1. Mu nguwa dze Bhaibheri pau yaikosha kudini?

 MU NGUWA dzo Bhaibheri pau cainga ciri cekurhya cinokosha ku anhu. (Gen. 14:18; Ruka 4:4) Zvezvirokwazvo, pau cainga ciri ciro cinokosha maningi, zvekuti Bhaibheri pamweni paya rinotobhuya ngezve “pau” recida kureya zvekurhya zvimweni. (Mat. 6:11; masoko e kufunda ari pana Zvii. 20:7,) Zvishamiso zviiri zvinonyasa kuziikanwa zvakaizwa na Djesu zvinobatanidza pau. (Mat. 16:9, 10) Cimwe ce cishamiso ici cakatarhwa mu kapituro 6 ye Vhangeri ra Juau. Ticafunda ngezve nyaya ii uye toona mafundo atinofunda ngezvayo.

2. Anhu akawanda aida cokurhya pa mugariro upi?

² Mumasure mekuti afundi a Djesu ahwirira kubva pa rhwendo re basa re kuparidzira, Djesu akaenda nawo no bharko ku dii rimweni ro Bahari ro Garireya kuti ambozorore. (Mark. 6:7, 30-32; Ruka 9:10) Awona akaenda ku mbuto yawo oga, dhuze no thaundi ro Bhetisaidha. Asi mumasure mazvo, mamiriyonji e anhu akaguma kuti aone Djesu. Asi Djesu aazi kuita hingana kuti ainga asikaaoni. Pane kudaro, iyena akaapangidzira unaki uye akapedza nguwa yakawanda eciafundisa ngezve Umambo uye eciporesa aya airhwara. Ngokuti kainga koodoka, afundi akatanga kunetseka kuti anhu awona aizoona kupi cokurhya. Anganani e anhu awona pamweni ainga ano zvekurhya padoko, asi akawanda awo aidikana kootenga. (Mat. 14:15; Juau 6:4, 5) Djesu aizogadzirisa kudini dambudziko iri?

CISHAMISO CE PAU

3. Zvinyi zvakabhuiwa na Djesu kuti aphostori aite? (Onaiwo mufanikiso we pa .)

³ Djesu akati ku aphostori ake: “Awona aadikani kuenda kumba;  apasei imwimwi zvokurhya.” (Mat. 14:16) Asi izvona zvaiita hingana zvainga zvisikazoitiki ngokuti painga pano anarume anokwana kuita 5000. Uye kana tikada kuerenga anakadzi no ana, anhu ese ainga aripo aikwana kuita 15 000 aidikana kupaswa zvekurhya. (Mat. 14:21) Andreya wakatoguma pakubhuya kuti: “Pano murumbwana umweni pano uno pau shanu no zvihowe zviiri. Asi izvi zvinokwanei ku anhu akawanda kudai?” (Juau 6:9) Pau cainga ciri cekurhya cairhyiwa no anhu ese, kotobatanidzawo arombo uye no anhu amweni. Uye howe pamweni dzainga dzaomeswa no munyu. Kunyazi zvakadaro, pau uye howe dzainga dzino murumbwana uu, dzainga dzisikakwani kuti anhu akawanda kudaro arhye.

4. Fundo dzipi dzatinofunda pana Juau 6:11-13? (Onaiwo mafoto.)

⁴ Djesu akapangidzira unaki ku anhu aya, uye akaakumbira kuti aite zvikwata uye agare pashango rakaswipirira. (Mark. 6:39, 40; erengai Juau 6:11-13.) Bhaibheri rinoti pedzepo iyena akapasa rukudzo kuna Baba ake nge pau uye no howe. Zvainga zvino musoro kuti atende Mwari, ngokuti iyena ndiyena ainga ari Manyuko e zvekurhya izvi. Zvakaizwa ndi Djesu i muezaniso wakanaka katiri, nguwa dzese tinodikana kuita munamato tisati tarhya, azvinei kuti tiri tega kana kuti tiri pakati pe anhu akawanda. Mumasure me kuita munamato, Djesu akakowanisa zvekurhya dakara anhu ese arhya uye aguta. Zvezvirokwazvo kakasara zviro, asi Djesu ainga asikadi kuti zvipsvethwe. Hino iyena akakumbira afundi ake kuti azviunganidze zvese zvasara kuti zvizoseenzeswazve. Uu ndi muezaniso wakanaka katiri, atidi kupsveta zviro. Kusiya izvona, tinodikana kuseenzesa zviro zvatinazvo no ungwaro. Kana imwimwi muri baba, munoonawo kudini kuseenzesa ngano ii kuti mufundise ana enyu ngezve  kukosha ke kuita munamato musati marhya, kugara anhu anotambira zvakanaka anhu amweni uye kupangidza unaki hinga Djesu.

5. Anhu aida kuitei na Djesu uye iyena akaitei?

⁵ Pa nguwa iyona, anhu akashamisika nge fundiso ya Djesu uye nge zvishamiso zvaakaita. Paa padarika nguwa, Mozesi wainga abhuya kuti Mwari aizoita kuti pakati pawo paoneke muphorofita mukuru uye awona aizviziya izvona. Hino pamweni awona akarangarira kuti: ‘Kodi Djesu ndiye muphorofita wakhona here?’ (Dhe. 18:15-18) Awona pamweni akarangaridza kuti Djesu aizogara mutongi akanaka, ngokuti iyena aizokwanisa kupasa zvekurhya anhu ese. Ecirangarira ngezvazvo, anhu akawanda aipsvaka Djesu kuti ‘amugadze hinga mambo.’ (Juau 6:14, 15) Kudai Djesu akatenda izvona, iyena aizonga ecibatanidzwa pane zve matongerhwe e nyika e Cidjudha uye e Ciroma. Asi Djesu ainga asikadi kubatanidzwa pano zvematongerhwe e nyika, Bhaibheri rinobhuya kuti iyena ‘akabuda oenda ku dunhu.’ Hino kunyanzi paaibambidzirhwa kuti aite zve matongerhwe e nyika, Djesu aazi kuita izvona. Ii ifundo inokosha maningi katiri!

6. Tingateedzera kudini muezaniso wa Djesu? (Onaiwo mufanikiso.)

⁶ Nyamasi uno, apana munhu unotikumbira kuti tiite cishamiso ce pau kana kuti tiporese munhu nge mushobo unoshamisa, uyewo atibambidzirhwi kuti tigare madzimambo. Asi zvingaita kuti anganani awo angatibambidzira kuti tivhote kana kuti titsigire munhu wekuti mumaonero awo acagara mutongi wakanaka. Asi muezaniso  wa Djesu uri pamhene. Iyena akaramba kubatanidzwa panocokuita no matongerhwe e nyika. Pa mugariro umweni, iyena akatoguma pakubhuya kuti: “Umambo wangu auiti dii re nyika ino.” (Juau 17:14; 18:36) Hingana Akristu, isusu tinoda kuita zviro uye kurangarira hinga Djesu. Ndiyo ndaa, isusu tinotsigira Umambo wa Mwari, Umambo uu ndiwona watinoparidzira ngezvawo uye tinoita munamato ngezvawo. (Mat. 6:10) Asi ngationeizve kuti tingafundei pa cishamiso ca Djesu co pau.

“ZVAIDA KUREYA CISHAMISO CE PAU”

7. Djesu akaitei uye afundi ake akadaira kudini? (Juau 6:16-20)

⁷ Mumasure mekuti Djesu apasa anhu akawanda zvekurhya, iyena akabvunza aphostori ake kuti ahwirire ku Kafarnau no bharko, asi Djesu aazi kuhwirira no bharko. Iyena akaenda ega ku dunhu, ngo kuita kudaro iyena akakwanisa kugara kure no anhu aya aida kumuita mambo. (Erengai Juau 6:16-20.) Aphostori paainga ecibira bahari, kakatanga kuita dutu rakakura uye no mafungu akakura. Hino Djesu akaenda kuno aphostori ecihamba pamusoro pe mvura. Uye akapikawo muphostori Pedru kuti aitewo zvimwezvo. (Mat. 14:22-31) Djesu paakapinda mu bharko kuvhuvhuta kakaima. Uye afundi akashamisika maningi, zvekuti akati: “Zvezvirokwazvo imwimwi muri Mwana wa Mwari.” a (Mat. 14:33) Zvinoshamisa kuti afundi akabhuya izvi mumasure mekuti Djesu ahamba pamusoro pe mvura, haiwa mumasure mekuti Djesu aita cishamiso. Onai kupanganidza kakaita Marko mu tsamba yake, iyena wakati: “[Aphostori] akashamisika maningi, ngokuti awona ainga asikazwisisi zvaida kureya cishamiso ce pau, asi mwoyo yawo yakarumbwa isikazwisisi.” (Mark. 6:50-52) Afundi ainga asati azwisisa simba rakakura rakapaswa Djesu na Djehovha kuti aite zvishamiso. Asi mumasure me kudarika nguwa, Djesu akahwirirazve kureketa ngezve cishamiso ce pau uye zvaakareketa zvinotifundisazve fundo rinokosha maningi.

8-9. Ngei anhu akaenda ku Kafarnau koopsvaka Djesu? (Juau 6:26, 27)

⁸ Asi pa zuwa rakateera, anhu aya akaendazve ku nbuto yaakapaswa zvekurhya na Djesu. Asi Djesu no afundi ake ainga asiriyopi. Hino anhu akakwira mabharko aibva ku Tibheriadhi uye akaenda ku Kafarnau koopsvaka Djesu. (Juau 6:22-24) Kodi akaita izvona ngokuti ainga ecida kufunda ngezve Umambo here? Haiwa. Zvezvirokwazvo awona aida basi kuti Djesu aapasezve pau kuti adzadzise cido cawo ce kunyama. Tinoziya kudini izvona?

⁹ Onai zvakazoitika anhu aya paakasongana na Djesu dhuze no Kafarnau. Djesu akaabvunza pamhene kuti awona ainga amuteera ngokuti ainga ecidazve kurhya pau. Djesu akaabvunza kuti: “Ngokuti makarhya pau uye moguta.” Pedzepo, Djesu akabhuya ngezve pau idzona hingana “zvokurhya zvinopera,” asi akaakohomedzesawo kuti aseenzere “zvokurhya zvinorumbwa zviripo ke upenyu usikaperi.” (Erengai Juau 6:26, 27.) Djesu akabhuya kuti zvekurhya izvona aizopaswa na Baba ake. Rangaridzai mushobo wakashamisika afundi ngo kuziya kuti aizogara no mukana we kurhya zvokurhya zvinorumbwa zviripo ke upenyu usikaperi! I zvekurhya zvipi izvona uye awona aizokwanisa kuzviona kudini?

10. Anhu aya aidikana kuitei kuti agare no upenyu usikaperi?

¹⁰ Zvinoita hingana kuti Adjudha awona aizwisisa kuti aone zvekurhya izvi zviripo zvaaidina kuita. Pamweni awona airangaridza ngezve “mabasa” aikumbirhwa no Mutemo wa Mozesi kuti awona aite. Asi Djesu akaadaira kuti: “Basa ra Mwari ndi iri, kuti mutende uya waakatuma.” (Juau 6:28, 29) Aka kainga kusiripi kekutanga Djesu kuabvunza kuti “aone upenyu usikaperi” awona adikana kupangidza kutenda mu uya akatumwa na Mwari. (Juau 3:16-18, 36) Uye pa mingariro imweni, Djesu akahwirirazve kuabvunza  zviya zvaaidikana kuita kuti aone upenyu usikaperi.—Juau 17:3.

11. Cinyi cakapangidza kuti Adjudha aida basi zviro zvokunyama? (Pisarema 78:24, 25)

¹¹ Anhu aya aidikana kuitei kuti aone upenyu usikaperi. Adjudha aya ainga asikatenderi kuti awona aidikana kugara no kutenda muna Djesu. Awona akabvunza Djesu kuti: “Cishamiso cipi camucaita kuti tione uye titende mamuri?” (Juau 6:30) Pedzepo awona akati, mu mazuwa a Mozesi Aisraeri akapaswa manaa nge mushobo unoshamisa, yaiita hingana pau kana kuti zvekurhya zvinokosha kaari. (Nee. 9:15; erengai Pisarema 78:24, 25.) Zviri pamhene kuti awona airangarira basi ngezve kurhya kamare. Pedzepo, Djesu paakabhuya nawo ngezve “pau inobva kudenga” yainga yakasiyana no manaa uye yaizoapasa upenyu usikaperi, awona aazi kumbobvunzisa kuti zvaireyei. (Juau 6:32) Awona ainga ecikada ndangariro dzawo pa zvido zvawo zve kunyama zvekuti aazi kukwanisa kuzwisisa cokwadi cinokosha caiedzwa fundiswa na Djesu. Tingafundei ngezvazvo?

CINYI CINODIKANA KUNYANYA KUKOSHA KATIRI

12. Maererano no zvakafundiswa na Djesu, cinyi cinodikana kugara ciro cinonyanya kukosha mu upenyu medu?

¹² Imwe fundo inokosha yatafunda pa kapituro 6, nge yekuti zvido zvedu zve kumwiya zvinodikana kugara pa mbuto yekutanga mu upenyu wedu. Djesu ainga akambofundisa kare izvona paakaedzwa na Sathani. Pa mugariro uwona, iyena akapangidza kuti kuzwira Djehovha i ciro cinokosha maningi pane kugutsa zvido zvedu zve kunyama. (Mat. 4:3, 4) Kusiya izvona, pa Mharidzo yake ye Padunhu, Djesu akafundisa kukosha ke kudziriritira pa zviro zve kumwiya. (Mat. 5:3) Ndiyo ndaa, tinodikana kudzibvunzisa kuti: ‘Kodi mushobo wandinorarama unopangidza kuti ushamwari wangu na Djehovha unokosha maningi kupinda kugutsa kandinoita zvido zvangu here?’

13. (a) Ngei azvizi kushata kuda cokurhya? (b) I ngwadzo ipi yatakapaswa na Pauro? (1 Akorinti 10:6, 7, 11)

¹³ Azvizi kushata kuita munamato ngezve zvido zvedu zve zuwa no zuwa uye kokhorovhera zviro zvakanaka zvatinazvo. (Ruka 11:3) Bhaibheri rinobhuya kuti zvakanaka kuti munhu “arhye, amwe” uye apfadzwe no basa raanoseenza no simba, Bhaibheri rinobhuyazve kuti izvona “zvinobva kuna Mwari wedu we zvirokwazvo.” (Mup. 2:24; 8:15; Tig. 1:17) Asi tinodikana kungwarira kuti tisasiye kuti zvido zvedu zve kunyama zvigare ciro cinokosha maningi mu upenyu wedu. Tingakwanisa kufunda nge zviya zvakatara muphostori Pauro ku Akristu e ku Korinti. Iyena wakapanganidza zviro zvinganani zvakaitika no dzinza re Israeri, kutobatanidza zviya zvaakaita dhuze no Dunhu re Sinai. Pedzepo, iyena akangwadza Akristu aya kuti ‘atame kuda kuita zviro zvakashata, hinga zvakaizwa no Aisraeri.’ (Erengai 1 Akorinti 10:6, 7, 11.) Djehovha ainga aita cishamiso kuti apase zvekurhya ku Aisraeri, asi ‘cido cawo panocokuita no zvekurhya’ cainga cakakura maningi zvekuti cakaakuwadza. (Num. 11:4-6, 31-34) Kusiya izvona, paakanamata mufanikiso we n’mbe ye oro, awona akapangidza kuti ainyanya kukoshesa kurhya, kumwa uye kuwaraidzwa pane kuzwira Djehovha. (Eki. 32:4-6) Pauro wakaseenzesa muezaniso wawo kuti angwadze Akristu airarama mu nguwa iyona uye airarama dhuze kamare no nguwa yaizotsakatiswa Djerusarema uye tempro muna 70 K.A. Uye isusu tirikuraramawo dhuze kamare no kupera ke mugariro uno wakashata. Ndiyo ndaa, tinodikana kunyasa kuteya nzee mazano a Pauro uye kungwarira kuti tisaite zviro zvimwezvo zvakaizwa no Aisraeri.

14. Bhaibheri rinobhuyei ngezve zvokurhya zvaticagara nazvo mu nyika ipsva?

¹⁴ Djesu paakatifundisa kunamata ngezve “zvokurhya zvedu zve zuwa ra nyamasi,” iyena akabhuyawo ngezve kunamata kuti kuda ka Mwari kuizwe “pasi pano hinga zvakunoizwa kudenga.” (Mat. 6:9-11) Munokwanisa kurangaridza kuti nyika inozogara kudini munamato uu paunozodairhwa here? Bhaibheri rinobhuya kuti cido ca  Mwari pa nyika cinobatanidzawo kuwanda ke zvekurhya. Isaya 25:6-8, inopangidza kuti anhu acakwanisa kukhorovhera mabiko e zvekurhya zvakanaka mu Umambo wa Mwari. Pisarema 72:16 inogondesa kuti: “Pacaoneka zvekurhya zvakawanda pa nyika; uye zvicamera pamusoro pe matunhu.” Imwimwi munozwa kupfara here pamunorangarira ngezve kuseenzesa zvekurhya izvi, kugadzira zvekurhya zvamunopfarira uye pamweni kutoitawo zvekurhya zvipsva? Uyewo musakanganwe kuti mucakwanisa kusima miuvha yenyu kamare uye kurhya micero yayo. (Isa. 65:21, 22) Anhu ese acakwanisa kupfadzwa no zviro izvi zvakanaka.

15. Anhu aya acazomutswa acafundei? (Juau 6:35)

¹⁵ Erengai Juau 6:35. Rangariraizve ngezve anhu akarhya pau uye howe, Djesu paakaita cishamiso. Pa nguwa iyona, awona aazi kupangidza kutenda muna Djesu. Asi kunyazi zvakadaro, zvingaita kuti anganani awo acamutswa uye imwimwi mucaaona. (Juau 5:28, 29) Awona acadikana kufunda zvinoda kureya masoko a Djesu ekuti: “Inini ndiri pau yo upenyu. Uya anouya kandiri aazogarizve no nzara.” Awona acadikana kusakurira kutenda mu rusudzunuro ra Djesu, acadikana kusakurira kutenda kuti Djesu akapasa upenyu ku anhu ese. Uye pa nguwa iyona, kucaoneka urongwa we kufundisa zviro zve ku mwiya ku anhu acamutswa uye ku anhu acabarhwa mu nyika ipsva. Ucagara mupfaro wakakura maningi kubetsera anhu awona kuti afunde ngezve zviro zvinoshamisa zvinocokuita no cinangwa ca Djehovha! Kuita izvona, zvicagara zviro zvinopfadza maningi kudarika zviro zve kunyama. Zvezvirokwazvo zviro zve kumwiya zvicagara zviro zvinokosha maningi mu upenyu wedu.

16. Ticaonei mu fundo inoteera?

¹⁶ Mu fundo ino, taona mafundo manganani anokosha atafunda kubva mu bhuku ra Juau kapituro 6, asi Djesu ainga ano zviro zvakawanda zvekutifundisa zvinocokuita no “upenyu usikaperi.” Adjudha ainga abhuiwa na Djesu aidikana kunyasa kuzwa zviya zvaaibvunzwa uye isusuwo tinodikanawo kuita zvimwezvo. Ndiyo ndaa, mu fundo inoteera ticaongororazve mafundo manganani e kapituro 6 ya Juau.