Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Mata, e Iloa ne Koe?

E Mata, e Iloa ne Koe?

I aso o Iesu, ne fai pefea a meaalofa i te faletapu?

E tu loa te pokisi ‵teu tupe i te Koga Ateatea mō Fafine. E fai mai te tusi ko The Temple​—Its Ministry and Services: “I te faletapu kātoa e isi eiloa ne koga sa‵sale i ei, kae i loto i ei, i te feitu ki te ‵pui, e ‵tu i ei a pusa, io me ne ‘mea tātā pese’ e sefulutolu, [kolā] e tuku atu ki ei a meaalofa.”

E taku a pokisi ki mea tātā pese me e manifi i te koga mai luga kae lauefa mai lalo. E isi eiloa ne fakailoga i pokisi takitasi mō vaegā taulaga kese‵kese, kae ko tupe kolā e maua i ei ne fakaaoga eiloa mō pogai fakapito kese‵kese. Ne nofo atu a Iesu i te Koga Ateatea mō Fafine i te taimi ne lavea ei ne ia a tino e tokouke, e aofia i ei a te fafine mativa, e lafo atu olotou tupe ki ei.​—Luka 21:1, 2.

Ne tausi a pusa e lua mō lafoga ki te faletapu​—e tasi mō te tausaga tenā kae penā foki mo te tausaga mai mua atu i ei. A te 3-7 o pusa e ‵tae i ei a tupe mō mea tāua ko manu, puaka, lakau, mea fakama‵nogi, mo meaalofa kolā e faite ki aulo. Kafai ko oti ne ‵teu aka ne te tino e ofo atu ne ia a mea konā a tupe e uke i lō te ‵togi o se taulaga, ko tuku atu ei ne ia te aofaki telā e ‵toe ki se pusa e tasi. A te pusa napa 8 mō tupe kolā e ‵toe mai i taulaga mō agasala. A te pusa napa 9 ki te 12 ko tupe kolā ne ‵toe mai i taulaga mō mea ‵se, taulaga manu, taulaga a te kau Naseli, mo taulaga mō lepela. A te pusa i te 13 ko meaalofa kolā e tuku atu mo te lotomalie.

E Mata, ne ‵Tonu Eiloa a Tala a te Tino Tusi Tala o te Tusi Tapu ko Luka?

Ne tusi ne Luka a te tusi Evagelia telā e taku ki tena igoa e pelā foki mo Galuega a te Kau Apositolo. E fai mai a Luka me “ne iloilo faka‵lei ne [ia] a mea katoa mai te kamataga me e ‵tonu,” kae ne fakafesili ne nisi tino ‵poto a te ‵tonu o mea ne ‵tupu i ana tala. (Luka 1:3) Tela la, e pefea te ‵tonu o ana tala?

Ne taku mai ne Luka a fakamatalaga ‵tonu i tala mua kolā e mafai o fakatalitonugina. E pelā mo te fakaaogaga ne ia i nai taimi a tofi o ofisa ma‵luga i Loma, e pelā mo te pule io me ko te famasino, i Filipi; pule o te fenua, i Tesalonia; mo Sekio Paulo te kovana i Efeso. (Galuega 16:20; 17:6; 19:31) Ne taku ne Luka a Helota Anitipa ki te pule o se koga i te fenua, kae ne taku a Sekio Paulo, ki te kovana o te koga tenā, ko Kupelu.​—Galuega 13:1, 7.