Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E ‵Valo Mai a Mea ka ‵Tupu i Aso Mai Mua

E ‵Valo Mai a Mea ka ‵Tupu i Aso Mai Mua

Kai mafaufau aka eiloa koe ki te olaga o koe mo tou kāiga i aso mai mua? E mata, ka maua ne koe a te maumea io me ko te malaia, te alofa io me ko te nofo tokotasi? E mata, ka ola leva koe, io me ka mate vave fua koe? Ne mafau‵fau eiloa a te tokoukega o tino ki vaegā fesili penā mō se fia afe o tausaga.

I aso nei, e uke a iloiloga mo fakamatalaga a tāgata ‵poto i te lalolagi nei e uiga ki te olaga i aso mai mua. E tiga eiloa te ‵tonu o fakailoaga kolā ne fai mai ne latou, a nisi fakailoaga ne seki taunu, kae ko nisi ne ma‵sei ‵ki. E pelā me se fakaakoakoga, i te 1912, a Guglielmo Marconi, te tino telā ne maua ne ia a te auala e fakaaoga i ei a uaelesi, ne fai mai penei: “A te oko mai o te poto fou tenei ki te fakaaogaga o uaelesi ka fesoasoani eiloa ke sē ‵tupu a taua.” Kae ne talitonu eiloa se sui tokotasi o te kamupane puke leo ko te Decca, telā ne sē fiafia ki te Beatles i te 1962, me ka galo atu a te takutakua o te potukau tā‵ta kitala tenā.

E tokouke ne ‵fuli atu ki nisi malosi fakataulaitu ke maua ne fakamatalaga e uiga ki mea ‵tupu i aso mai mua. Ne ‵sala atu a nisi tino ki manatu fesoasoani mai tino iloilo fetū; a te vaega lauiloa e tasi e uiga ki te matematega ki te olaga i aso mai mua e faka‵pa eiloa i mekesini mo tusi. Kae ko nisi tino e ‵sala atu ki tino fakamatala mea ‵tupu i aso mai mua, kolā e fai mai me mafai o “fakamatala” ne latou te olaga i aso mai mua i lamī, mai i napa e tuku mai ne latou, mo laina kolā e ‵tele i ou alofilima.

I olotou taumafaiga ke maina latou e uiga ki te olaga i aso mai mua, ne taumafai eiloa a nisi tino i aso mua ke maua ne latou a fakamatalaga mai i faifeau tāgata mo faifeau fāfine kolā e fai pelā me ko sui o olotou atua i talitonuga kolā e ‵kau latou ki ei. E pelā mo te mea tenei, ne fai mai me i te Tupu ko Croesus o Litia ne tuku atu ne ia a meaalofa kolā e ‵togi ‵mafa kae e tāua ‵ki ki te faifeau i Delphi, i Eleni, mo te manakoga ke maua foki ne ia a fakamatalaga ki te ikuga māfai e taua atu a ia ki a Kulesa o Pelesia. Ne fai atu a te faifeau tenei ki a Croesus me ka fakaseai atu eiloa ne ia a te “malo malosi” tenei, māfai e fanatu a ia o taua atu ki a Kulesa. Ona ko tena talitonu ki te fakamatalaga tenei, ne fanatu eiloa a Croesus o taua atu ki a Kulesa, kae ko te malo malosi telā ne fakatakavale ko tena malo eiloa!

Ne fai a te valoaga sē tonu tenei e pelā me se mea sē aoga; e mafai o foliga tonu mai faitalia me tefea te feitu ka manumalo i te taua. Ne malaia eiloa a Croesus ona ko fakamatalaga sē ‵tonu ne tuku atu ki a ia. E mata, e fakamaoni foki ne tino i aso nei me ne ‵tonu a fakamatalaga a vaegā tino penei e uiga ki mea seki ‵tupu?