ pala. 5 Ko oti ne ‵fuli a nisi igoa.

^ pala. 60 FAKAMATALAGA O ATA: Se taina telā ko mate tena avaga e maua ne ia mea aoga mai te fakalogologo ki te faitauga o te Tusi Tapu telā ne puke mo nisi mataupu mō sukesukega.

^ pala. 62 FAKAMATALAGA O ATA: Se taina mo tena tama fafine e asi atu ki se taina matua i te fakapotopotoga kae fakaasi atu te atafai ki a ia.