Te Tusi a Ioane 8:12-59

  • E molimau te Tamana e uiga ki a Iesu (12-30)

    • Iesu, “te mainaga o te lalolagi” (12)

  • Tama‵liki a Apelaamo (31-41)

    • “Te munatonu ka fakasaoloto ne ia koutou” (32)

  • Tama‵liki a te Tiapolo (42-47)

  • Iesu mo Apelaamo (48-59)

8  12  Kae ne fai atu foki a Iesu ki a latou, ana muna: “Au ko te mainaga o te lalolagi.+ So se tino e tautali mai i a au ka se mafai eiloa o sasale i te pouliga, kae ka maua ne ia te mainaga+ o te ola.” 13  Tenā ne fai atu ei a te kau Falesaio ki a ia: “E molimau koe ki a koe eiloa; a tau molimau e se tonu.” 14  Ne tali atu a Iesu ki a latou: “Kafai foki e molimau au ki a au eiloa, e tonu loa taku molimau, me e iloa ne au te koga ne vau ei au mo te koga ka fano au ki ei.+ Kae e se iloa ne koutou te koga ne vau ei au mo te koga ka fano au ki ei. 15  A koutou e fakamasino e ‵tusa mo mea faka-te-foitino;+ kae e seai eiloa se tino e fakamasino ne au. 16  Kafai e fai ne au te fakamasinoga, e tonu eiloa taku fakamasinoga, me e se ko au fua tokotasi, kae ko te Tamana telā ne uga mai ne ia au e fakatasi mai ki a au.+ 17  Kae e tusi mai foki i te otou Tulafono: ‘A te molimau a tino e tokolua e tonu.’+ 18  Au ko te tino telā e molimau e uiga ki a au, kae ko te Tamana telā ne uga mai ne ia au e molimau foki ki a au.”+ 19  Kae ne fai atu latou ki a ia: “Tefea tou Tamana?” Ne tali atu a Iesu: “E se iloa ne koutou au io me ko toku Tamana.+ Moi ne iloa ne koutou au, e iloa foki ne koutou toku Tamana.”+ 20  Ne faipati ne ia a pati konei i te koga ‵teutupe+ kae koi akoako atu a ia i te faletapu. Kae ne seki puke a ia ne se tino me e seki oko ki tena taimi tonu.+ 21  Ne toe fai atu a ia ki a latou: “Au ka fano kea‵tea, ka salasala koutou ki a au, kae ka ‵mate koutou i otou agasala.+ Ko te koga e fano au ki ei e se mafai ne koutou o ‵mai ki ei.”+ 22  Tenā ne kamata ei o fai atu a tino Iutaia: “E a, ka tamate ne ia a ia eiloa? Me e fai mai a ia, ‘Ko te koga e fano au ki ei e se mafai ne koutou o ‵mai ki ei.” 23  Ne fai atu a ia ki a latou: “A koutou ne tino i lalo nei; au se tino mai i luga.+ A koutou ne tino o te lalolagi nei; kae ko au e sē se tino mai te lalolagi nei. 24  Tenā te pogai e fai atu ei au ki a koutou: Ka ‵mate koutou i otou agasala. Me kafai e se tali‵tonu koutou i a au ko te tino tenā, ka ‵mate eiloa koutou i otou agasala.” 25  Ne fai atu latou ki a ia: “Ko oi la koe?” Ne fai atu a Iesu ki a latou: “Kaia e faipati atu ei au ki a koutou? 26  E uke a mea e fia faipati atu ne au e uiga ki a koutou kae e uke foki a mea e ‵tau o fakamasino ne au. Se mea tonu me i te Atua telā ne uga mai ne ia au e tonu, kae ko mea eiloa kolā ne lagona ne au mai i a ia e faipati atu ne au i te lalolagi.”+ 27  Ne seki maina latou me ne faipati a ia ki a latou e uiga ki te Tamana. 28  Tenā ne fai atu ei a Iesu: “Kafai ko oti ne sisi aka ne koutou te Tama a te tagata,+ ko iloa ei ne koutou i a au ko ia+ kae seai se mea e fai ne au i toku loto eiloa,+ kae ko mea fua kolā e akoako mai ne te Tamana ki a au e faipati ne au. 29  Kae ko te Atua telā ne uga mai ne ia au e fakatasi mai ki a au; e seki tuku tiaki ne ia au, me fai faeloa ne au a mea kolā e fiafia a ia ki ei.”+ 30  Kae koi faipati a ia ki mea konei, ne fakatuanaki a tino e tokouke ki a ia. 31  Ne fai atu a Iesu ki tino Iutaia kolā ne tali‵tonu ki a ia: “Kafai e tumau koutou i aku muna, ko oku soko ‵tonu koutou, 32  kae ka iloa ne koutou te munatonu,+ kae ko te munatonu ka fakasaoloto ne ia koutou.”+ 33  Ne tali atu latou ki a ia: “A matou ko fanau a Apelaamo kae ne seki ‵nofo pologa eiloa matou ki se tino. E mafai la pefea o fai mai koe, ‘Ka fakasaoloto koutou’?” 34  Ne tali atu a Iesu ki a latou: “Au e fai ‵tonu atu ki a koutou, so se tino e fai ne ia te agasala ko te pologa eiloa a te agasala.+ 35  E se gata i ei, a te pologa e se tumau i loto i te kaufale ki te se-gata-mai; kae ko te tama e tumau ki te se-gata-mai. 36  Tela la, kafai e fakasaoloto koutou ne te Tama, ka saoloto tonu eiloa koutou. 37  E iloa ne au i a koutou ko fanau a Apelaamo. Kae ko koutou e lamalama ke tamate au, me e se talia ne koutou aku muna. 38  E faipati ne au a mea kolā ko oti ne lavea ne au i te taimi ne fakatasi ei au mo toku Tamana,+ kae ko koutou e fai ne koutou a mea kolā ne lagona ne koutou mai te otou tamana.” 39  Ne tali atu latou ki a ia: “A te motou tamana ko Apelaamo.” Muna a Iesu ki a latou: “Kafai koutou ko fanau a Apelaamo,+ ke fai la ne koutou a galuega a Apelaamo. 40  Kae nei ko lamalama koutou ke tamate au, te tagata telā ne fai atu ne ia ki a koutou a te mea tonu telā ne lagona ne au mai te Atua.+ Ne seki fai ne Apelaamo a te mea tenei. 41  E fai ne koutou a galuega a te otou tamana.” Olotou muna ki a ia: “A matou e seki fa‵nau mai i amioga ma‵sei;* e tokotasi te motou Tamana, ko te Atua.” 42  Ne fai atu a Iesu ki a latou: “Moi fai te otou Tamana ko te Atua, penei ko a‵lofa mai koutou ki a au,+ me i a au ne vau mai te Atua kae tenei au ko nofo atu i konei. Ne seki vau au i a au eiloa, kae ko au ne uga mai ne te Atua.+ 43  Kaia e se maina ei koutou i aku pati? Me e se mafai o faka‵logo koutou ki aku muna. 44  A koutou ko fanau a te otou tamana ko te Tiapolo, kae e fai ne koutou a mea e manako ki ei te otou tamana.+ A ia se tino tatino i te kamataga,+ kae ne seki tumau i te munatonu, me e seai se munatonu i loto i a ia. Kafai e faipati a ia ki te loi, ko ana pati eiloa konā, me i a ia se tino loi kae ko te tamana foki o te loi.+ 45  Kae ko au e faipati ki te mea tonu, kae e se tali‵tonu koutou ki a au. 46  Ko oi te tino i a koutou e mafai o fai mai i a au e agasala? Kafai e faipati au ki te mea tonu, kaia e se tali‵tonu ei koutou ki a au? 47  A te tino telā e vau mai te Atua e fakalogo ki muna a te Atua.+ Tenei te pogai e se faka‵logo ei koutou, i a koutou ne seki o‵mai mai te Atua.”+ 48  Ne tali atu a tino Iutaia ki a ia: “E a, e se ‵tonu omotou muna konei, ‘A koe se tino Samalia+ kae e isi se temoni i a koe’?”+ 49  Ne tali atu a Iesu: “E seai se temoni i a au, kae e āva au ki toku Tamana, kae ko koutou e se āva mai ki a au. 50  Kae ko au e se ‵sala ki oku tavaega;+ e isi se Tino e manako o tuku mai ne ia ki a au kae ko ia foki ko te famasino. 51  Au e fai ‵tonu atu ki a koutou, so se tino e fakalogo ki aku pati, ka se lavea eiloa ne ia te mate.”+ 52  Ne fai atu a tino Iutaia ki a ia: “Nei la, ko iloa eiloa ne matou me e isi se temoni i a koe. Ko mate a Apelaamo e pelā foki mo te kau pelofeta, kae e fai mai koe, ‘So se tino e fakalogo ki aku pati, ka se tami eiloa ki te mate.’ 53  E a, e sili atu koe i te motou tamana ko Apelaamo telā ko mate? Ko ‵mate atu foki a pelofeta. Kae ko oi la koe?” 54  Ne tali atu a Iesu: “Kafai e faka‵malu ne au a au eiloa, e seai se aoga o toku ‵malu. Ko toku Tamana e faka‵malu ne ia au,+ ko te tino telā e fai mai koutou me ko te otou Atua. 55  E se iloa ne koutou a ia,+ kae e iloa ne au a ia.+ Kafai e fai atu au me e se iloa ne au a ia, ka fai eiloa au e pelā mo koutou, se tino loi. Kae e iloa ne au a ia kae e fakalogo foki au ki ana muna. 56  Ne fiafia malosi a Apelaamo te otou tamana kae ne fakamoemoe a ia o kilo ki toku aso, kae ne lavea ne ia kae fiafia.”+ 57  Tenā ne fai atu ei a tino Iutaia ki a ia: “E seki kātoa tou 50 tausaga, kae e fai mai koe me ko oti ne lavea ne koe a Apelaamo?” 58  Ne fai atu a Iesu ki a latou: “Au e fai ‵tonu atu ki a koutou, kae koi tuai o fanau mai a Apelaamo, kae ko leva au ne ola.”+ 59  Ne puke ne latou a fatu ke peipei a ia, kae ne ‵muni a Iesu fano ei ki tua mo te faletapu.

Fakamatalaga mai lalo

Io me “amioga fakatauavaga sē ‵tau.” Eleni, por·neiʹa. Onoono ki te FP.