Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E ‵Tau mo Tatou o Tali Atu Pefea ki “Tino Taki Tokotasi”?

E ‵Tau mo Tatou o Tali Atu Pefea ki “Tino Taki Tokotasi”?

“Ke fai faeloa otou pati ke ‵tagi ‵lei, . . . ko te mea ke mafai o tuku atu ne koutou se tali ‵lei ki tino taki tokotasi.”—​KO. 4:6.

1, 2. (a) Fakamatala mai se tala telā e fakaasi mai i ei a te tāua ke ‵sili a fesili kolā e filifili faka‵lei. (Ke onoono ki te ata i te kamataga.) (e) Kaia e se ‵tau ei mo tatou o ma‵taku i mataupu faiga‵ta?

I SE fia tausaga ko ‵teka, ne sau‵tala se tuagane Kelisiano mo tena avaga sē talitonu ki te Tusi Tapu. I taimi ko ‵teka, a ia se tino e tokotasi mai i lotu o Fenua Lotu Kelisiano. A koi fai te lā sau‵talaga, ne fai atu tena avaga i a ia e talitonu ki te Tolutasi. Ona ko tena malamalama me kāti e se iloa ne tou tagata a mea katoa kolā e aofia i te akoakoga o te Tolutasi, ne fesili atu tou fafine i se auala poto, “E mata, e talitonu koe i te Atua ko te Atua, a Iesu ko te Atua, mo te agaga tapu ko te Atua; e ui i ei, e se tokotolu Atua kae tokotasi fua?” Ne poi tou fafine me ne fai mai tena avaga, “Ikai, e se talitonu au ki ei!” Ne sautala fakavave ei lāua ki akoakoga tonu e uiga ki te Atua.

2 E fakaasi mai i te tala tenā a te tāua ke ‵sili a fesili kolā ne filifili faka‵lei i se auala poto. E faka‵mafa mai foki i ei se manatu tāua: E se ‵tau mo tatou o ma‵taku i mataupu faiga‵ta, pelā mo te Tolutasi, te afi i seoli, io me isi se Mafuaga. Kafai e fakalagolago tatou ki a Ieova mo akoakoga kolā e tuku mai ne ia, e mafai faeloa o tuku atu ne tatou se tali fakamalie loto, se tali telā e mafai o ‵goto ki loto o ‵tou tino fakalogo‵logo. (Ko. 4:6) Ke suke‵suke nei tatou ki mea ne fai ne tino talai apo i te sau‵talaga ki mataupu penā. Ka mafau‵fau tatou ki te auala e (1) ‵sili atu ei a fesili kolā e fai ei ke malamalama koe i te tino, (2) fakasako‵sako ei ki pati a te Tusi Tapu, mo te (3) fakaaoga ei a tala fakatusa ke manino ‵lei a te manatu e fai atu ne tatou.

‵SILI A FESILI KE MALAMALAMA KOE I OU TINO FAKALOGO‵LOGO

3, 4. Kaia e tāua ei ke fakaaoga a fesili ke fesoasoani mai ke iloa ne tatou a mea e talitonu ki ei se tino? Tuku mai se fakaakoakoga.

3 E mafai o fesoasoani mai a fesili ke fakaiku aka ne tatou me se a te mea e talitonu ki ei te tino. Kaia e tāua ei a te mea tenā? E fai mai te Faataoto 18:13: “Kafai e se fakalogo mua koe ko tena uiga koe e supa kae valea.” E tonu, se mea ‵lei ke taumafai tatou ke iloa ne tatou me ne a mea e tali‵tonu ki ei ‵tou tino fakalogo‵logo, a koi tuai o ‵loto ‵tou sautalaga ki te kilokiloga a te Tusi Tapu ki se mataupu mautinoa. Me e mafai o māumāu ‵tou taimi o sau‵tala ki se manatu telā ne seki talitonu aka eiloa ki ei a te tino i te taimi muamua!—1 Koli. 9:26.

4 Mafaufau me e sau‵tala tatou mo se tino e uiga ki te afi i seoli. E se ko tino katoa e tali‵tonu i seoli se koga tonu e fakapuapuagā ei i te afi. E tali‵tonu a te tokoukega o tino me se tulaga o te lagonaga telā e ‵vae ei te tino mai te Atua. Tela la, e mafai ne tatou o fai atu penei: “Ona ko te kese‵kese o manatu o tino e uiga ki seoli, e fesili atu au me ne a ou mafaufauga ki ei?” Mai tua o te faka‵logo ki te tali a te tino, ko mafai ei o fesoasoani atu tatou ki a ia ke malamalama i pati a te Tusi Tapu e uiga ki te mataupu.

5. E mafai pefea o fesoasoani mai a te faiga o fesili ke iloa ne tatou te pogai e talitonu ei se tino ki ana mea e fai?

5 E mafai foki o fesoasoani mai a fesili kolā e ‵sili atu i se auala poto ke iloa ne tatou te pogai e talitonu ei se tino ki ana mea e fai. Pelā me se fakaakoakoga, e a māfai e fai mai se tino e fetaui mo tatou i te galuega talai i a ia e se talitonu ki te Atua? Kāti e faigofie o mafau‵fau tatou i te tino tenā e fakamalosigina ne akoakoga faka-te-lalolagi, e pelā mo te akoakoga o te evolusione. (Sala. 10:4) E ui i ei, a nisi tino ko sē fakatuanaki ki te Atua ona ko logo‵maega e uke ne lavea io me ne oko atu ki luga i a latou. Kāti e tai faigata ke talia ne latou a logo‵maega penā mo te talitonu me e isi se Mafuaga alofa. Tela la, kafai e fakalotolotolua te tino i te fale e uiga ki te Atua, e mafai ne tatou o fesili atu, “E mata, e penā eiloa ou lagonaga i taimi katoa?” Kafai e tali mai te tino, ikai, e mafai o fesili atu tatou me e isi se mea ne fai ei ke fakalotolotolua a ia e uiga ki te iai o te Atua. Kāti e fesoasoani mai a tena tali ke fakaiku aka ne tatou me se a te ‵toe auala ‵lei ke fesoasoani atu ki a ia i te feitu faka-te-agaga.—Faitau te Faataoto 20:5.

6. Se a te mea e ‵tau o fai ne tatou māfai ko oti ne ‵sili atu te fesili?

6 Kafai ko oti ne ‵sili atu se fesili, e ‵tau o fakalogo‵logo faka‵lei tatou ki te tali a te tino kae ke malamalama i ana lagonaga. Pelā me se fakaakoakoga, kāti ne fakaasi mai ne se tino me ne fai ne se fakalavelave ne tupu ke fakalotolotolua a ia me e isi se Mafuaga alofa. A koi tuai o fakatalitonu atu me e isi se Atua, se mea ‵lei ke fakaasi atu ne tatou te loto malamalama ki te tino kae fakailoa atu ki ei me e sē se mea ‵se ke mafaufau me kaia e logo‵mae ei tatou. (Sapa. 1:2, 3) A te fai‵pati atu o tatou i se auala alofa kae kufaki e mafai o fakamalosi atu ki tou tagata ke manako o tauloto ki mea e uke atu. *

FAKASAKO‵SAKO E UIGA KI PATI A TE TUSI TAPU

Ne a mea e mafai o fesoasoani mai ke magoi a te faiga o tou galuega talai? (Ke onoono ki te palakalafa e 7)

7. Se a te mea e fakalagolago ki ei a te magoi o ‵tou galuega talai?

7 Ke mafaufau nei tatou ki te auala e fakasako‵sako ei e uiga ki pati a te Tusi Tapu. A te Tusi Tapu ko te ‵toe mea faigaluega tāua a tatou i te galuega talai. E fai ne ia ke ‘‵poto tatou kae ke toka ‵lei mō te faiga o galuega ‵lei.’ (2 Timo. 3:16, 17) E se fakalagolago a te magoi o ‵tou galuega talai ki te uke o tusi siki e faitau ne tatou, kae e fakalagolago ki te auala e fakasako‵sako kae fakamatala atu ei ne tatou. (Faitau te Galuega 17:2, 3.) Ke fai se faka‵tusaga, mafaufau ki fakanofonofoga e tolu kolā e ‵soko mai.

8, 9. (a) Se a te auala e tasi e mafai ei o fakasako‵sako mo se tino telā e talitonu i a Iesu e ‵pau mo te Atua? (e) Ne a nisi fakasako‵sakoga e uiga ki te mataupu tenei e iloa ne koe me e mafai o aoga?

8 Fakanofonofoga 1: I ‵tou galuega talai, e fetaui tatou mo se tino telā e talitonu i a Iesu e ‵pau mo te Atua. Ne a tusi siki e mafai o fakaaoga ne tatou ke fakasako‵sako e uiga ki te mataupu tenā? Kāti e mafai ne tatou o fai atu ki te tino ke faitau mai te Ioane 6:38, telā e fai mai i ei a Iesu: “Me i a au ne vau mai te lagi o fai te loto o ia telā ne uga mai ne ia au kae e se ko toku loto.” Mai tua o te mafau‵fauga ki te fuaiupu tenā, e mafai ne tatou o fesili atu ki te tino: “Kafai a Iesu ko te Atua, ko oi la ne uga mai ne ia a ia mai te lagi? E mata, a te Tino tenā e se sili atu i a Iesu? E se gata i ei, a te tino telā ne uga mai ne ia e sili atu i te tino telā ne uga mai.”

9 E mafai foki ne tatou o faitau atu te Filipi 2:9, telā e fakamatala mai i ei ne te apositolo ko Paulo a te mea ne fai ne te Atua mai tua o te matega a Iesu kae toetu aka. E fai mai te fuaiupu tenā: “Ne fakamaluga aka ei ne te Atua a ia ki se tulaga telā e maluga atu kae tuku atu ki a ia mo te kaimalie a te igoa telā e sili atu i igoa katoa.” Ke fesoasoani atu ki te tino ke mafaufau ki te tusi siki tenā, e mafai ne tatou o fesili atu: “Kafai ne ‵pau a Iesu mo te Atua mai mua o tena mate kae fakamasiki aka fakamuli ne te Atua ki se tulaga e maluga atu, e mata, e se fai i ei ke maluga atu a Iesu i te Atua? Tela la, e mafai pefea o maluga atu se tino i te Atua?” Kafai e āva te tino tenā ki te Muna a te Atua kae loto fakamaoni, e mafai o fakamalosi atu a fakasako‵sakoga penā ke sukesuke malosi tou tagata ki te mataupu.—Galu. 17:11.

10. (a) E mafai pefea o fakasako‵sako tatou mo se tino telā e talitonu ki te afi i seoli? (e) Ne a fakamasakoga ne iloa ne koe me ne aoga i te sautalaga ki te afi i seoli?

10 Fakanofonofoga i te 2: Se tino i te fale e malosi i te lotu kae talitonu i tino ma‵sei ka fakapuapuagā i te afi i seoli ki se gata mai. Kāti e fakamalosi aka a tena talitonu ki te afi i seoli ne se manakoga ke kilo atu ki tino amio ma‵sei ko fakasala ona ko olotou faifaiga ma‵sei. Ka fakasako‵sako pefea tatou mo se tino e nofo mo lagonaga penā? A te mea muamua, e mafai ne tatou o fakatalitonu atu ki a ia i tino amio ma‵sei ka fakasala. (2 Tesa. 1:9) Ka oti, ko fai atu ei tatou ki tou tagata ke faitau mai te Kenese 2:16, 17, telā e fakaasi mai i ei i te ‵togi o te agasala ko te mate. E mafai ne tatou o fakamatala atu me e auala i te agasala a Atamu, ne fai ei ne ia a te kaukāiga o tino katoa ke fa‵nau mai e pelā me ne tino agasala. (Loma 5:12) Kae e mafai o fakasae aka ne tatou me e seai ne pati a te Atua e uiga ki te fakasala i te afi i seoli. Kae e mafai ne tatou o fesili atu, “Kafai ne fakamataku ki a Atamu mo Eva i a lāua ma fakapuapuagā ki te se-gata-mai, e mata, e sē se mea ‵lei ke fakailoa atu ki a lāua ke fakaeteete i ei?” Mai konā, ko mafai ei o faitau atu ne tatou a te Kenese 3:19, telā ne fakailoa atu i ei a te fakasalaga mai tua o te lā agasala kae seai eiloa ne pati e uiga ki te afi i seoli. I lō te fai penā, ne fai atu ki a Atamu i a ia ka toe foki eiloa ki te ‵pefu. Kāti e mafai ne tatou o fesili atu, “E mata, e ‵lei ke fai atu ki a Atamu i a ia ka toe foki eiloa ki te laukele māfai a ia e fano tonu ki te afi i seoli?” Kafai e loto malamalama te tino, ka fai ne se fesili penā ke mafaufau ‵loto tou tagata ki te mataupu tenei.

11. (a) Se a te auala e tasi e fakasako‵sako ei tatou mo se tino telā e talitonu i tino ‵lei katoa e olo ki te lagi? (e) Ne a fakamasakoga ne iloa ne koe me ne aoga ki te mataupu e uiga ki te olo ki te lagi?

11 Fakanofonofoga i te 3: I te galuega talai, e fetaui tatou mo se tino telā e talitonu i tino ‵lei katoa e olo ki te lagi. E mafai o pokotia a te auala e fakamatala ei ne te tino i te fale a te Tusi Tapu i se talitonuga penā. Pelā me se fakaakoakoga, mafaufau me e sautala fakatasi tatou mo ia ki te Fakaasiga 21:4. (Faitau.) Kāti e leake a te tino i fakamanuiaga kolā ne fakamatala mai i te fuaiupu tenā ne fakasino atu loa ki te olaga i te lagi. E mafai pefea o fakasako‵sako fakatasi tatou mo tou tagata? I lō te fakaaoga o se tusi siki fakaopoopo ke fakatalitonu atu, e mafai ne tatou o ‵saga atu ki se manatu i loto i te tusi siki tenā. E fai mai i ei me “ka se toe ai se mate.” E mafai ne tatou o fesili atu ki te tino me e lotomalie a ia me kafai ko se toe ai se mea, ko tena uiga a te mea tenā ne isi i te taimi muamua. E se taumate, ka fai mai a ia, ao. Mai konā, ko fai atu ei tatou me ne seki ai aka eiloa se mate i te lagi; a tino e ‵mate fua i te lalolagi nei. Tela la, se manatu tonu me e ‵tau o fakasino atu a te Fakaasiga 21:4 ki fakamanuiaga i te taimi mai mua i te lalolagi nei.—Sala. 37:29.

FAKAAOGA A TALA FAKATUSA KE MAUA TE MANATU TĀUA

12. Kaia ne fakaaoga ei ne Iesu a tala fakatusa?

12 I tafa o te faiga o fesili, ne fakaaoga ne Iesu a tala fakatusa i te faiga o tena galuega talai. (Faitau te Mataio 13:34, 35.) Ne fesoasoani atu a tala fakatusa a Iesu ke fakaasi mai a ‵kanoloto tonu o latou kolā ne fakalogo‵logo mai ki a ia. (Mata. 13:10-15) Ne fai foki ne tala fakatusa ke ‵gali akoakoga a Iesu kae faigofie o masaua. E mafai pefea o fakaaoga ne tatou a tala fakatusa i ‵tou akoakoga totino?

13. E mafai pefea o fakamatala atu ne tatou i te Atua e maluga atu i a Iesu?

13 A tala fakatusa faigofie ko toe vaega ‵lei ke fakaaoga. Pelā me se fakaakoakoga, kafai e fai te fakamatalaga i te Atua e maluga atu i a Iesu, e se taumate e mafai ne tatou o fakaaoga a fakatomuaga kolā e ‵soko mai. E mafai ne tatou o fakaasi atu me ne fakaaoga ne te Atua mo Iesu a te tulaga o te kāiga ke fakamatala ei a te fesokotakiga o lāua. Ne fakasino atu te Atua ki a Iesu e pelā me ko tena Tama, kae ne faipati a Iesu e uiga ki te Atua e pelā me ko tena Tamana. (Luka 3:21, 22; Ioa. 14:28) Tafa atu ki ei, e mafai ne tatou o fesili atu ki te tino i te fale: “Kafai e manako koe o akoako mai ki a au i tino tokolua e ‵pau a lā tulaga, se a te vaegā fesokotakiga faka-te-kāiga e fakaaoga ne koe ke fakamaina mai ei a te manatu?” Kāti ka fai mai te tino me ko te fesokotakiga o tamaliki—ke oko foki ki masaga. Kafai e tenā, e mafai ne tatou o fai atu i te mea tenā se faka‵tusaga masani. Kae kāti e mafai ne tatou o fesili atu: “Kafai koe mo au ko leva ne mafau‵fau ki te tala fakatusa tenei, e mata, ne seki mafaufau foki a Iesu—te Faiakoga Sili—ki te tala fakatusa tenā? I lō te fai penā, ne faipati a ia e uiga ki te Atua e pelā me ko tena Tamana. Tela la, ne fakaasi mai ne Iesu i te Atua e matua atu kae malosi atu tena pulega i a ia.”

14. Se a te tala fakatusa e fakaasi mai i ei me e ‵se te manatu me ne talia ne te Atua ke fakapuapuagā ne te Tiapolo a tino i te afi i seoli?

14 Mafaufau ki te suā fakaakoakoga. E mafau‵fau a nisi tino i a Satani “e pule” i te afi i seoli. E mafai o fesoasoani atu te tala fakatusa ki se mātua ke lavea ne ia a te sē tonu o te manatu me ne talia ne te Atua ke fakapuapuagā ne te Tiapolo a tino i te afi i seoli. E mafai ne tatou o fai atu penei: “Mafaufau i tau tamaliki ko oko eiloa i te sē fakalogo kae fai ne ia a mea ma‵sei e uke. Ka saga atu pefea koe ki ei?” E se taumate, ka fai mai te mātua me ka fakatonu ne ia tena tama. Kāti ka taumafai faeloa a ia o fesoasoani ki te tamaliki ke fakagata a te faiga o amioga ma‵sei. (Faata. 22:15) I te tulaga tenei, e mafai ne tatou o fesili atu ki te mātua me ne a mea ka fai ne ia māfai e ‵teke atu te tamaliki ki taumafaiga katoa o fesoasoani atu ki a ia. E fai mai a te tokoukega o mātua me i te fakaotiga loa, ka fakasala ne latou a te tamaliki. Mai konā, ko mafai ei ne tatou o fesili atu: “Kae a māfai e iloa aka ne koe i tau tamaliki ne fakamalosigina ne se tino masei ke ‵teke atu ki a koe?” E seai se fakalotolotolua me ka ita te mātua ki se tino penā. Ke maua te manatu tāua i te tala fakatusa, e mafai ne tatou o fesili atu ki te mātua, “Me ko iloa ne koe i tau tamaliki ne fakamalosigina ne se tino masei, e mata, ka fakamolemole atu koe ki te tino tenā ke fakasala aka tau tamaliki?” E mautinoa i te tali ki ei ko te ikai. Tela la, ko manino mai i ei me ne seki fakaaoga ne te Atua a Satani ke fakasala ne ia a tino foki eiloa kolā ne fakamalosi ne te Tiapolo ke fai a mea ma‵sei!

FAKATUMAU SE KILOKILOGA PALENI

15, 16. (a) Kaia e se ‵tau ei o fakamoe‵moe tatou me ka talia ne tino katoa kolā e talai tatou ki ei a te fekau o te Malo? (e) E mata, e ‵tau eiloa mo tatou o ata‵mai malosi ko te mea ke magoi a te faiga o akoakoga? Fakamatala mai. (Ke onoono foki ki te pokisi “ Se Mea Faigaluega e Fesoasoani Mai ke Tuku Atu ne Tatou se Tali.”)

15 E malama‵lama tatou me e se ko tino katoa kolā e talai tatou ki ei ka talia ne latou te fekau o te Malo. (Mata. 10:11-14) E tonu eiloa tenā, māfai foki loa e fesili tonu atu tatou, fakaaoga a toe fakasakosakoga ‵lei, kae fai a toe tala fakatusa ‵lei. E ui i ei, e isi eiloa ne nāi tino kolā e faka‵logo ki akoakoga a Iesu—kae ko ia eiloa te ‵toe Faiakoga sili ne ola i te lalolagi nei!—Ioa. 6:66; 7:45-48.

16 I te suā feitu, kafai tatou e mafau‵fau i a tatou e se ata‵mai malosi, e mafai eiloa o magoi a ‵tou galuega talai. (Faitau te Galuega 4:13.) E tuku mai i te Muna a te Atua a pogai ‵lei ke tali‵tonu tatou i “tino loto ‵lei katoa kolā e ‵tau o maua ne latou a te ola se-gata-mai” ka talia ne latou a te tala ‵lei. (Galu. 13:48) Tela la, ke ati aka kae fakatumau se kilokiloga paleni ki a tatou eiloa mo latou kolā e talai atu ne tatou ki ei a te tala ‵lei o te Malo. Ke na fakaaoga katoatoa ne tatou a akoakoga kolā e tuku mai ne Ieova, kae tali‵tonu me ka aoga ki a tatou mo latou kolā e faka‵logo mai ki a tatou. (1 Timo. 4:16) E mafai ne Ieova o fesoasoani mai ke iloa ne tatou te auala ka tali atu ei tatou ki “tino taki tokotasi.” E pelā mo te suā mea telā ka onoono tatou ki ei, a te auala e tasi ke iku manuia ei ‵tou galuega talai ko te tautali i te mea telā e masani o fakaigoa ki te Tulafono Fakaaulo.

^ pala. 6 Ke onoono ki te mataupu “Is It Possible to Build Faith in a Creator?” i The Watchtower o Oketopa 1, 2009.