Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Talitonu Koe i te Lalolagi Palataiso se Mea Tonu?

E Talitonu Koe i te Lalolagi Palataiso se Mea Tonu?

E Talitonu Koe i te Lalolagi Palataiso se Mea Tonu?

NE NĀI tino fua e tali‵tonu me ka fai te lalolagi mo fai se palataiso. E tali‵tonu a tino e tokouke me ka sē tupu lele eiloa te mea tenā. E fai mai te tusi ko The Sacred Earth, telā ne tusi ne Brian Leigh Molyneaux, me ne māfua mai te lalolagi tenei i te ‘‵pamaiga o se mea tafasili i te lasi’ i te fia miliona tausaga ko ‵teka. Kae kafai e se fakaseai ne tino a te lalolagi, e tali‵tonu a tino e tokouke me fakamuli ifo ka fai te lalolagi mo te lagi kātoa e pelā me “se poolo telā e ‵ka i te afi.”

I te 17 senitenali, ne seki maua ne te tino ‵fatu kupu i te ‵gana Peletania ko John Milton a vaegā manatu ‵se penā. I tena kupu gali e tasi ne ‵fatu ko te Paradise Lost, ne tusi mai a ia me ne faite ne te Atua te lalolagi ke fai mo fai se palataiso kae ke ‵nofo i ei a tino. Ne galo atu te Palataiso mua tenā. Kae ne talitonu a Milton me ka toe fakafoki mai te palataiso tenā​​—kae ko te fakaola telā ko Iesu ka “tuku atu ne ia te taui ki ana tavini fakamaoni, kae ka maua ne latou te fiafia . . . i te Lagi io me ko te Lalolagi” i se aso e tasi. Ne fai mai a Milton mo te mautinoa, penei: “I te taimi tenā, ka fai ei te Lalolagi kātoa mo fai se Palataiso.”

Te Palataiso​—i te Lagi io me i te Lalolagi?

E tokouke a tino ‵lotu e ‵pau olotou kilokiloga mo Milton me ka maua fakamuli ne latou se taui mō mea fakama‵taku kolā ne ‵tau o kufaki latou i ei i te lalolagi nei. Kae ka maua ne latou i fea te taui tenā? E mata, ka maua “i te Lagi io me ko te Lalolagi”? E se mafau‵fau lele eiloa a nisi tino me ka maua i te lalolagi a te palataiso. E fai mai latou me ka maua ne tino “te fiafia katoatoa” māfai ko tiakina ne latou te lalolagi kae ola atu i se koga faka-te-agaga i te lagi.

E fai mai i te tusi ko te Heaven​​—A History, telā ne tusi ne C. McDannell mo B. Lang, me ne talitonu a te faifeau ko Irenaeus me i te olaga i te palataiso telā ka toe fakafoki mai, “ka sē maua i se koga ‵mao i te lagi, kae ka maua eiloa i te lalolagi nei.” E fai mai foki i te tusi tenā, me e tiga eiloa ne fakamoe‵moe a takitaki lotu e pelā mo Ioane Kalavini mo Matini Lutelu ke olo atu laua ki te lagi, ne tali‵tonu foki laua me “ka toe fakafou ne te Atua te lalolagi.” Ne penā foki a talitonuga o tino i nisi lotu. Ne fai mai foki a McDannell mo Lang me ne tali‵tonu a nisi tino Iutaia me kafai e oko ki te taimi tonu o te Atua, a fakalavelave katoa o tino “ka fakaseai atu kae ka maua i ei se olaga fiafia katoatoa i te lalolagi nei.” E ‵tusa mo talitonuga a tino Pelesia i aso mua, “ka toe fakafoki mai te tulaga gali mua o te lalolagi kae ka toe ola a tino i te filemu i ei,” ko pati i The Encyclopaedia of Middle Eastern Mythology and Religion.

Se a la te mea ne tupu ki te fakamoemoega ke ola i se lalolagi palataiso? E mata, ne fai fua tatou ke ola i te lalolagi nei mō se taimi toetoe? E pelā mo te mea ne talitonu ki ei a te faiakoga Iutaia mua ko Philo, e mata, ne fai fua ke “toetoe, kae ‵fonu i fakalavelave” ko te mea ke na olo atu ki se koga faka-te-agaga? Io me e isi se isi fuafuaga a te Atua ne fai i te taimi ne faite ei ne ia te lalolagi ke tuku a tino ke ‵nofo mai lalo i fakanofonofoga faka-palataiso? E mata, ka ma‵kona ‵lei a tino i te feitu faka-te-agaga kae maua foki te fiafia tonu i te lalolagi nei? Kaia e se iloilo ei ne koe a muna a te Tusi Tapu e uiga ki te mataupu tenei? E se taumate ka ‵pau tau fakaikuga mo te fia miliona o tino, kolā ko tali‵tonu me ka ōla eiloa tatou i te lalolagi palataiso telā ka toe fakafoki mai.

[Ata i te itulau e 3]

Ne talitonu te tino ‵fatu kupu ko John Milton me ka toe fakafoki mai eiloa te Palataiso

[Te Fakamatalaga o Ata i te itulau e 3]

Earth: U.S. Fish & Wildlife Service, Washington, D.C./NASA; John Milton: Leslie’s