Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

A Ieova se Atua Telā e Fakatoka Faka‵lei Ana Mea e Fai

A Ieova se Atua Telā e Fakatoka Faka‵lei Ana Mea e Fai

“Me i te Atua e se ko te Atua o te fai valevale, kae ko te Atua o te filemu.”​—1 KOLI. 14:33.

1, 2. (a) Ko oi ne faite muamua ne te Atua, kae ne fakaaoga pefea a ia ne Ieova? (e) Se a te mea e fakaasi mai i ei i te faitega o agelu ne fakatoka faka‵lei eiloa?

A TE Mafuaga o te iunivesi, ko Ieova, e fakatoka faka‵lei ana mea e fai. A tena mea muamua ne faite ko tena Tama pele faka-te-agaga e tokotasi, telā e taku ko “te Muna” me i a ia ko te tukumuna tāua a te Atua. Ne tavini atu te Muna ki a Ieova mai te se-gata-mai, me e fai mai te Tusi Tapu: “Ne ola te Muna i te kamataga, kae ne ‵nofo fakatasi te Muna mo te Atua.” Ne fai mai foki ki a tatou: “Ne faite a mea katoa e auala i a ia [te Muna], kae e seai eiloa se mea e tasi ne faite e aunoa mo tena fesoasoani.” I se 2,000 tupu tausaga ko ‵teka, ne uga mai ne te Atua a te Muna ki te lalolagi, te koga telā ne fai ei ne ia mo te fakamaoni a te loto o tena Tamana e pelā me se tagata ‵lei katoatoa ko Iesu Keliso.—Ioa. 1:1-3, 14.

2 A koi tuai o liu tagata a ia, ne tavini atu te Tama a te Atua mo te alofa fakamaoni e pelā me se “tagata poto i te fakatutu.” (Faata. 8:30) E auala i a ia, ne faite ei ne Ieova a te fia miliona o nisi mea ola faka-te-agaga i te lagi. (Ko. 1:16) E fai mai te tala e tasi i te Tusi Tapu e uiga ki agelu penā: “E fia afe o tino e tavini ki a ia, kae fia miliona e tu i ona mua.” (Tani. 7:10) Ne fakasino atu ki mea ola faka-te-agaga katoa a te Atua e pelā me se “kautau” a Ieova ne fakatoka faka‵lei. —Sala. 103:21.

3. E pefea te uke o fetu mo paneta, kae se a te auala e fakatoka ei latou?

3 Kae e a mea ne faite kolā e lavea ki mata, pelā mo fetu mo paneta kolā e se maua o lau? E uiga ki fetu, e li‵poti mai a te Chronicle mai i Houston, Texas, me i se sukesukega ne fai fakamuli nei “e lau i piliona mo piliona a fetu mo paneta, io me e uke atu fakatolu taimi i lō te aofaki ne galue ne saienisi i taimi ko ‵teka.” Ne fakatoka a fetu ki loto i kaniva, kae nofo ki te fia piliona io me tiliona fetu i kaniva takitasi, e pelā foki mo te uke o paneta. A te ukega o kaniva ne fakatoka ki fakaputugā fetu fo‵liki mo fakaputugā fetu ‵lasi.

4. Kaia e ‵tau ei o fakaiku aka ne tatou me ka fakatoka foki a tavini a te Atua i te lalolagi nei?

4 E pelā mo mea ola faka-te-agaga i te lagi, e fakaofoofogia eiloa te fakatokaga o mea kolā e lavea ne tatou i te lagi. (Isa. 40:26) Tela la, se mea ‵lei ke fakaiku aka ne tatou me ka fakatoka ne Ieova ana tavini i te lalolagi nei. E manako a ia ke fakatumau ne latou a te tokagamalie o olotou mea e fai, kae e tāua ‵ki a te mea tenā me ko oko eiloa i te uke o galuega tāua e ‵tau o fai ne latou. A te tala gali o te taviniga ne fai ne tino tapuaki o Ieova i taimi ko ‵teka mo taimi nei e tuku mai i ei se fakamaoniga mautinoa me ne fakatasi atu a ia ki a latou kae ko ia “e se ko te Atua o te fai valevale, kae ko te Atua o te filemu.”—Faitau te 1 Kolinito 14:33, 40.

TINO O TE ATUA I ASO TAUMUA KOLĀ NE FAKATOKA FAKA‵LEI

5. Ne fakamakosu pefea a te fakatokaga ‵lei ke faka‵fonu ne te kaukāiga o tino a te lalolagi?

5 I te taimi ne faite ei ne Ieova a tino muamua eiloa, ne fai atu a ia ki a lāua: “Fakatokouke otou tamaliki, ko te mea ko otou fanau ke ‵nofo i te lalolagi kae pule i ei. Ko tuku atu ne au ki a koutou te pule i luga i ika, manu eva, mo manu vae fa katoa.” (Kene. 1:28) E ‵tau o ola aka a te kaukāiga o tino i se auala telā ne fakatoka faka‵lei ko te mea ke ‵nofo a tino i te lalolagi kae faka‵solo atu te Palataiso ki koga katoa i te lalolagi. A te fakataunuga o te fakatokaga ‵lei tenā ne fakamakosu malie ne te sē faka‵logo o Atamu mo Eva. (Kene. 3:1-6) E seki leva, kae matea ne Ieova a “te amio ma‵sei o tino katoa i te lalolagi, mo te lai‵lai o olotou mafaufauga.” Kae ko te ikuga, “ko oti ne fakamasei a te lalolagi i mua o te Atua tonu, kae ko te lalolagi ko ‵fonu i amioga fakasaua.” Tela la, ne fuafua ne te Atua ke aumai te lolo ki te lalolagi ke fakaseai i ei a tino sē amio atua.—Kene. 6:5, 11-13, 17NW.

6, 7. (a) Kaia ne fiafia ei a Ieova ki a Noa? (Ke onoono ki te ata i te kamataga.) (e) Se a te mea ne tupu ki tino sē fakamaoni katoa i aso o Noa?

6 E ui i ei, ne ‘fiafia a Ieova ki a Noa’ i a ia “se tagata amiotonu” kae “ko ia fua tokotasi te tino ‵lei i aso konā.” Ona ko ‘Noa ne sa‵sale fakatasi mo te Atua,’ ne fakatonu atu ei a Ieova ki tou tagata ke faite se matugā vaka lasi. (Kene. 6:8, 9, 14-16) Ne fetaui ‵lei a te fuafuaga tenā mō te faka‵saoga o ola o tino mo manu. Ne fakalogo eiloa a Noa o “fai a mea katoa kolā ne fakatonu atu ne te Aliki [Ieova] ke fai,” kae fakatasi mo te fesoasoani o tena kāiga, ne fakaoti ei ne tou tagata a te galuega i se auala tokagamalie. I te otiga ne ave a mea ola katoa ki loto i te vaka, “‵pono atu ei ne te Aliki [Ieova] te mataloa.”—Kene. 7:5, 16.

7 I te pokoga o te Lolo i te 2370  T.L.M., “ne ‵solo faka‵ma ne te Aliki [Ieova] a mea ola katoa i te lalolagi,” kae faka‵sao fua ne ia a te tino fakamaoni ko Noa mo tena kāiga i te vaka. (Kene. 7:23) A tino katoa i te lalolagi i aso nei ne tupuga o Noa, ana tama ta‵gata, mo olotou avaga. Kae ko tino sē fakatuanaki katoa kolā ne ‵nofo i tua i te vaka ne ‵mate me ne ita ma faka‵logo latou ki a Noa, “te tino talai o te amiotonu.”—2 Pe. 2:5.

Ne fesoasoani atu a fakatokaga ‵lei ke ‵sao a tino e tokovalu i te Lolo (Ke onoono ki te palakalafa e 6, 7)

8. Se a te mea e fakatalitonu mai i ei me ne ‵lei a fakatokaga i Isalaelu i te taimi ne fakatonu atu ei te Atua ki ana tino ke ulu atu ki loto i te Fenua o te Folafolaga?

8 Ne fakatoka ne te Atua a tino Isalaelu ke fai pelā me se fenua i te valu selau tupu tausaga mai tua o te Lolo. Ne aofia i fakatokaga ‵lei a feitu katoa o te lotou olaga kae maise eiloa te faiga o te lotou tapuakiga. I tafa o faitaulaga e tokouke mo te kau Levi, e isi foki ne “fāfine kolā e tavini i te mataloa o te Faleie o te Aliki [Ieova].” (Eso. 38:8) I te taimi ne fakatonu atu ei a Ieova te Atua ki tino Isalaelu ke ulu atu ki loto i Kanana, ne seki fakamaoni a te kautama tenā, kae ne fai atu a ia ki a latou: “E seai eiloa se tino i a koutou ka ulu ki loto i te fenua telā ne tauto au ke ‵nofo koutou i ei, kae na ko Kalepo te tama tagata a Iefune mo Iosua te tama tagata a Nuno” me ne aumai ne lāua se lipoti ‵lei mai tua o te iloiloga o te Folafolaga. (Nume. 14:30, 37, 38NW) E ‵tusa mo te fakatonuga a te Atua, ne fai fakamuli atu a Mose ki a Iosua ke fai a ia mo ana sui. (Nume. 27:18-23) I te taimi telā ko pili ei o ‵taki atu ne Iosua a tino Isalaelu ki Kanana, ne fakamalosi atu ki tou tagata: “Sa mataku io me e loto vaivai, me i a au, te Aliki [Ieova] tou Atua e fakatasi atu faeloa ki a koe i so se koga e fano koe i ei.”—Iosu. 1:9.

9. Ne pefea a lagonaga o Lahapa e uiga ki a Ieova mo ana tino?

9 Ne fakatasi atu eiloa a Ieova te Atua ki a Iosua i so se koga ne fano a ia ki ei. Pelā me se fakaakoakoga, mafaufau ki te mea ne tupu i te taimi ne ma‵nava ei te kau Isalaelu i tafa o te fa‵kai o Kanana ko Ieliko. I te 1473 T.L.M., ne uga ne Iosua a tāgata e tokolua ke olo o iloilo ‵muni a Ieliko, kae ne fetaui lāua mo te fafine tali tāgata ko Lahapa. Ne faka‵muni lāua ne tou fafine i te tuāfale o tena fale, o ‵funa lāua mai i tino kolā ne uga mai ne te tupu o Ieliko ke puke lāua. Ne fai atu a Lahapa ki sipai Isalaelu konei: “E iloa ne au i te fenua tenei ko oti ne tuku atu ne te Aliki [Ieova] mō koutou. . . . A matou ko oti ne logo i te faiga ne te Aliki [Ieova] a te Tai Kula ke ‵masa pakupaku i otou mua . . . matou ne logo foki i te tamatega ne koutou a Sekono mo Oko, kolā ko tupu o Amoli.” Ne toe fai mai tou fafine: “A te Aliki [Ieova] te otou Atua, ko te Atua i te lagi mo te lalolagi.” (Iosu. 2:9-11) Ona ko Lahapa ne ‵lago katoatoa ki te fakapotopotoga saukātoa a Ieova i taimi konā, ne onoono eiloa te Atua ki tou fafine mo tena kāiga ke ‵sao i te taimi ne fakatakavale ei ne te kau Isalaelu a Ieliko. (Iosu. 6:25) Ne fakatuanaki a Lahapa, mataku tonu ki a Ieova, kae fakaasi atu te āva ki ana tino.

SE FAKAPOTOPOTOGA MALOSI ‵KI I TE SENITENALI MUAMUA

10. Ne a pati ne fai atu ne Iesu ki takitaki lotu Iutaia i ana aso, kae kaia ne faipati atu ei a ia penā?

10 Mai lalo i te takitakiga a Iosua, ne fakatakavale ei ne te kau Isalaelu a fa‵kai e uke kae ‵nofo i te fenua o Kanana. Kae se a te mea ne tupu i taimi fakamuli ifo? Ne soli faeloa ne tino Isalaelu a tulafono a te Atua i senitenali e uke. I te taimi ne uga mai ei ne Ieova a tena Tama ki te lalolagi, ne tuku faka‵sau mai eiloa te fakata‵mala o latou o faka‵logo ki te Atua mo ana tukumuna, tenā ne fai atu ei a Iesu ki Ielusalema me “ne tamate [ne ia] a pelofeta.” (Faitau te Mataio 23:37, 38.) Ne ‵teke atu te Atua ki takitaki lotu Iutaia ona ko te sē fakamaoni o latou ki a ia. Tenā, ne fai atu ei Iesu ki a latou: “A te Malo o te Atua ka tapale keatea mai i a koutou kae tuku atu ki se fenua telā e ‵fua mai i ei a fuataga ‵lei.”—Mata. 21:43.

11, 12. (a) Se a te mea e fakatalitonu mai i ei me i te senitenali muamua, ne ‵fuli ne Ieova ana fakamanuiaga mai te fenua o tino Iutaia ki te suā fakapotopotoga? (e) Ko oi ne aofia i te fakapotopotoga fou telā ne talia ne te Atua?

11 I te senitenali muamua T.A., ne tiakina ne Ieova a te fenua sē fakamaoni o Isalaelu. E se fakauiga i ei me ko seai sena fakapotopotoga o tavini a‵lofa fakamaoni i te lalolagi. Ne fakaoko atu ne Ieova ana fakamanuiaga ki se fakapotopotoga fou kae malosi ‵ki telā e fakavae ki a Iesu Keliso mo ana akoakoga. Ne kamata a te fakapotopotoga tenā i te Penitekoso 33 T.A. I te taimi tenā, e toko 120 a soko o Iesu ne maopoopo i se koga i Ielusalema kae i te “taimi eiloa tenā ne lagona ei ne latou te ‵gulu mai te lagi e pelā eiloa me se afā, kae ne ‵fonu ei a te fale katoa.” Kae “ne lavea atu ne latou a mea e pelā me ne ulaga afi kae foliga pelā me ne alelo i luga i a latou taki tokotasi. Ne ‵fonu latou katoa i te agaga tapu kamata ei o fai‵pati latou ki ‵gana kese‵kese, e pelā eiloa mo te mea ne tuku atu ne te agaga tapu ke fai‵pati latou ki ei.” (Galu. 2:1-4) Ne tuku mai i te mea fakaofoofogia tenei ne tupu se fakamaoniga tonu me ne ‵lago atu a Ieova ki te fakapotopotoga fou tenei, telā e aofia i ei a soko o Keliso.

12 I te aso fia‵fia tenā, “kāti e toko 3,000 a tino ne fakaopoopo” ki te aofaki o soko o Iesu. E se gata i ei, “ne tumau faeloa a Ieova i te fakaopoopo atu ki a latou i aso takitasi a tino kolā ko fakaolagina.” (Galu. 2:41, 47) Ona ko te magoi o te galuega a tino talai konā i te senitenali muamua, ne iku atu ei ki te “gasolo ki mua o te muna a te Atua, kae ne fakaopoopo faeloa a te aofaki o soko i Ielusalema.” Kae “e tokouke a faitaulaga ne fai pelā me ne tino tali‵tonu.” (Galu. 6:7) E tokouke a tino loto a‵lofa ne talia ne latou a te munatonu telā ne folafola atu ne sui o te fakapotopotoga fou tenei. Fakamuli ifo, ne tuku mai foki ne Ieova a fakamaoniga o tena ‵lago mai i te taimi ne kamata ei o aumai ne ia a “tino o fenua fakaa‵tea” ki loto i te fakapotopotoga Kelisiano.—Faitau te Galuega 10:44, 45.

13. Se a te galuega a te fakapotopotoga fou a te Atua?

13 E seai se fakalotolotolua ki te galuega a soko o Keliso mai te Atua. Ne fai ne Iesu se fakaakoakoga ‵lei ki a latou, me mai tua eiloa o tena papatisoga, ne kamata ei a ia o talai atu e uiga ki “te Malo o te lagi.” (Mata. 4:17) Ne akoako ne Iesu ana soko ke fai foki ne latou a te galuega tenā. Ne fai atu a ia ki a latou: “Ka fai koutou mo molimau ki a au i Ielusalema, i Iuta kātoa mo Samalia, ke oko eiloa ki toe koga ‵mao i te lalolagi.” (Galu. 1:8) Ne malamalama ‵lei a soko muamua o Keliso i te mea telā ne manakogina ke fai ne latou. Pelā me se fakaakoakoga, ne fai atu a Paulo mo Panapa mo te loto toa ki tino Iutaia kolā ne ‵teke atu ki a lāua i Anitioka i Pisitia: “Ne ‵tau eiloa o folafola atu muamua ki a koutou te muna a te Atua. Kae ona ko te mea ko ‵teke atu koutou ki ei kae ko fakaiku aka me e se ‵tau o maua ne koutou te ola se-gata-mai, kiloke! a māua ka ‵saga atu ki fenua fakaa‵tea. Me ko oti ne fakatonu mai a Ieova ki a māua i pati konei, ‘Ko oti ne filifili ne au a koe mo fai te mainaga ki fenua fakaa‵tea, ke fai koe mo fakaolataga ke oko ki toe koga ‵mao o te lalolagi.’” (Galu. 13:14, 45-47) Talu mai te senitenali muamua, ko oti ne fakailoa atu ne te vaega faka-te-lalolagi o te fakapotopotoga saukātoa a te Atua a tena fakatokaga mō te fakaolataga.

E TOKOUKE NE ‵MATE, KAE KO TAVINI A TE ATUA NE ‵SAO

14. Se a te mea ne tupu ki Ielusalema i te senitenali muamua, kae ko oi ne ‵sao i ei?

14 Ne seki talia ne tino Iutaia a te tala ‵lei, tenā ne oko atu ei a fakalavelave ki luga i a latou, me ne fai atu Iesu ke fakaeteete ana soko: “Kafai e lavea ne koutou a Ielusalema e nikoi ne kautau, ka iloa ei ne koutou me ko pili mai tena fakamaseiga. Ke na ‵tele atu la latou kolā e ‵nofo i Iuta ki luga i mauga, ke na ‵tele foki ki tua a tino kolā e ‵nofo i Ielusalema, a ko latou kolā i tua ke se toe olo atu ki loto i ei.” (Luka 21:20, 21) Ne taunu eiloa a te mea telā ne folafola atu ne Iesu. Ona ko te ‵teke atu o tino Iutaia, ne nikoi ei ne te kautau Loma a Ielusalema i te 66 T.A. mai lalo i te takitaki ko Cestius Gallus. Ne ‵foki fakavave a kautau konā, kae ne maua i ei ne soko o Iesu se avanoaga ke olo kea‵tea mai i Ielusalema mo Iuta. E ‵tusa mo pati a te tino tusitala ko Eusebius, a te tokoukega o tino ne ‵tele ki te suā feitu o te Vaitafe ko te Iolitana o olo ki Pela i Pelea. I te 70 T.A., ne toe ‵foki mai a te kautau Loma mai lalo i te Takitaki kautau ko Tito kae ne fakamaofa i ei a Ielusalema. Kae ko Kelisiano fakamaoni ne ‵sao me ne faka‵logo latou ki te faka‵pulaga a Iesu.

15. Ne faopoopo faeloa a te kau Kelisiano faitalia a te ā?

15 Faitalia a mea faiga‵ta, fakasauaga, mo nisi tofotofoga o te fakatuanaki ne oko ki soko o Keliso, ne faopoopo faeloa te kau Kelisiano i te senitenali muamua. (Galu. 11:19-21; 19:1, 19, 20) Ne ga‵solo faeloa ki mua a Kelisiano muamua i te feitu faka-te-agaga me ne fakamanuia latou ne te Atua.—Faata. 10:22.

16. Ko te mea ke gasolo ki mua i te feitu faka-te-agaga, se a te mea ne ‵tau o fai ne Kelisiano taki tokotasi?

16 Ko te mea ke gasolo ki mua i te feitu faka-te-agaga, e ‵tau mo Kelisiano taki tokotasi o fai a taumafaiga totino. A te sukesuke faka‵lei ki te Tusi Tapu, ‵kau faeloa ki fakatasiga, kae galue mo te loto finafinau i te galuega talai o te Malo ne mea kolā e ‵tau o fai. Ne fesoasoani atu a galuega penā ki te malosi faka-te-agaga mo te ‵kau fakatasi o tino Ieova i te taimi tenā, kae penā foki i aso nei. Ne maua ne latou kolā ne ‵kau fakatasi mo fakapotopotoga mua kolā ne fakatoka faka‵lei a mea aoga e uke mai i taumafaiga a ovasia mo tavini fesoasoani kolā ne loto fia‵fia o fesoasoani. (Fili. 1:1; 1 Pe. 5:1-4) Kae se mea fakafiafia eiloa māfai e āsi atu a ovasia faima‵laga, e pelā mo Paulo, ki fakapotopotoga! (Galu. 15:36, 40, 41) E fakaofoofogia eiloa a mea kolā e ‵pau ei a ‵tou tapuakiga mo Kelisiano i te senitenali muamua. Ko oko eiloa i te loto fakafetai o tatou me ne fakatoka ne Ieova ana tavini i taimi konā e pelā eiloa mo aso nei! *

17. Se a te mea ka sautala ki ei i te suā mataupu?

17 Ona ko te pili mai o te gataga o te lalolagi a Satani i aso fakaoti konei, ko gasolo aka eiloa o makini malosi ki mua a te vaega faka-te-lalolagi o te fakapotopotoga saukātoa a Ieova. E mata, e olo tasi koe mo ia? E mata, ko oti ne gasolo koe ki mua i te feitu faka-te-agaga? Ka fakaasi atu i te suā mataupu a te auala e mafai ei ne koe o fai penā.

^ pala. 16 Ke onoono ki mataupu ko te “E Tapuaki Atu a Kelisiano i te Agaga mo te Munatonu” mo te “E Ola Eiloa Latou i te Munatonu” i Te Faleleoleo Maluga o Aokuso 1, 2002. Ko oti ne ‵lomi a mea e uke ke sautala ki ei e uiga ki te vaega faka-te-lalolagi o te fakapotopotoga saukātoa a te Atua i aso nei i te tusi ko te Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom.