E Talitonu Koe i te Lalolagi Palataiso se Mea Tonu?
E Talitonu Koe i te Lalolagi Palataiso se Mea Tonu?
NE NĀI tino fua e tali‵tonu me ka fai te lalolagi mo fai se palataiso. E tali‵tonu a tino e tokouke me ka sē tupu lele eiloa te mea tenā. E fai mai te tusi ko The Sacred Earth, telā ne tusi ne Brian Leigh Molyneaux, me ne māfua mai te lalolagi tenei i te ‘‵pamaiga o se mea tafasili i te lasi’ i te fia miliona tausaga ko ‵teka. Kae kafai e se fakaseai ne tino a te lalolagi, e tali‵tonu a tino e tokouke me fakamuli ifo ka fai te lalolagi mo te lagi kātoa e pelā me “se poolo telā e ‵ka i te afi.”
I te 17 senitenali, ne seki maua ne te tino ‵fatu kupu i te ‵gana Peletania ko John Milton a vaegā manatu ‵se penā. I tena kupu gali e tasi ne ‵fatu ko te Paradise Lost, ne tusi mai a ia me ne faite ne te Atua te lalolagi ke fai mo fai se palataiso kae ke ‵nofo i ei a tino. Ne galo atu te Palataiso mua tenā. Kae ne talitonu a Milton me ka toe fakafoki mai te palataiso tenā—kae ko te fakaola telā ko Iesu ka “tuku atu ne ia te taui ki ana tavini fakamaoni, kae ka maua ne latou te fiafia . . . i te Lagi io me ko te Lalolagi” i se aso e tasi. Ne fai mai a Milton mo te mautinoa, penei: “I te taimi tenā, ka fai ei te Lalolagi kātoa mo fai se Palataiso.”
Te Palataiso—i te Lagi io me i te Lalolagi?
E tokouke a tino ‵lotu e ‵pau olotou kilokiloga mo Milton me ka maua fakamuli ne latou se taui mō mea fakama‵taku kolā ne ‵tau o kufaki latou i ei i te lalolagi nei. Kae ka maua ne latou i fea te taui tenā? E mata, ka maua “i te Lagi io me ko te Lalolagi”? E se mafau‵fau lele eiloa a nisi tino me ka maua i te lalolagi a te palataiso. E fai mai latou me ka maua ne tino “te fiafia katoatoa” māfai ko tiakina ne latou te lalolagi kae ola atu i se koga faka-te-agaga i te lagi.
E fai mai i te tusi ko te Heaven—A History, telā ne tusi ne C. McDannell mo B. Lang, me ne talitonu a te faifeau ko Irenaeus me i te olaga i te palataiso telā ka toe fakafoki mai, “ka sē maua i se koga ‵mao i te lagi, kae ka maua eiloa i te lalolagi nei.” E fai mai foki i te tusi tenā, me e tiga eiloa ne fakamoe‵moe a takitaki lotu e pelā mo Ioane Kalavini mo Matini Lutelu ke olo atu laua ki te lagi, ne tali‵tonu foki laua me “ka toe fakafou ne te Atua te lalolagi.” Ne penā foki a talitonuga o tino i nisi lotu. Ne fai mai foki a McDannell mo Lang me ne tali‵tonu a nisi tino Iutaia me kafai e oko ki te taimi tonu o te Atua, a fakalavelave katoa o tino “ka fakaseai atu kae ka maua i ei se olaga fiafia katoatoa i te lalolagi nei.” E ‵tusa mo talitonuga a tino Pelesia i aso mua, “ka toe fakafoki mai te tulaga gali mua o te lalolagi kae ka toe ola a tino i te filemu i ei,” ko pati i The Encyclopaedia of Middle Eastern Mythology and Religion.
Se a la te mea ne tupu ki te fakamoemoega ke ola i se lalolagi palataiso? E mata, ne fai fua tatou ke ola i te lalolagi nei mō se taimi toetoe? E pelā mo te mea ne talitonu ki ei a te faiakoga Iutaia mua ko Philo, e mata, ne fai fua ke “toetoe, kae ‵fonu i fakalavelave” ko te mea ke na olo atu ki se koga faka-te-agaga? Io me e isi se isi fuafuaga a te Atua ne fai i te taimi ne faite ei ne ia te lalolagi ke tuku a tino ke ‵nofo mai lalo i fakanofonofoga faka-palataiso? E mata, ka ma‵kona ‵lei a tino i te feitu faka-te-agaga kae maua foki te fiafia tonu i te lalolagi nei? Kaia e se iloilo ei ne koe a muna a te Tusi Tapu e uiga ki te mataupu tenei? E se taumate ka ‵pau tau fakaikuga mo te fia miliona o tino, kolā ko tali‵tonu me ka ōla eiloa tatou i te lalolagi palataiso telā ka toe fakafoki mai.
[Ata i te itulau e 3]
Ne talitonu te tino ‵fatu kupu ko John Milton me ka toe fakafoki mai eiloa te Palataiso
[Te Fakamatalaga o Ata i te itulau e 3]
Earth: U.S. Fish & Wildlife Service, Washington, D.C./NASA; John Milton: Leslie’s