Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Te Auala e Fakapilipili Mai ei a Ieova ki a Tatou

Te Auala e Fakapilipili Mai ei a Ieova ki a Tatou

“Fakapilipili atu ki te Atua, kae ka fakapilipili mai a ia ki a koutou.”—IAKO. 4:8.

1. Se a te mea e ma‵nako ki ei a tino, kae ko oi e mafai o fakamalie aka ne ia te manakoga tenā?

E MA‵NAKO a tino ke ‵pili malosi atu latou ki nisi tino. E fai pelā i tino taki tokotasi e “pili malosi atu ki te suā tino māfai e fiafia malosi te suā tino ki te suā tino kae e iloa ‵lei ne te suā tino a te suā tino.” E masani o fakamalosi ne tatou a ‵tou fesokotakiga mo kāiga mo taugasoa kolā e a‵lofa, amanaia, kae malama‵lama i a tatou. E ui i ei, a te Tino telā e manakogina ke ati aka ne tatou se fesokotakiga ‵pili mo ia ko ‵tou Mafuaga Sili.—Fai. 12:1.

2. Se a te mea ne tauto mai a Ieova ki a tatou, kae kaia e se tali‵tonu ei a tino e tokouke ki te tautoga tenā?

2 E fakamalosi mai a Ieova i loto i tena Muna ke “fakapili‵pili atu” tatou ki a ia, kae ne tauto mai a ia me kafai e fai tatou penā, “ka fakapilipili mai a ia” ki a tatou. (Iako. 4:8) Ko oko eiloa i te fakamalosi loto o te manatu tenā! E ui i ei, e mafau‵fau a tino e tokouke me se mea sē mautinoa ke tali‵tonu i te Atua e manako o fakapilipili atu ki a latou; e ma‵natu aka latou me e se aoga latou ke olo atu ki a ia io me ko tō ‵mao a ia ke olo atu ki ei. E mata, e mafai eiloa o fakapili‵pili atu tatou ki a Ieova?

3. Se a te manatu tonu e ‵tau o iloa ne tatou e uiga ki a Ieova?

3 A te tonuga loa, a Ieova “e se ‵mao mai i a tatou taki tokotasi” kolā e ma‵nako o ‵sala atu ki a ia; e mafai o iloa ne tatou a ia. (Faitau te Galuega 17:26, 27; Salamo 145:18.) Ne fuafua ne ‵tou Atua me e ‵tau foki o ‵pili atu ki a ia a tino sē ‵lei katoatoa, kae toka a ia o talia latou e pelā me ne taugasoa ‵pili. (Isa. 41:8; 55:6) Mai te mea ne oko ki a ia, ne tusi mai ei te faisalamo e uiga ki a Ieova: “Me tali mai eiloa koe ki talosaga. E olo atu ki a koe a tino katoa. Amutia a latou ne filifili ne koe, ko latou kolā ne aumai ne koe ke ‵nofo i tou faletapu.” (Sala. 65:2, 4) A te tala i te Tusi Tapu e uiga ki a Asa te tupu o Iuta e tuku mai i ei se fakaakoakoga o te tino telā ne fakapilipili atu ki te Atua, kae fakaasi mai i ei te auala ne saga atu ei a Ieova. *

TAULOTO MAI I SE FAKAAKOAKOGA TAUMUA

4. Se a te fakaakoakoga ne fai ne te tupu ko Asa mō tino Iuta?

4 Ne fakaofoofogia a te loto finafinau ne fakaasi mai ne te tupu ko Asa mō te tapuakiga tonu, mai te tapalega kea‵tea mai te faletapu a fāfine talitāgata mo tino ifo ki tupua kolā ne lasi te lotou fakamalosiga i luga i te fenua. (1 Tupu 15:9-13) Ona ko te saolotoga o faipati, ne fakamalosi atu ei tou tagata ki tino “ke fai te loto o te Aliki [Ieova], te Atua o olotou tupuga, kae tausi faka‵lei ki ana akoakoga mo ana fakatonuga.” Ne fakamanuia ne Ieova a te sefulu tausaga muamua o te pulega a Asa fakatasi mo te filemu katoatoa. Kae ne maua pefea ne Asa a te tulaga filemu tenā? Ne fai atu tou tagata ki tino: “Ko maua nei ne tatou te fenua tenei, me ne fai ne tatou a te loto o te Aliki [Ieova] te ‵tou Atua. Ne puipui ne ia tatou, kae puipui foki ne ia tatou i o‵tou feitu katoa.” (2 Nofo. 14:1-7) Mafaufau ki te suā mea ne tupu.

5. Se a te tulaga ne tofotofogina ei te fakalagolago o Asa ki te Atua, kae se a te ikuga ne maua mai i ei?

5 Mafaufau i a koe ko Asa. Ne vau a Sela te tagata Aitiope mo tena kautau e 1,000,000 tāgata kae 300 kaliota o taua ki Iuta. (2 Nofo. 14:8-10) Se a tau mea ka fai māfai e lavea ne koe se kautau lasi penā ko māti mai ki loto i tou malo? A tau kautau e toko 580,000 fua! Ona ko tau kautau e mu‵tana ifo i te kautau a te fili, e mata, ka manatu aka koe me kaia ne talia ei ne te Atua ke tupu se mea penā? I te saga atu ki te fakalavelave tenei, e mata, ka taumafai koe o fakafesagai ki ei e ‵tusa mo tau mea e iloa? Ne fakaasi mai i te faifaiga a Asa a te pili o tena fesokotakiga mo tena talitonu fakamaoni ki a Ieova. Ne kalaga atu a ia mo te loto kātoa: “Te Aliki [Ieova] te motou Atua, fesoasoani mai nei ki a matou, me i a matou e fakalagolago atu ki a koe, ka ko matou e o‵mai nei o taua ki te kautau lasi tenei i tou igoa. Te Aliki [Ieova], a koe ko te motou Atua; e seai se tino e mafai ne ia o fakatakavale a koe.” Ne tali atu pefea te Atua ki te fakatagi a Asa mo tena loto kātoa? “Ne fakatakavale ne te Aliki [Ieova] a te kautau a Sutana” io me ko Aitiope. E seai eiloa se tino o te fili ne sao i te taua tenā!—2 Nofo. 14:11-13.

6. Se a te mea e uiga ki a Asa e ‵tau o fakaakoako tatou ki ei?

6 Se a te mea ne fai ei ke talitonu katoatoa a Asa ki te takitakiga mo te puipuiga a te Atua? E fai mai te Tusi Tapu i a “Asa ne fakafiafia ne ia te Aliki [Ieova] i ana mea ne fai” kae ne “tumau eiloa tena fakamaoni ki te Aliki [Ieova].” (1 Tupu 15:11, 14) E ‵tau foki mo tatou o tavini atu ki te Atua mo te loto kātoa. E tāua ‵ki ke fai tatou penā māfai e fia maua ne tatou se fesokotakiga ‵pili mo ia i te taimi nei mo te taimi mai mua. E ‵tau eiloa o loto fakafetai tatou me ne mua a Ieova o fakapilipili atu tatou ki a ia kae fesoasoani mai ke fakatumau ne tatou se fesokotakiga ‵pili mo ia! Ke mafau‵fau ki auala e lua ne fai ei ne te Atua a te mea tenā.

NE FAKAPILIPILI MALOSI ATU TATOU NE IEOVA KI A IA E AUALA I TE TOGIOLA

7. (a) Se a te mea ne fai ne Ieova e fakapili‵pili atu ei tatou ki a ia? (e) Se a te ‵toe auala sili e fakapili‵pili atu ei tatou ne te Atua ki a ia?

7 Ne fakaasi mai ne Ieova a tena alofa ki te kaukāiga o tino mai te faitega o ‵tou lalolagi gali ke ‵nofo i ei. Koi fakaasi mai eiloa ne ia a tena alofa ki a tatou mai te tausiga o ‵tou ola e auala i te tukumaiga o mea faka-te-foitino fakaofoofogia. (Galu. 17:28; Faka. 4:11) E sili atu la i te tāua, i a Ieova e tausi mai ki ‵tou manakoga faka-te-agaga. (Luka 12:42) E taku tonu mai foki a ia me e fakalogologo eiloa a ia ki ‵tou ‵talo kolā e fai atu ki a ia. (1 Ioa. 5:14) Kae ko te ‵toe auala sili e fakapili‵pili atu ei tatou ne te Atua ki a ia ko te alofa telā ne fakaasi mai ne ia e auala i te togiola, kae ko pili atu eiloa tatou ki a ia. (Faitau te 1 Ioane 4:9, 10, 19.) Ne uga mai ne Ieova a tena “Tama fagasele e tokotasi” ki te lalolagi ko te mea ke faka‵sao tatou mai te agasala mo te mate.—Ioa. 3:16.

8, 9. Se a te tusaga o Iesu i te fuafuaga a Ieova?

8 Ko oti ne fai ne Ieova ke mafai foki ne tino kolā ne ola mai mua o Keliso o maua a mea aoga mai te togiola. Mai te taimi ne ‵valo mai ei a Ieova e uiga ki se Fakaola mō tino i te taimi mai mua, e pelā eiloa me ne ‵togi a te togiola mai te taimi tenā i tena kilokiloga, me ne iloa ne ia me ka sē mafai o sē taunu a tena fuafuaga. (Kene. 3:15) I senitenali fakamuli ifo, ne fakaasi mai ne te apositolo ko Paulo a tena loto fakafetai ki te Atua mō “te fakasaolotoga telā ne ‵togi ki te togiola a Keliso Iesu.” Ne toe fai mai a Paulo: “Ne kufaki te Atua kae fakamagalo foki ne ia a agasala kolā ne fai i aso ko ‵teka.” (Loma 3:21-26) Mafāga o tusaga tāua ne fai ne Iesu ke fakapili‵pili atu tatou ki te Atua!

9 E mafai fua ne tino loto mau‵lalo o iloa a Ieova kae ‵pili malosi atu ki a ia e auala i a Iesu. E fakatāua mai pefea ne te Tusi Tapu a te munatonu tenei? Ne tusi mai a Paulo: “Ne fakaasi mai ne te Atua tena alofa ki a tatou i te taimi koi agasala ei tatou, me ne mate a Keliso mō tatou.” (Loma 5:6-8) Ne seki fakatoka te taulaga togiola a Iesu ona me e ‵tau o maua ne tatou, kae ona ko te alofagina o tatou. “E seai se tino e vau ki a au seiloga ke talia a ia ne te Tamana, telā ne uga mai ne ia au,” ko pati a Iesu. Ne fai mai foki a ia i te suā taimi: “E seai se tino e fano ki te Tamana manafai e se ui mai i a au.” (Ioa. 6:44; 14:6) Mai te fesoasoani o te agaga tapu e fakapili‵pili atu ei ne Ieova a tino taki tokotasi ki a ia e auala i a Iesu kae fesoasoani atu ki a latou ke tumau i Tena alofa mo se fakamoemoega ki te ola se-gata-mai. (Faitau te Iuta 20, 21.) Ke toe mafaufau ki te suā auala e fakapili‵pili atu ei tatou ne Ieova ki a ia.

E FAKAPILI‵PILI ATU TATOU NE IEOVA KI A IA E AUALA I TENA MUNA TUSIA

10. Se a te mea e akoako mai ne te Tusi Tapu telā e fesoasoani mai ki a tatou ke pili malosi atu ki te Atua?

10 Ne fakaaoga ne tatou i te mataupu tenei a tusi siki io me ko tusi fai‵tau mai i tusi kese‵kese e 14 o te Tusi Tapu. Moi seai te Tusi Tapu, e iloa pefea ne tatou me e mafai ne tatou o fakapili‵pili atu ki ‵tou Mafuaga? Moi seai te Tusi Tapu, e mafai pefea o tauloto tatou e uiga ki te togiola mo te auala e fakapili‵pili atu ei tatou ki a Ieova e auala i a Iesu? E auala i tena agaga, ne fakaosofia ne Ieova a te tusiga o te Tusi Tapu, telā e fakaasi mai i ei ana uiga ‵gali e pelā foki mo ana fuafuaga sili. Pelā me se fakaakoakoga, ne fakamatala atu ne Ieova a ia eiloa ki a Mose i te Esoto 34:6, 7, e pelā me “ko te Atua telā e ‵fonu i te alofa mo te kaimalie, e tuai o ita kae lasi tena alofa mo tena fakamaoni. E tausi ne au taku feagaiga i afe o tupulaga, e fakamagalo fua ne au agasala mo amioga masei katoa.” Ko oi e se fia fakapilipili atu ki se tino penā? E iloa ne Ieova me ko te lasi o te tauloto o tatou e uiga ki a ia mai te Tusi Tapu, ko te lasi o te fai ne tatou a ia e pelā me se tino tonu kae gasolo aka eiloa o ‵pili malosi atu tatou ki a ia.

11. Kaia e ‵tau ei mo tatou o taumafai malosi o tauloto ki uiga mo auala o te Atua? (Ke onoono ki te ata i te kamataga.)

11 I te fakamatalaga o te auala e mafai ei ne tatou o maua se fesokotakiga pili mo te Atua, e fai mai a pati fakatomua o te tusi ko te Draw Close to Jehovah: “I so se va fakataugasoa e fakamalosi ne tatou, e fakavae a te fesokotakiga ki te iloa ‵lei o te tino, tavae kae fakatāua ana uiga. Tela la, a uiga mo auala o te Atua kolā e fakaasi mai i te Tusi Tapu, se vaega tāua ke sukesuke ki ei.” Ko oko eiloa i te loto fakafetai o tatou me ne fai ne Ieova ke tusi tena Muna i te auala telā e mafai ei tatou, te kaukāiga o tino, o malama‵lama i ei!

12. Kaia ne fakaaoga ei ne Ieova a tino ke tusi ne latou te Tusi Tapu?

12 Ne mafai ne Ieova o fakaaoga a agelu ke tusi ne latou a te Tusi Tapu. E se gata i ei, e fia‵fia malosi latou ki a tatou mo ‵tou mea e fai. (1 Pe. 1:12) E seai se fakalotolotolua me ne mafai ne agelu o tusi ki lalo a te fekau a te Atua ki tāgata. Kae e mata, ka ‵kilo atu latou ki mea e fai e pelā mo te kiloga a se tino? E mata, ne mafai ne latou o fakamatala a ‵tou manakoga, ‵tou vāivāiga, mo mea e fia‵fia tatou ki ei? Ikai, ne iloa ne Ieova olotou tapulā i te feitu tenei. I te faiga ne ia ke tusi ne tino a te Tusi Tapu, ne fai ne Ieova ke aoga tonu ki a tatou. E mafai o malamalama tatou i mafaufauga mo lagonaga o tino tusitala o te Tusi Tapu mo nisi tino kolā e taku mai i te Tusi Tapu. E loto malamalama tatou i te lotou sē fia‵fia, fakalotolotolua, ma‵taku, mo te tulaga sē ‵lei katoatoa e pelā foki mo te mauaga o te fiafia mo te manuia. E pelā mo te pelofeta ko Elia, a tino tusitala katoa o te Tusi Tapu e isi ne olotou “lagonaga e penei eiloa mo tatou.”—Iako. 5:17.

E fakamalosi koe pefea ne faifaiga a Ieova ki a Iona mo Petelu ke pili malosi atu ki a Ia? (Ke onoono ki te palakalafa e 13 mo te 15)

13. E otia pefea tou loto i te ‵talo a Iona?

13 Pelā me se fakaakoakoga, ke mafaufau me pefea te mafai ne se agelu o fakamatala katoatoa a lagonaga o Iona i te taimi ne tele ei te pelofeta tenā kea‵tea mai tena tofiga telā ne tuku mai ne te Atua. Ko oko eiloa i te ‵lei me ne fai ne Ieova ke tusi ne Iona a tena tala, e aofia i ei a tena ‵talo fakatagi ki te Atua mai te koga ‵poko o te tai! Muna a Iona: “I te taimi ne lagona ei ne au i toku mate ka oko mai, ne talo atu ei au ki a koe e te Aliki [Ieova].”—Iona 1:3, 10; 2:1-9.

14. Kaia e mafai ei koe o malamalama i mea kolā ne tusi mai ne Isaia e uiga ki a ia eiloa?

14 Ke mafaufau foki ki te mea telā ne fai atu a Ieova ki a Isaia ke tusi e uiga ki a ia eiloa. Mai tua o te laveaga ne ia se fakaasiga e uiga ki te ‵malu o te Atua, ne fakamalosigina ei a te pelofeta ke faipati atu e uiga ki tena tulaga agasala: “Ko seai soku fakamoemoega! Au ko malaia me i muna katoa konei ne olo atu mai i toku gutu, ne muna agasala, kae e nofo fakatasi foki au mo tino konei e fai‵pati faeloa ki te agasala. Kae nei, ko lavea ne au ki oku mata a te Tupu, [Ieova] te Aliki Maluga!” (Isa. 6:5) Ko oi te agelu e mafai o fakamalosigina ke faipati atu a pati penā? Kae ne mafai ne Isaia o fai, kae e mafai foki tatou o fai penā.

15, 16. (a) Kaia e mafai ei tatou o malamalama i lagonaga o tino? Tuku mai ne fakaakoakoga. (e) Se a te mea ka fesoasoani mai ke ‵pili malosi atu tatou ki a Ieova?

15 E mata, e mafai ne agelu o fai atu i a latou e “seai se aoga,” e pelā mo pati a Iakopo, io me “agasala,” e pelā mo te lagonaga o Petelu? (Kene. 32:10; Luka 5:8) E mata, ne “ma‵taku” latou e pelā mo soko o Iesu, io me ne manakogina ne agelu amio‵tonu ke ‘ati aka te loto toa’ o talai atu te tala ‵lei faitalia a ‵tekemaiga, pelā mo te mea ne fai ne Paulo mo nisi tino aka? (Ioa. 6:19; 1 Tesa. 2:2) Ikai, e ‵lei katoatoa agelu i feitu katoa kae e ‵kese eiloa mai i tino. Kafai e fakaasi mai ne tino sē ‵lei katoatoa a lagonaga penā, se mea vave o malamalama tatou i olotou lagonaga me i a tatou foki ne tino fua penā. Kafai e fai‵tau tatou ki te Muna a te Atua, e mafai eiloa o fia‵fia tonu tatou “fakatasi mo latou kolā e fia‵fia, kae ‵tagi fakatasi mo latou kolā e ‵tagi.”—Loma 12:15.

16 Kafai e mafaufau ‵loto tatou ki pati a te Tusi Tapu e uiga ki faifaiga a Ieova ki ana tavini fakamaoni i taimi ko ‵teka, ka tauloto ne tatou a mea fakaofoofogia e se lausia e uiga ki ‵tou Atua, telā ne alofa o fakapilipili atu mo te kufaki ki tino sē ‵lei katoatoa konā. Tela la, ka iloa faka‵lei ne tatou a Ieova kae a‵lofa malosi ki a ia. Kae ko te ikuga, ka mafai tatou o fakapili‵pili malosi atu ki a ia.—Faitau te Salamo 25:14.

FAKATUMAU TOU FESOKOTAKIGA MO TE ATUA

17. (a) Ne a pati fakatonutonu ‵lei ne tuku atu ne Asalia ki a Asa? (e) Se a te auala ne seki fakalogo ei a Asa ki pati fakatonutonu a Asalia, kae se a te ikuga?

17 Mai tua o te manumaloga a te tupu ko Asa i te kautau Aitiope, ne fai atu ne te pelofeta a te Atua ko Asalia ne pati ki tou tagata mo ana tino. Muna a Asalia: “A te Aliki [Ieova] e fakatasi mai ki a koutou, manafai e tumau te otou faka‵logo ki a ia. Kafai e salasala koutou ki a ia, kae ka vau a ia ki a koutou, kae kafai e fulitua koutou ki a ia, kae ka tiakina foki ne ia koutou.” (2 Nofo. 15:1, 2) Fakamuli ifo, ne fakatamala a Asa o fakalogo ki pati fakatonutonu ‵lei konā. I te taimi ne fakamatakutaku ei ne te malo ki matu o Isalaelu, ne ‵fuli atu a Asa ki te kau Sulia mō se fesoasoani. I lō te ‵toe kalaga atu ki a Ieova mō se fesoasoani, ne ‵sala atu tou tagata ki te fesoasoani o tino fapaupau. Tela la, e ‵tau eiloa o fai atu ki a Asa: “Ko oko eiloa i te se ‵lei o te otou mea ne fai, tela la, mai i te taimi tenei, a koutou ka taua faeloa mo otou fili.” Ne taua faeloa a Asa mo ana fili i te ‵toega o tausaga o tena pulega. (2 Nofo. 16:1-9) Se a te akoakoga e tauloto ne tatou mai i ei?

18, 19. (a) Se a te mea e ‵tau o fai ne tatou māfai ne talia ne tatou ke isi se vasia i ‵tou va mo te Atua? (e) Se a te auala e mafai ei o fakapili‵pili malosi atu tatou ki a Ieova?

18 E se ‵tau lele eiloa mo tatou o tapea‵pea kea‵tea mai i a Ieova. Kafai ne talia ne tatou ke isi se vasia i ‵tou va mo ia, e ‵tau mo tatou o gasue‵sue e ‵tusa mo pati i te Hosea 12:6, telā e fai mai penei: “Tali‵tonu ki te otou Atua kae ‵foki atu ki a ia. Ke fakamaoni koutou kae fai te mea tonu, kae fakatalitali mo te loto kufaki ki te taimi e fai ei te galuega a te Atua.” Ke na fakapili‵pili malosi atu tatou ki a Ieova mai te mafau‵fau mo te loto fakafetai ki te togiola kae suke‵suke mo te fakamaoni ki tena Muna, ko te Tusi Tapu.—Faitau te Teutelonome 13:4.

19 Ne tusi mai te faisalamo: “Se mea tafasili i te gali te pili ki te Atua.” (Sala. 73:28) Ke na tumau tatou katoa i te tauloto ki mea ‵fou e uiga ki a Ieova kae amanaia ki pogai e uke e ‵tau ei mo tatou o a‵lofa ki a ia. Kae ka fakapilipili malosi mai a Ieova ki a tatou i te taimi nei ke oko eiloa ki te se-gata-mai!

^ pala. 3 Ke onoono ki te mataupu e uiga ki a Asa telā e fakaulutala penei “There Exists a Reward for Your Activity,” i te lōmiga o The Watchtower i a Aokuso 15, 2012.