MUSORO WE KUFUNDA 40
NGOMA 30 Baba Angu Mwari Wangu Uye Shamwari Yangu
Djeovha “Anoporesa Aya Akaora Mwoyo”
“Iyena anoporesa aya akaora mwoyo; uye anorapa maronda awo.”—PIS. 147:3.
CINANGWA
Djehovha anorangarira maningi aya ari kutambudzika, nge ndaa ye maronda awo e mundangariro. Fundo ino, icapangidza kuti Djehovha anopungura kudini marhwadzo atiri kuzwa uye anotibetsera kudini kuti tinyaradzewo amweni.
1. Djehovha anozwa kudini paanoona aseenzi ake?
MUNOONAWO kudini, Djehovha paanoona anhu ake pa nyika pano anorangarirei? Djehovha anokwanisa kuona pese paya patinonga takapfara uye takatsukwara. (Pis. 37:18) Iyena anoona kupeta masimba katiri kuita kuti timuseenzere, kunyazi tecibatana no marhwadzo e mundangariro. Iyena anopfara maningi paanotiona teciita kudaro! Kusiya izvona, iyena anogara no cidaka-daka cekutinyaradza uye cekutibetsera.
2. Djehovha anoitirei aya akaora mwoyo uye tingakhorovhera kudini kucengethwa naye?
2 Pisarema 147:3 inobhuya kuti Djehovha ‘anorapa maronda’ e aya akaora mwoyo. Mupisarema ii, Djehovha anobhuiwa kuti ndi munhu anobata no rudo uya akakuwadzika mu ndangariro. Asi isusu tinodikana kuitei kuti tikhorovhere kubathwa katinoizwa no rudo na Djehovha? Rangarirai zvinoteera. Medhiko wakanaka ungabetsera munhu wakuwadzika. Kuti iyena aiite kudaro, munhu wakuwadzikewo unodikana kuteerera nhungamiriro dzese dzaanopaswa ndi medhiko. Mu fundo ino, ticaona zvinobhuiwa na Djehovha mu Soko rake Bhaibheri, maka-maka ku aya ari kurhwadziwa mu ndangariro uye ticaonawo kuti tingazwira kudini mazano e rudo a Djehovha.
ISUSU TINOKOSHA MANINGI KUNA DJEHOVHA
3. Ngei amweni ecirangarira kuti aakoshi?
3 Isusu tiri kurarama mu nyika inoshupha kupangidza rudo, anhu aapangidzirani rudo ku umwe na umwe wawo. Akawanda anoita kuti amweni azwe kubathwa zvisina unatsi uye asikakoshi. Hanzvadzi imweni inozwi Helen, a inopanganidza yeciti: “Inini ndakakurira mu mhuri yainga isikapangidzirani rudo. Baba angu aiita zve cisimba uye nguwa dzese aigara ecitibvunza kuti atibetseri ciro.” Pamweni imwimwi, kuitawo hingana Helen, makabathwa zvisikazi kunaka uye moshorhwa kakawanda, motorangarira kuti apana anomudai. Kana izvona zvakaitika kamuri, zvingamushuphirai kutendera kuti pano munhu anomudai.
4. Maererano na Pisarema 34:18, Djehovha anotigondesei?
4 Kunyazi makabathwa zvisikazi kunaka, garai no rugondo rokuti Djehovha anomudai maningi uye anomukoshesai. Djehovha “ari dhuze no aya akaora mwoyo.” (Erengai Pisarema 34:18.) Kana imwimwi mecizwa “makaora mwoyo,” edzurirai kuti Djehovha akaona zviro zvakanaka mu mwoyo menyu, ngokuti ndiyena kamare akamusanangurai kuti mumuseenzere. (Juau 6:44) Djehovha akagadzirira kumubetserai nguwa dzese, ngokuti imwimwi munokosha maningi kaari.
5. Tinofundei patinoona mushobo waibata Djesu anhu ainga asikakosheswi?
5 Tingafunda zvakawanda ngezve mazwiro a Djehovha patinoona muezaniso wa Djesu. Paainga ari pa nyika pano, Djesu akakoshesa anhu aya ainga asikakosheswi uye ainga asikabathwi no rudo. (Mat. 9:9-12) Mwanakadzi umweni waietsera kuporeswa pa nhenda yakakura maningi yaaibatana nawo, paakabata macira ake, Djesu akamunyaradza uye akatomusimba nge kutenda kaakapangidza. (Mark. 5:25-34) Uye isusu tinozviziya kuti Djesu wakateedzera unhu wa Baba ake nge mushobo wakakwana. (Juau 14:9) Hino, mungagara no rugondo rokuti imwimwi munokosha maningi kuna Djehovha uye kuti iyena anokoshesa maningi mawara enyu, kutobatanidzawo kutenda uye rudo ramunopangidzira kaari.
6. Zvinyi zvingaizwa no munhu paya paanozwa hinga asikakoshi?
6 Kana imwimwi mecirangarira kuti amukoshi kuna Djehovha, zvinyi zvamungaita? Erengai tsamba dze Bhaibheri dzinopangidza mushobo wamunokosheswa na Djehovha uye psvakai nguwa kuti murangarire ngezve tsamba idzi. b (Pis. 94:19) Kana imwimwi amuzi kukwanisa kudzadzisa cinangwa camunaco, kana kuti muri kuzwa makatsukwara ngokuti amukwanisi kuita zvakawanda hinga zvinoizwawo no amweni, musadzibambidzire pa kuita zviro zviya zvamusikakwanisi kuita. Isusu tinodzibambidzira maningi, asi Djehovha aaiti kudaro. Iyena anoda basi kuti tiite zviya zvatinokwanisa kuita. (Pis. 103:13, 14) Kana imwimwi makambobathwa zvakashata mu ndangariro kana kutodziphwa kamare, musadzipase ndaa nge zviya zvakaizwa no munhu umweni kamuri. Zvezvirokwazvo, imwimwi mainga musikazi kusisira kuti mubathwe nge mushobo uwona. Edzurirai kuti kuna Djehovha nguwa dzese ndaa ngeye uya wakamudzipai, haiwa yenyu. (1 Ped. 3:12) Sandra wakadziphwa paainga aciri mwana mudoko, unoti: “Inini nguwa dzese ndinoita munamato kuna Djehovha kuti andibetsere kudziona inini wene hinga mushobo waanondionawo.”
7. Maesperiensiya edu e mu upenyu angaseenzeswa kudini mu basa ra Djehovha?
7 Musazombokane-kane kuti Djehovha angamuseenzesai kuti mubetsere amweni. Djehovha akamupasai makomborero ekuseenza pamwepo naye mu basa re kuparidzira. (1 Ako. 3:9) Uye zviro zvamakambobatana nazvo mu upenyu, zvingamubetserai kudzikanda pa mbuto ye amweni uye kuzwisisa kuti anhu ari kutambudzika ari kuzwa kudini. Ngo kudaro, imwimwi mungakwanisa kuita zvakawanda kuti muabetsere. Helen wakatambira rubetso uye zvino waakubetserawo amweni. Iyena unoti: “Inini ndaidziona hingana ‘ndisiripi munhu,’ asi no rubetso ra Djehovha, zvino ndaa munhu. Munhu unozwa ecikosha uye unozwa rudo re amweni.” Helen zvino uri kupfara eciseenza hinga mupiyonera we nguwa dzese.
TENDERAI RUREKERERO RA DJEHOVHA
8. Djehovha anotibvunzei pana Isaya 1:18?
8 Aseenzi amweni a Djehovha aciri kuzwa akatsukwara uye ecinetseka, nge ndaa ye zvishaishi zvaakaita kare, kunyazi paainga asati abhabhatidzwa uye mumasure me kubhabhatidzwa. Asi zvakanaka maningi kuedzurira kuti Djehovha akatipasa cibairo ce rusudzunuro ngokuti anotida maningi uye iyena anoda kuti titende cipo ici. Djehovha anotigondesa kuti kana “tikagadzirisa nyaya dzedu naye” c iyena acatirekerera zvacose. (Erengai Isaya 1:18.) Kukanganwa kaanoita zvishaishi zvatakaita kare, i cipangidzo ce rudo rakakura maningi ra Djehovha! Pa nguwa imweyo, iyena anobhuya kuti acaedzurira zviro zvese zvakanaka zvatinoita.—Pis. 103:9, 12; Aheb. 6:10.
9. Pane kukanda ndangariro dzedu pa zviro zvatakaita kare, ngei zvakanaka kukanda ndangariro dzedu pa zviro zvatiri kuita zvino uye mune ramangwana?
9 Kana imwimwi mecizwa makatsukwara, nge ndaa ye zviro zvamakaita kare, itai zvese zvamunokwanisa kuti mukande ndangariro dzenyu pa zviro zvamuri kuita zvino uye pa zviya zvamucakwanisa kuita mune ramangwana. Onai muezaniso we muphostori Pauro. Iyena wainga akateerera no utsinye Akristu uye iyena waitorangarira kuti kudai hake asikazi kumbozviita, asi waizviziya kuti Djehovha ainga amurekerera kare. (1 Ti. 1:12-15) Kodi iyena wakarumbwa ecidzirhya mwoyo nge ndaa ye zvishaishi zvaainga aita kare? Zvezvirokwazvo kuti haiwa, kuitawo hingana iyena asikazi kurumbwa ecirangarira zviro zvaainga aiita kare, paainga ari Mufarisi waireremedzwa. (Afi. 3:4-8, 13-15) Pane kudaro, Pauro wakaita zvakawanda mu basa re kuparidzira uye ecikanda ndangariro dzake pa zviro zve ramangwana. Kuitawo hingana Pauro, isusu atikwanisi kucinja zviro zvatakaita kare. Asi tingakwanisa kukudza Djehovha no zviro zvatiri kuita zvino uye toringira mberi mune ramangwana, pa gondeso yakanaka yatinoizirhwa na Djehovha.
10. Zvinyi zvatingaita kana kareko takarhwadzisa munhu?
10 Pamweni imwimwi muri kuzwa makatsukwara nge ndaa ye zviro zvamakaita kare zvakabata-bata kana kurhwadzisa amweni. Cinyi cingamubetserai? Itai zvamunokwanisa kuti mugadzirise zvirozvo, kutobatanidzawo kubhuya uye kupangidza kuti makatsukwara maningi nge zvamakaita. (2 Ako. 7:11) Uyezve kumbirai Djehovha kuti abetsere anhu akanetseka nge ndaa ye zviito zvenyu. Zvezvirokwazvo Djehovha angamubetserai uye angabetserawo uya wamakarhwadzisa kuti arumbwe ecishingirira uye agarezve no runyararo.
11. Tinofundei no muezaniso we muphorofita Djona? (Onaiwo mufanikiso we pa .)
11 Fundai no zvishaishi zvo kare uye siyai kuti Djehovha amuseenzesei nge mushobo waanoona kuti wakanaka. Onai zvakaitika no muphorofita Djona. Djehovha akamukumbira kuti aite rhwendo rekuenda ku Ninivhi, pane kudaro Djona wakatiza oenda kumweni. Djehovha akamupangira uye iyena wakafunda no cishaishi cake. (Djon. 1:1-4, 15-17; 2:7-10) Djehovha aazi kusiya kuseenzesa Djona. Iyena akamupasazve mukana umweni kuti aende ku Ninivhi, parizvino Djona wakazwira asikazi kurangarira kairi katatu. I zvirokwazvo kuti pamweni iyena wakacinyuka nge kutama kuzwira kekutanga. Asi izvona azvizi kumupingaidza kuita basa ripsva raakapaswa na Djehovha.—Djon. 3:1-3.
Mumasure mekuti muphorofita Djona wapona pa mugariro uya unothyisa mudani me howe huru, Djehovha akamukumbirazve kuti aende ku Ninivhi kooziisa masoko Ake (Onai ndima 11)
DJEHOVHA ANOSEENZESA MWIYA WAKE MUCENA KUTI ATINYARADZE
12. Tingazwa kudini runyararo ra Djehovha zviro zvakashata pazvinoitika? (Afiripi 4:6, 7)
12 Eciseenzesa mwiya wake mucena, Djehovha anotinyaradza kana ciro cakashata cikaitika, kufirhwa no munhu watinoda. Onai zvakaitika na Ron uye Carol. Asikakariri mwana wawo wakadziuraya. Awona anopanganidza eciti: “Isusu takambobatana no migariro inoshupha kareko, asi uu ndiwo wakanyanya kurhwadza kudarika dzese. Takapedza usiku wakawanda tisikawati teciita munamato kuna Djehovha, zvezvirokwazvo isusu takakwanisa kuzwa runyararo rinobhuiwa pana Afiripi 4:6, 7.” (Erengai.) Kana imwimwi muri kusongana no ciro ciri kumurhwadzisai mwoyo, panganidzirai Djehovha zvese zvamuri kuzwa nge kuita munamato. Itai izvona pese paya pamunonga mecida uye pa nguwa inodikanwa. (Pis. 86:3; 88:1) Kumbirai kakawanda mwiya mucena wa Djehovha. Gondai kuti Djehovha acazwa zvikumbiro zvenyu.—Ruka 11:9-13.
13. Mwiya mucena ungatibetsera kudini kuti tirumbwe tecinamata Djehovha? (Aefeso 3:16)
13 Imwimwi muri kuzwa musina simba, nge ndaa ye mugariro unonyangadza wamuri kubatana nawo here? Kana zviri izvona, mwiya mucena wa Djehovha ucarumbwa wecimupasai simba kuti murumbwe mecimuseenzera makatendeka. (Erengai Aefeso 3:16.) Onai zvakaitika no hanzvadzi imweni inozwi Flora. Iyona no mwamuna wayo, aiseenza basa re umisiyonariyo mwamuna wake paakaita upombwe uye orambana. Iyena unopanganidza eciti: “Ndakapererhwa nge ndaa ye upombwe wakaizwa no mwamuna wangu, apana candaikwanisa kurangarira. Inini ndaiita munamato kuna Djehovha ndecikumbira mwiya mucena wake kuti ndirumbwe ndecishingirira. Djehovha akandipasa zvese zvandaida kuti ndizwe zviri nani uye ndikwanise kushingirira mugariro uu waiita hingana usikashingiririki.” Flora wakazwa kuti Djehovha akamubetsera kuti atunhudzire kumugonda uye wakagara no rugondo rokuti Djehovha aizorumbwa ecimubetsera pa dambudziko ripi haro. Iyena unopedzesa eciti: “Masoko ari pana Pisarema 119:32 anonyasa kupanganidza mushobo wandakabetserhwa na Djehovha: ‘Ndicazwira makwanza e mitemo yenyu no mwoyo wese, ngokuti munoita kuti ione mbuto mu mwoyo mangu.’”
14. Zvinyi zvatinodikana kuita kuti tirumbwe tecitambira mwiya mucena wa Mwari?
14 Mumasure me kuita munamato kuna Djehovha mecikumbira mwiya mucena wake, mungaitei kuti zvienderane no munamato wenyu? Edzai kuita zviri zvese kuti mubatikane pa mabasa anoita kuti mutambire mwiya mucena. Ngo muezaniso, kupinda misangano uye kuenda kooparidzira. Dzadzai ndangariro dzenyu no marangariro a Djehovha, nge kuerenga Bhaibheri mazuwa ese. (Afi. 4:8, 9) Pamunoerenga Bhaibheri, onai anhu anganani ari kurekethwa imona akabatana no matambudziko uye kuti Djehovha akaabetsera kudini kuti ashingirire. Sandra, wakatambudzika maningi nge ndaa ye matambudziko aakabatana nawo mu upenyu. Unopanganidza kuti: “Ngano ya Zuzee inobaya maningi mwoyo wangu. Iyena wakabatana no zvitsinzwa zvakawanda uye kubathwa zvisina unatsi, kunyazi zvakadaro, aazi kusiya izvona kuti zvirembese ushamwari wake na Djehovha.”—Gen. 39:21-23.
DJEHOVHA ANOSEENZESA HAMA KUTI DZITINYARADZE
15. Maererano na Akorosi 4:11, i nyaradzo ipi yatinopaswa no hama dzedu? (Onaiwo foto.)
15 Patinotambudzika, hama dzedu “dzingatinyaradza maningi.” (Ako. 4:11) Mushobo umweni unoseenzeswa na Djehovha kuti atipangidzire rudo rake katiri ndi hama no hanzvadzi dzedu. Awona anotinyaradza nge kutipurutana uye oedza kuzwisisa zvatiri kuzwa uye pamweni paya kugara basi ari ku dii redu, kunyazi akanyarara i rubetso rakakura maningi. Pamweni paya angatifunungurira tsamba ye Bhaibheri kana kutoitawo munamato pamwepo na isusu. d (Aro. 15:4) Nguwa dzimweni, hama dzedu dzingatibetsera kuedzurira zvinorangarirhwa na Djehovha ngezve nyaya iyona uye ngokudaro tinokwanisa kuzwa takaterama uye toshingirira. Uye nguwa dzimweni tinonga takatsukwara maningi, asi shamwari yedu ye Cikristu yotiunzira zvekurhya zvakanaka maningi.
Hama dze Cikristu uye dzakakura pa kunamata dzingatinyaradza uye dzingatipasa rubetso (Onai ndima 15)
16. Zvinyi zvatinodikana kuita kuti amweni atibetsere?
16 Kuti amweni akwanise kutibetsera, awona anodikana kuziya zvatiri kuda. Hama dzedu dzinotida maningi uye dzinoda kutibetsera. (Zvie. 17:17) Asi pamweni angatama kuziya zvatiri kuda uye zvatiri kuzwa. (Zvie. 14:10) Kana imwimwi muri kunetseka panocokuita no mu ndangariro, edzai kupanganidzira shamwari yakanaka ye Cikristu yakakura pa kunamata. Mubvunzei zvaangaita kuti amubetserei. Pamweni mungasanangura mukuru umwe kana airi amunozwa makasudzunuka kuti mucedze nawo. Ku hanzvadzi, pamweni ingazwa yakasudzunuka kucedza no hanzvadzi imweni yakakura pa kunamata.
17. Zvinyi zvingatipingaidza kuti tisatambire rubetso re hama uye tingazvikunda kudini?
17 Musapedze nguwa yakawanda muri mwega. Nge ndaa ye marhwadzo edu e mu ndangariro, nguwa dzimweni tinonga tisikadi kugara no anhu amweni. Izvirokwazvo kuti hama dzedu nguwa dzimweni dzingatama kutizwisisa kana kutoreketa zviro zvinoita kuti titsukware. (Tig. 3:2) Asi musasiye izvona zvecimuitisai kuti musagare no hama, Djehovha angadziseenzesa kuti dzimupfadzei. Mukuru umweni unozwi Gavin uri kubatana no dhepresau, unopanganidza eciti: “Kakawanda kakhona ciro cekupedzesera candinoda, i kugara no shamwari dzangu.” Kunyazi zvakadaro, Gavin unorumbwa ecipeta masimba kuti agare no hama uye kakawanda kakhona iyena unozwa zvakanaka paanoita kudaro. Hanzvadzi imweni inozwi Amy, inoti: “Nge ndaa ye zviro zvakashata zvakamboitika kandiri, inini ndino cinetso ce kugonda anhu. Asi ndiri kufundira kuda uye kugonda hama dzangu hinga zvinoizwawo na Djehovha. Uye inini ndinoziya kuti izvona zvinoita kuti Djehovha apfare, nge ndaa yazvo, inini ndinopfarawo.”
ZVIPIKIRHWA ZVA DJEHOVHA ZVE MUNE RAMANGWANA ZVINOTINYARADZA
18. Zvinyi zvatinoetsera mune rangwana uye zvinyi zvatingaita zvino?
18 Tingaona ramangwana no rugondo, teciziya kuti mbai-mbai pano Djehovha acatiporesa zvacose pa marhwadzo api hawo e mu nyama kana e mu ndangariro. (Zvak. 21:3, 4) Kana zuwa iri rikaguma, zviro zvakawanda zvakatikuwadza aticazviedzuririzve uye “azvicahwiririzve mu mwoyo.” (Isa. 65:17) Hingana zvataona mu fundo ino, Djehovha “anorapa zvironda zvedu” kubvira zvino. Hino, nyasai kukhorovhera zvese zvinoizwa na Djehovha kuti amunyaradzei uye amubetserei. Garai no cokwadi cokuti Djehovha “anomucengetai.”—1 Ped. 5:7.
NGOMA 7 Djehovha Simba Redu
a Mazina amweni akacinjwa.
b Onai bhokisi rakazwi: “ Imwimwi Munokosha Maningi kuna Djehovha.”
c Kuti “tigadzirise nyaya dzedu” na Djehovha, tinodikana kupangidza kuti tacinyuka nge kumukumbira rurekerero nge ndaa ye zvishaishi zvatakaita uye kusiya kuita zviro zvakashata. Kana takaita cishaishi cakakura, tinodikana kukumbira rubetso ku akuru e ungano.—Tig. 5:14, 15.
d Imwimwi mungagumira tsamba dze Bhabheri pa misoro inoti: “Kudzirhya Mwoyo” uye “Nyaradzo” mu bhuku rakazwi: Matsamba e Bhaibheri Anobetsera pa Kurarama ke Cikristu.
