Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MAI ‵TOU FALETUSI

“Se Vaitaimi Tāua ‵ki”

“Se Vaitaimi Tāua ‵ki”

I TE 1870, ne kamata ne se tamā potukau i Pittsburgh (Allegheny), i Pennsylvania, U.S.A., o sukesuke ki Tusitusiga Tapu. Ne takitaki Charles Taze Russell, ne sukesuke latou ki te mataupu ki te taulaga togiola a Keliso kae ne iloa i ei ne latou tena tulaga tāua i fuafuaga a Ieova. Ne fiafia malosi ke iloa ne latou me i te togiola e ‵tala mai ne ia te auala ki te fakaolataga, penā foki loa ki tino kolā ne seki lagona ne latou e uiga ki a Iesu. Ne fakaosofia i ei latou ke fakamanatu faeloa te mate o Iesu i tausaga katoa ke fakamasaua i ei te mea tenā.—1 Koli. 11:23-26.

Ne kamata o ‵lomi ne te taina ko Russell a te Zion’s Watch Tower, telā ne ‵lago atu ki te akoakoga e uiga ki te togiola e pelā me se fakaasiga o te alofa o te Atua. Ne taku ne te Faleleoleo Maluga a te taimi o te Fakamantuga o te mate o Keliso ki se “vaitaimi tāua ‵ki” kae fakamalosi atu ki tino fai‵tau ke fakamanatu ne latou i Pittsburgh io me i so se koga i tamā potukau. “Kafai foki loa se tokolua io me se tokotolu e fia‵fia ki te fakatuanaki—io me tokotasi fua—ka fakatasi eiloa latou mo te Aliki.”

I tausaga takitasi, e tokouke faeloa a tino e olo atu ki Pittsburgh mō te Fakamanatuga. “Ka fakafetaui atu eiloa a tino fia‵fia ki a koutou,” ko pati i se pepa ‵kami. E tonu, ne loto fia‵fia a Tino A‵koga ki te Tusi Tapu o talimālō kae fagai a taina mo tuagane faka-te-agaga konei. I te 1886, ne fai se “Fono o te Atufenua” i te vaitaimi o te Fakamanatuga. Ne fakamalosi atu se Faleleoleo Maluga: “Vau mo tou loto kātoa e ‵fonu i te alofa ki te Matai mo tena fakapotopotoga mo te munatonu.”

Se ata ne ‵lomi ki te auala ne tufatufa atu ei a mea fakatusa mō te Fakamanatuga i te London Tabernacle

Mō tausaga e uke, ne fakatoka ne Tino A‵koga ki te Tusi Tapu i Pittsburgh a fono o atufenua mō tino ne tali‵tonu ki te togiola kolā ne olo atu ki te Fakamanatuga. I te taimi ne fanaka ki luga te aofaki o Tino A‵koga ki te Tusi Tapu, ne gasolo aka foki o tokouke a tino ne ‵kau ki te Fakamanatuga i te lalolagi kātoa. Ne fai mai a Ray Bopp mai te fakapotopotoga i Chicago me i te 1910 tupu, e lau i se fia itula ke tufatufa atu a mea fakatusa ki te fia selau o tino ne ‵kau atu ki ei ona me toeitiiti ko tino katoa ne fakaaoga ne latou a mea fakatusa konā.

Ne a mea fakatusa ne fakaaoga i te taimi tenā? E tiga eiloa ne fakaaoga ne Iesu te uaina i te ‵Kaiga a te Aliki, ne talia ne te Watch Tower i te vaitaimi tenā ke fakaaoga te sua mai vine io me ko vine paku‵paku, ko te mea ke mo a ma fakaosoosogina a latou kolā e “vāivāi i te foitino.” Kae ui eiloa, ne fakasoa atu te uaina ki tino kolā ne manatu aka me ko te “uaina telā e seai se mea e palu ki ei ne ‵tau o fakaaoga.” Ne malamalama fakamuli a Tino A‵koga ki te Tusi Tapu me i te uaina ‵kula ‵ma e fakasino tonu loa ki te toto o Iesu.

A te pepa mo te penitala tenei ne fakasolo atu mai te potu e tasi ki te suâ potu i te falepuipui ke fakamau ei a te aofaki o tino ne ‵kau atu ki te Fakamanatuga i te falepuipui i Nicaragua

A te fakamanatuga o te mate o Iesu se avanoaga ke mafaufau ‵loto ki te tāua o te fakamanatuga. A nisi fakapotopotoga e fakaasi atu ne latou te lotou fanoa‵noa, kae kafai ko oti ne polokalame, e seai loa se tino e fai sena pati. Kae i te tusi Jehovah telā ne ‵lomi i te 1934, e fai mai i ei me e se ‵tau o fai te Fakamanatuga kae “fanoa‵noa” ki te mate tigaina o Iesu, kae e ‵tau o “fia‵fia” ona me ko oti ne kamata o pule mai pelā me se Tupu i te 1914.

Taina kolā ne maopoopo i te falepuipui i Mordvinia, i Lusia ke fai te Fakamanatuga i te 1957

Ne fai eiloa se ‵fuliga tāua i te tausaga 1935 telā ne pokotia i ei a tino kolā e ‵kau ki te Fakamanatuga, me ne fakamatala manino mai i te Fakaasiga 7:9 a te uiga o te “vaitino tokouke.” Mai konā, ne ‵kilo atu ei a tavini a Ieova ki te potukau tenei kolā ne Kelisiano tukugina atu ko gasolo ifo te lotou loto finafinau. Tela la, ne fai a te vaitino tokouke tenei pelā me ne tino tapuaki fakamaoni kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi palataiso. Mai tua o te fakamatalaga manino tenei fakatasi mo se iloiloga totino, ne fai ‵tonu mai a Russell Poggensee penei, “Seki ai eiloa se lagonaga ne maua ne au mai i a Ieova e auala i tena agaga tapu ke maua ne au te fakamoemoega i te lagi.” Tela la, ne taofi ne te Taina ko Poggensee mo tino tino a‵lofa fakamaoni e tokouke a te fakaaogaga o mea fakatusa kae tumau loa te ‵kau atu ki te Fakamanatuga.

I te “vaitaimi tāua” tenei, ne fakatoka ne galuega talai fakapito se auala ‵lei ke fakaasi atu ne tino katoa te loto fakafetai mō te togiola. Ne fakamalosi atu se Bulletin* i te 1932 ki Kelisiano ke sē fai pelā me ne “tino tapu o te Fakamanatuga,” ko latou kolā e ‵kai kae inu kae e se ne “tino tonu” kolā e talai atu ne latou te fekau o te munatonu. I te 1934, ne fakasae aka se manatu i se Bulletin mō “paenia lagolago” penei, “E mata, e nofo ki se toko afe ka paenia i te vaitaimi o te Fakamanatuga?” E uiga ki tino fakaekegina, ne fai mai te Informant: “E mafai fua o katoatoa te lotou fia‵fia mai te ‵kau atu ki te galuega talai o te Malo.” Ka penā foki ki a latou kolā e maua ne latou te fakamoemoega i te lalolagi. *

I te taimi ne nofo tokotasi a ia i te falepuipui,ne tusi ne Harold King a fakalagi mo pese e uiga ki te Fakamanatuga

Ki tino katoa o Ieova, a te Fakamanatuga ko te ‵toe po tapu ‵ki i te tausaga. E fakamanatu eiloa ne latou faitalia tulaga faiga‵ta. I te 1930, a Pearl English mo tena taina ko Ora, ne sasale atu i se ‵mao e 80 km ke ‵kau atu fua ki te Fakamanatuga. E tiga eiloa ne nofo tokotasi a ia i se falepuipui e tasi i Saina, ne tusi eiloa ne te misionale ko Harold King a fakalagi mo pese e uiga ki te Fakamanatuga kae faite ne ia a mea fakatusa mai fuagā vine paku‵paku mo laisi. Mai Eulopa ki te saegala o fano ki Amelika ki te kogāloto mo Afelika, ne fakafesagai atu a Kelisiano loto ma‵losi ki taua kae fakatapu foki ke fakamanatu te mate o Iesu. Faitalia me ‵nofo tatou i fea io me se a te tulaga e oko ki a tatou, e ‵tau o maopoopo fakatasi eiloa tatou ke faka‵malu atu ki a Ieova te Atua mo Iesu Keliso i te vaitaimi tāua tenei o te Fakamanatuga.

^ pala. 10 A te Bulletin ne taku fakamuli ki te Informant, kae i ‵tou aso nei ko Te ‵Tou Galuega Talai.