Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Ke na Fakatoka Nei mō te Olaga i te Lalolagi Fou

Ke na Fakatoka Nei mō te Olaga i te Lalolagi Fou

“Fai ki ei ke ga‵lue ki mea ‵lei, ko te mea ke puke ‵mau latou ki te ola tonu.”1 TIMO. 6:18, 19.

PESE: 125, 40

1, 2. (a) Ne a fakamanuiaga faka-te-foitino i te lalolagi Palataiso e olioli malosi tatou ki ei? (Ke onoono ki te ata i te kamataga.) (e) Ne a fakamanuiaga faka-te-agaga ka maua ne tatou i te lalolagi fou?

“TE OLA TONU.” Mō te tokoukega o tatou, e fakamasaua mai ne te tugapati tenā a te fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai i te lalolagi Palataiso. E tonu, ne fakamatala mai ne te apositolo ko Paulo a te sokoga i te vā o te “ola se-gata-mai” mo te “ola tonu.” (Faitau te 1 Timoteo 6:12, 19.) E ‵nofo fakatalitali eiloa tatou ki te olaga telā ka tumau ki te se-gata-mai kae ka maua foki i ei ne tatou te lotomalie mo te fiafia tumau. E faigata ke tali‵tonu tatou me ka maua ne tatou a te malosi ‵lei i te feitu faka-te-foitino, te mafaufau mo mea tau lagonaga i te taimi e ala aka ei tatou i aso takitasi. (Isa. 35:5, 6) Mafaufau la ki te fiafia ka maua ne tatou ke ‵kau fakatasi mo ‵tou tino pele mo taugasoa, e aofia ei a latou kolā ko oti ne toe faka‵tu aka! (Ioa. 5:28, 29; Galu. 24:15) Ka maua foki ne tatou te avanoaga ke momea aka ‵tou iloa i mea fakasaienisi, mea e fakaaoga mo tā‵ta a pese, mo mea ‵lomi ata, io me ko nisi poto aka.

2 E tiga eiloa e olioli malosi tatou ki mea ‵gali konei, kae ka maua muamua ne tatou a fakamanuiaga faka-te-agaga i te lalolagi fou. Ko oko eiloa i te fakamalie loto ke iloa atu me ka faka‵malu te igoa o Ieova kae fakamaluga tena pulega sili! (Mata. 6:9, 10) Ka fia‵fia eiloa tatou ke lavea atu te fakataunuga o te fuafuaga a Ieova mō tino pelā foki mo te lalolagi. Kae mafaufau la ki te faigofie ke fakapili‵pili malosi atu ki a Ieova i te taimi e pilipili atu ei tatou ki te tulaga ‵lei katoatoa!—Sala. 73:28; Iako. 4:8.

3. Se a te mea e ‵tau o fakatoka tatou ki ei i te taimi nei?

3 E mafai o maua ne tatou a fakamanuiaga konei, me ne fakatalitonu mai a Iesu me “e mafai ne te Atua o fai a mea katoa.” (Mata. 19:25, 26) Kae kafai e fakamoe‵moe tatou ke ola i te lalolagi fou tenā—kae tumau i te ola mai lalo i te Pulega a Keliso i te Afe Tausaga—e ‵tau o gasue‵sue nei tatou ke “puke ‵mau” ki te ola se-gata-mai. E ‵tau o ‵nofo fakatali‵tali tatou ki te gataga o te lalolagi masei tenei, kae e ‵tau o fai ‵tou fakatokaga ‵lei i te taimi nei ke toka mō te olaga i te lalolagi fou. E mafai pefea o fai ne tatou te mea tenei i te taimi koi ola ei tatou i te olaga masei tenei?

TE AUALA KE FAKATOKA EI

4. Fakamatala mai te auala e mafai ei o fakatoka nei tatou mō te olaga i te lalolagi fou.

4 E mafai pefea o fakatoka nei tatou mō te olaga i te lalolagi fou a te Atua? Mafaufau la māfai e ma‵nako tatou o olo atu ki te suā fenua. E mafai pefea o fakatoka tatou mō te ‵fuliga tenā? Kāti e manakogina ke tauloto ne tatou te ‵gana e fai‵pati ki ei a tino i konā. Ka aoga foki te tauloto ki olotou tuu. E ‵tau o fakamasani tatou o ‵kai ki olotou mea‵kai. I te ‵lotoga eiloa o te olaga, ka mafai o ola tatou e pelā me ne tino ‵tonu o te fenua tenā. Tela la, tenā eiloa te olaga e fakamoe‵moe ke ola tatou i ei māfai ko oko atu ki te koga tenā. I se auala tai ‵pau, i te taimi koi fakatali‵tali ei tatou ki te olaga i te lalolagi fou, ke na fakatoka nei tatou mai te fai te ‵toe mea e mafai o fai i te olaga nei. I te feitu tenei, ke na onoono nei tatou ki fakaakoakoga konei mai lalo.

5, 6. Ka fesoasoani mai pefea a te tauloto ke faka‵logo ki fakatokaga a Ieova ke toka tatou mō te olaga i te lalolagi fou?

5 I te lalolagi fou, ka fakamaluga katoatoa ei te pulega sili a te Atua. A te mea tenei se taimi fakafiafia telā e tu ‵kese mai te uiga fia tu tokotasi telā fakamalosi ne te lalolagi tenei e pule ki ei a Satani! A te fia tu tokotasi mo te fia maluga e fakatāua ‵ki ne nisi tino, kae se a te mea ne iku mai i ei? A te sē talia a te takitakiga a te Atua ne iku atu ki puapuaga, te fanoanoa, mo fakalavelave. (Iele. 10:23) Ko oko eiloa i te olioli o tatou ki te taimi ka ‵nofo ei a tino katoa mai lalo i te pulega sili kae alofa a Ieova!

6 Se mea fakafiafia ke ‵nofo mai lalo i fakatokaga a Ieova i te lalolagi fou i te taimi e ga‵lue ei tatou ki te fakagaligaliga o te lalolagi, te akoakoga o tino kolā ka faka‵tu aka, mo te faiga o te loto o Ieova mō tino. Kae e a māfai e fakatonu mai ke fai ne tatou se vaega o te galuega telā e se fia‵fia tatou ki ei? E mata, ka faka‵logo tatou ki te fakatonuga tenā mai te fai o te ‵toe mea e mafai o fai ke fakaasi atu te loto fiafia? Ka tali atu eiloa te tokoukega o tatou penei, ao. Kae e mata, e faka‵logo tatou ki fakatakitakiga a te Atua i te taimi nei? Kafai e faka‵logo tatou, ko fakatoka eiloa tatou mō te ola se-gata-mai mai lalo i te pulega a Ieova.

7, 8. (a) Kaia e ‵tau ei o ati aka ne tatou se agaga ‵kau fakatasi? (e) Ne a ‵fuliga ne fai ne nisi Kelisiano? (i) Se a te mea e mafai o mautinoa i a tatou e uiga ki te olaga i te lalolagi fou?

7 E mafai o fakatoka tatou mō te olaga i te lalolagi fou mai te tau‵tali ki fakatokaga a Ieova i aso nei, pelā foki mo te ga‵lue ke ati aka te lotomalie mo te agaga ‵kau fakatasi. Kafai e faka‵logo tatou ki a latou kolā e fai ne latou te takitakiga, mai te lotomalie kae fiafia ki tofiga ‵fou i te taviniga, ka penā foki ‵tou kilokiloga i te lalolagi fou. (Faitau te Epelu 13:17.) I te Fenua o te Folafolaga, ne vaevae eiloa a tofi o te kau Isalaelu i matakāiga. (Nume. 26:52-56; Iosua 14:1, 2) E tonu, i aso nei, e se iloa ne tatou te koga e filifili ke ola ei tatou i te lalolagi fou. E ui i ei, a te ‵kau fakatasi ka aumai ne ia te lotomalie mo te fiafia sili i te taimi e fai ei ne tatou te loto o Ieova, faitalia te koga ka ‵nofo ei tatou i te lalolagi fou i te taimi tenā.

8 A te tauliaga ke ‵nofo mai lalo i te pulega a te Malo e aoga ‵ki i so se taumafaiga e fai ne tatou ke ‵kau fakatasi mo te fakapotopotoga a Ieova kae ‵saga atu ki galuega faka-te-agaga. E tonu, e mafai o ma‵fuli ‵tou fakanofonofoga i gasologa o taimi. E pelā me se fakaakoakoga, a nisi tino i te kāiga Peteli i Amelika ko oti ne ‵tofi aka ke aofia i te galuega fakapaenia, kae ko fia‵fia nei latou i fakamanuiaga e uke e maua ne latou i nisi vaega o te taviniga tumau. Ona ko te tulaga matua io me ko nisi mea aka, a latou kola ne aofia i galuega a ovasia faima‵laga ko fai nei pelā me ne paenia fakapito. Kafai e ati aka ne tatou te lotomalie, ‵talo ki te Atua mō se fesoasoani, kae fai a mea katoa kolā e mafai ne tatou o fai i tena taviniga, ka maua eiloa ne tatou te fiafia mo fakamanuiaga i taimi faiga‵ta konei i aso fakaoti. (Faitau te Faataoto 10:22.) Kae e a ‵tou fakamoemoega mō aso mai mua? E mafai eiloa o ‵nofo atu tatou i se koga ‵kese telā ne seki mafau‵fau tatou ki ei i te lalolagi fou. Faitalia te koga ka tavini atu tatou i ei mo mea ka fai ne tatou, e mautinoa eiloa me ka ‵fonu eiloa ‵tou loto i te fia‵fia mo te lotomalie.—Nee. 8:10.

9, 10. (a) I auala fea e manakogina i ei ke fakaasi atu te kufaki i te lalolagi fou? (e) E fakaasi atu pefea ne tatou te loto kufaki?

9 I te lalolagi fou, e isi ne taimi ka manakogina ei ke fakagalue ne tatou te uiga ko te kufaki. E pelā me se fakaakoakoga, e mafai o lagona ne tatou me i nisi tino ka fia‵fia me ko toe‵tu mai olotou kāiga mo taugasoa mai te mate. E ui i ei, e mafai eiloa o ‵nofo fakatali‵tali atu tatou mō te toe‵tuga o ‵tou tino pele. Kafai e tupu te mea tenā, e mata, ka fia‵fia fakatasi tatou mo nisi tino kae fakaasi atu te loto kufaki? (Loma 12:15) A te tauloto ke fakatalitali mo te kufaki mō te fakataunuga o folafolaga a Ieova i te taimi nei, ka fesoasoani mai ke loto kufaki tatou i te taimi tenā.Fai. 7:8.

10 E mafai foki o fakatoka tatou mō te olaga i te lalolagi fou mai te kufaki e uiga ki mainaga ‵fou e maua ne tatou i te Tusi Tapu. E mata, e suke‵suke tatou mo te kufaki māfai e se malamalama katoatoa tatou i mainaga ‵fou konā? Kafai e penā loa i te taimi nei, ka sē faigata foki ke fakaasi atu ne tatou te kufaki i te lalolagi fou, i te taimi e fakaasi mai ei ne Ieova a mea kolā e manako a ia ke fai ne tino katoa.—Faata. 4:18; Ioa. 16:12.

11. Se a te mea e akoako mai nei ne Ieova e uiga ki fesokotakiga o tino, kae ka aoga pefea te mea tenei ki a tatou i te lalolagi fou?

11 A te suā uiga telā ka fesoasoani mai ke fakatoka tatou mō te olaga i te lalolagi fou, ko te loto fakamagalo. I te Afe Tausaga o te Pulega a Keliso, ka gasolo malielie atu a tino amio‵tonu mo tino sē amio‵tonu ki te tulaga ‵lei katoatoa. (Galu. 24:15) E mata, e mafai o fakatau fakamagalo atu te suā tino ki te suā tino i te taimi tenā? Kafai e fakamasani tatou o fakaasi atu te loto fakamagalo kae faka‵lei ‵tou fesokotakiga mo tino i te taimi nei, ka faigofie eiloa ke fai tatou penā i te lalolagi fou.Faitau te Kolose 3:12-14.

12. Fakamatala mai te sokoga i te vā o ‵tou fakamoemoega mō aso mai mua mo te auala e ola ei tatou i aso nei.

12 I te lalolagi fou, e se fai pelā me ka maua faeloa ne tatou so se mea e ma‵nako tatou ki ei. I lō te fai penā, ka aofia i te olaga tenā a te loto fakafetai mo te lotomalie ki so se fakanofonofoga e ola ei tatou, i te taimi e maua ei ne tatou mea aoga mai te faka‵logo ki te pulega sili a Ieova. E fakauiga loa te mea tenei ki te fakagalue ne tatou a uiga kolā e akoako mai ne Ieova ke ati aka ne tatou i te taimi nei. Mai te ola nei e ‵tusa mo te mea telā e fakamoe‵moe tatou ki ei, ke ati aka ne tatou a uiga kolā ka manakogina ke fakaasi atu i te lalolagi fou ki te se-gata-mai. E fakamalosi aka ne te ‵tou fakatuanaki me i te “lalolagi nofoaki telā ka oko mai” se mea tonu eiloa. (Epe. 2:5; 11:1) E se gata i ei, e fakaasi atu ne tatou te lasi o te ‵tou loto finafinau mō fakanofonofoga amio‵tonu kolā ka lavea ne tatou i te lalolagi. E tonu, ka fakatoka eiloa tatou mō te ola se-gata-mai i te lalolagi fou a te Atua.

‵SAGA TONU ATU NEI KI FAKAMOEMOEGA FAKA-TE-AGAGA

Ke kau atu ki te faiga o te galuega talai

13. Ne a vaegā galuega ka fakamuamua ne tatou i te lalolagi fou?

13 Mafaufau ki te auala e tasi ke fakatoka ei tatou mō te ola tonu i aso mai mua. E tiga eiloa ko leva ne folafola mai me ka malaku a mea‵kai mo nisi mea tāua i te lalolagi fou, ka ‵maua eiloa ne tatou te fiafia lasi mai te mauaga o mea‵kai faka-te-agaga e uke. (Mata. 5:3) Ke fakamuamua ne tatou a galuega faka-te-agaga kae ka maua ei te fiafia mo te manuia mai i a Ieova. (Sala. 37:4) A te fakamuamua ne tatou a mea faka-te-agaga i te taimi nei, ka fai ei ke fakatoka tatou mō te ola tonu i aso mai mua.—Faitau te Mataio 6:19-21.

14. Ne a fakamoemoega faka-te-agaga e mafai o fesoasoani atu ki talavou ke tumau i te auala ki te ola se-gata-mai?

14 E mafai pefea o momea aka ‵tou fia‵fia ki galuega faka-te-agaga? A te auala e tasi, ko te fakatokaga o fakamoemoega faka-te-agaga. Kafai koe se talavou telā e mafaufau ‵loto e uiga ki te taviniga ki a Ieova, kaia e se sukesuke ei koe ki nisi tusi kolā ko oti ne ‵lomi e uiga ki vaega o te taviniga tumau kae kausaki atu ki se fakamoemoega e tasi mai i ei? * E mafai o sau‵tala koe mo nisi tino kolā ko leva i te taviniga tumau. Kafai e filifili ke tavini tumau atu koe ki a Ieova, ko fakatoka eiloa koe mō te taviniga ki te Atua i te lalolagi fou, telā ka fakaaoga i ei tou atamai i te faiga o galuega faka-te-agaga.

Ke aofia i galuega faka-te-agaga

15. Ne a fakamoemoega faka-te-agaga e mafai o kausaki ki ei a tino talai o te Malo?

15 E pelā me ne tino talai o te Malo, ne a fakamoemoega faka-te-agaga e mafai o fakatoka ne tatou mō tatou eiloa? E mafai o fai pelā me se fakamoemoega ke momea aka ‵tou ata‵mai i se vaega o te galuega talai. Io me taumafai tatou ke momea aka ‵tou malamalama i fakatakitakiga fakavae i te Tusi Tapu mo te auala e fakagalue i ei. Kae e a māfai e taumafai koe o momea aka te ‵lei o tau faitau mo te faipati io me ko te faiga o tali i fakatasiga? E mautinoa eiloa me ka mafaufau koe ki nisi mea aka. Tenei te manatu tāua: A te fakatoka o fakamoemoega faka-te-agaga ka momea aka i ei tou loto finafinau mō galuega faka-te-agaga, kae ka fesoasoani atu ki a koe ke fakatoka mō te olaga i te lalolagi fou.

KO MAUA NEI ‵TOU FAKAMANUIAGA

Fakaasi atu te loto fakafetai mō mea‵kai faka-te-agaga

16. Kaia e fai ei te taviniga ki a Ieova pelā me ko te ‵toe auala tāua i te olaga?

16 E mata, a te fakamāumāu ne tatou a taimi e uke o fakatoka mō te olaga i te lalolagi fou a te Atua, e fakauiga i ei me ko se fakatāua ne tatou te olaga gali i ‵tou aso nei? E se fakauiga loa penā! A te tavini atu ki a Ieova ko te ‵toe auala fakamalie loto eiloa i te olaga i te taimi nei. A te mea tenei e sē se galuega faimālō ko te mea ke mafai fua o ‵sao atu tatou i te fakalavelave lasi. Kae ko te auala ne fakatoka ke ola tatou i ei, telā e maua i ei ne tatou te fiafia lasi. A te mauaga o te takitakiga a Ieova kae ke maua tena alofa fakamaoni e sili fakafia i lō so se mea. (Faitau te Salamo 63:1-3.) E tonu, e se ‵tau o faka‵tali tatou ki te lalolagi fou ko te mea ke maua ne tatou a fakamanuiaga faka-te-agaga kolā e iku mai i te tavini atu ki a Ieova mo te loto kātoa—e avanoa eiloa a mea konā mō tatou i aso nei! E tonu, ko oti ne maua ne nisi o tatou a fakamanuiaga penā mō se fia sefulu tausaga ko ‵teka, kae e iloa ne tatou me e seai aka foki se olaga e mafai o maua ne tatou mai i ei a te lotomalie katoatoa.—Sala. 1:1-3; Isa. 58:13, 14.

‵Sala atu ki fakatakitakiga mai te Tusi Tapu

17. Ka pefea te tāua o mea kolā e fiafia koe ki ei mo fakafiafiaga i te Palataiso?

17 I te lalolagi fou, ka fia‵fia eiloa tatou o fakaaoga a nisi taimi o tatou ki mea kolā e fia‵fia tatou ki ei e pelā foki mo fakafiafiaga. Kae kaia la ne faite ei ne Ieova tatou mo te manakoga ke fia‵fia māfai e se manako a ia ke maua katoatoa ne tatou a manakoga fakamalie loto konei? (Fai. 2:24) E isi eiloa se auala ka “fakamalie” faeloa ne Ieova ‵tou manakoga. (Sala. 145:16) E isi eiloa ne taimi mō fakafiafiaga pelā foki mo taimi ke fakamalō‵lo ei tatou, kae e sili atu te fiafia e maua ne tatou māfai e fakamuamua ne tatou a ‵tou fesokotakiga mo Ieova. Ka penā foki loa i te lalolagi fou. Ma‵faga o se faiga poto ke fakatumau ne tatou te fiafia i te taimi e fakamuamua ei ne tatou te Malo, kae ‵saga tonu atu ki fakamanuiaga faka-te-agaga kolā ko maua nei ne tino o Ieova!—Mata. 6:33.

18. E mafai pefea o fakaasi atu ne tatou me e fakatoka tatou mō te olaga se-gata-mai i te Palataiso?

18 I te Palataiso telā ko pili mai, ka maua eiloa ne tatou te fiafia i se tulaga telā e seki maua aka eiloa ne tatou muamua. Ke fakaasi atu nei ne tatou te tāua o ‵tou manakoga mō te ola tonu mai te fakatoka nei ki ei. Ke ati aka a uiga fakaatua kae ‵sala atu ki te fiafia sili i te ‵kau atu mo te loto finafinau ki te galuega talai o te Malo telā ne tuku mai ke fai ne tatou. Ke na kausaki atu nei ki manakoga faka-te-agaga kolā e maua i te fiafia lasi. Kae mai te fakatuanaki katoatoa ki folafolaga a Ieova, ke na ‵nofo fakatalitali nei tatou mō te olaga i te lalolagi fou!

^ pala. 14 Ke onoono ki te Young People Ask—Answers That Work, Vol. 2, itu. 311-318.