1-2. Mugariro we anhu mu nyika ino wakaezana no we mudjaha watabhuya pakutanga nge gwanza ripi?

 RANGARIDZAI ngezve mudjaha wakakurira mu mhuri yakapfuma maningi. Asi zuwa rimweni pakaitika tsawana uye abereki ake akauraiwa pa tsawana iyona. Mudjaha uu unonetseka maningi paanozwa izvi. Asi panoitikazve ciro cimweni cakashata maningi. Iyena unozoziya kuti abereki ake akapera kutsakatisa upfumi wese waainga anawo uye nge ndaa yazvo akagara no magaa akawanda. Asi zvino, pane kuti agare nhaka ye upfumi wa baba ake, iyena unogara nhaka ye magaa akawanda uye anhu anomubambidzira kuti aripe magaa awona nokukasika. Asi iyena aana no cokubata kuti akwanise kuripa magaa ese aya.

² Nge mushobo umweni, mugariro wedu wakaita hingana we mudjaha uu. Abereki edu ekutanga Adhamu na Evha ainga akakwana uye airarama mu paraizo yakarungama maningi. (Gen. 1:27; 2:7-9) Awona aizogara no upenyu wakanaka uye nokusikaperi. Asi zvese zvakacinja. Awona akaruza mhuri yawo ye mu Paraizo uye kariro yawo yekurarama nokusikaperi. Hino ngaipi nhaka yaakasiira ana awo? Bhaibheri rinoti: “Ngokuti citema cakapinda mu nyika nge ndaa ye munhu umwe basi [Adhamu] uye rufu rakapinda nge ndaa ye citema, ngokudaro rufu rakabararika ku anhu ese, ngokuti ese ainga  ashaisha.” (Aro. 5:12) Nhaka yatakasiirhwa ndi Adhamu i citema, mugumisiro wakhona i rufu. Citema catakagara nhaka cakaita hingana magaa akakura maningi zvekuti apana kana umwe wedu angawanisa kuaripa.—Pis. 49:8.

 3. Ngei zvitema zvedu zvingaezaniswa no ‘magaa’?

³ Djesu akaezanisa zvitema no ‘magaa.’ (Mat. 6:12; Ruka 11:4) Patinoita citema, zvinoita hinga kuti tino magaa na Djehovha uye tinodikana kuripa mutengo we gaa iri. Patinosama kuripa gaa iri, irona rinopera basi kana tikafa.—Aro. 6:7, 23.

 4. (a) Pasina rubetso, cinyi caizoitika na isusu? (Pisarema 49:7-9) (b) Soko rokuti “citema” rinoda kureyei mu Bhaibheri? (Onai bhokisi rakazwi: “ Citema.”)

⁴ Kodi zvinoita here kugarazve no zvese zvakapsvetekerhwa na Adhamu na Evha? Honde zvinoita, asi tega atizvikwanisi. (Erengai Pisarema 49:7-9.) Apana mubvunzo kuti isusu tainga tisikazogari no kariro ye upenyu we mune ramangwana uye kumutswa. Zvezvirokwazvo, isusu taizoita hinga zvinyama, taizofa totama kuzoraramazve.—Mup. 3:19; 2 Ped. 2:12.

 5. Baba edu ano rudo Djehovha akatibetsera kudini kuripa magaa ngezve zvitema zvedu? (Onai mufanikiso we pa kapa.)

⁵ Cimborangaridzaizve ngezve mudjaha wamborekethwa patangira fundo ino. Cinyi caizoitika kana pakaoneka mwanarume wakapfuma waizodzipira kuti aripe magaa ake ese? Apana mubvunzo kuti mudjaha uu waizopfara maningi uye waizotenda mupiro uu no mwoyo wese. Nge mushobo umwewo, Baba edu ano rudo Djehovha, akatipasa cipo cinokwanisa kuripa magaa ese atakagara nhaka kubva kuna Adhamu. Djesu akapanganidza ngezve cipo ici kuti: “Mwari akada maningi nyika, zvekuti akapasa Mwana wake akabarhwa ari umwe ega, kuti wese uya anopangidza kutenda maari asatsakatiswe, asi aone upenyu usikaperi.” (Juau 3:16) Kusiya izvona, cipo cimwe-cimweco cinotipasa mukana we kugara no ushamwari na Djehovha.

 6. Masoko api anobhuiwa mu Bhaibheri aticada kuzwisisa mu fundo ino uye ngei?

⁶ Tingakhorovhera kudini cipo ici cakanaka maningi catakapaswa na Djehovha uye kurekererhwa zvitema zvedu kana kuti ʼmagaaʼ? Bhaibheri rinotibetsera kudaira mubvunzo uu reciseenzesa masoko anoteera: Kuhwirirazve kugara no ushamwari na Djehovha, kurekererhwa zvitema, rusudzunuro, kufukidza zvitema, uye kudainzwa anatsi. Mu fundo ino, ticareketa zvinoreya soko rimwe na rimwe. Nge kunyasa kurangarira ngezve nyaya iyi uye zvakaizwa na Djehovha kuti atirekerere, kutenda kedu kaari kunotunhudzirika.

 DJEHOVHA ANODA KUTI TIGARE SHAMWARI YAKE

 7. (a) Adhamu na Evha akaruzeizve? (b) Ngokuti tiri ana a Adhamu na Evha, isusu tinodei? (Aroma 5:10, 11)

⁷ Pane kuruza basi mukana we kurarama nokusikaperi, Adhamu na Evha akaruzawo ushamwari waainga anawo na Djehovha. Pakutanga, Adhamu na Evha ainga ari nhengo ye mhuri ya Mwari. (Ruka 3:38) Asi, paakatama kuzwira Djehovha, awona akadzingirhwa mu mhuri ii asati atogara no ana. (Gen. 3:23, 24; 4:1) Ndiyo ndaa, isusu hinga ana awo taidikanazve kugara no ushamwari we padhuze na Djehovha. (Erengai Aroma 5:10, 11.) Ngo masoko amweni, tinodikana kusakurira ushamwari wakanaka naye. Soko ro Cigrego rakaturikirhwa kuti “kuhwirirazve kugara no ushamwari,” rinoreya “muzondi wohwirirazve kugara shamwari.” Zvinoshamisa nge zvekuti Djehovha wene ndiye akatanga kuita kuti izvona zviitike. Akazviita kudini?

MWARI AKAITA ZVIRI ZVESE KUTI TIGARE SHAMWARI DZAKE

 8. (a) Cinyi cinozwi kurekerera zvitema? (b) Cinyi cinozwi kufukidza zvitema?

⁸ Djehovha akaita zviri zvese kuti anhu asikazi kukwana agare shamwari dzake. Izvi ndizvo zvinozwi no Bhaibheri kuti kurekerera. Kurekerera kunoda kureya kucinjanisa ciro no ciro cimweni cino mutengo umwewo. Ngokudaro, Djehovha akaita zviri zvese kuti ahwirinzezve zviya zvakaruzwa na Adhamu, nge kupasa ciro cino mutengo umwewo. Matarhwa e Cigrego e Cikristu, anoseenzesa soko rakada kuezana no “kurekerera” rokuti kufukidza zvitema. (Aro. 3:25) Kufukidza zvitema, ndizvo zvinoita kuti munhu agare mu runyararo na Mwari uye agare no ushamwari naye.

 9. Djehovha akaitei kuti zvishaishi zve Aisraeri zvirekererhwe?

⁹ Djehovha akaita kuti zvitema zve Aisraeri zvirekererhwe, uye kuti awona agare no ushamwari naye. Makore ese, Aisraeri aipemberera Zuwa re Kurekererhwa Zvitema. Pa zuwa irona, mupristi waipasa cibairo ce zvinyama eciitira anhu. Zviri pamhene kuti zvibairo zve zvinyama zvainga zvisikakwanisi kupfudza zvitema zve anhu, ngokuti zvinyama zvakadodoka maningi kana zvikaezaniswa no anhu. Asi Aisraeri paaicinyuka zvitema zvawo, uye opasa zvibairo zvaikumbirhwa na Djehovha, awona aikwanisa kugara no rugondo rokuti iyena airekerera zvitema zvawo. (Aheb. 10:1-4) Kusiya izvona, kurumbwa ecipasa zvibairo zve zvinyama zvaiedzurira Aisraeri kuti awona ainga ari ashaishi, uye kuti zvishaishi zvawo zvirekererhwe nokusikaperi paidikana kuizwa ciro cakakura.

10. Zvinyi zvakaizwa ndi Djehovha kuti arekerere zvitema zve anhu nokusikaperi?

¹⁰ Zvinyi zvakaizwa na Djehovha kuti zvitema zve anhu zvirekererhwe zvacose? Iyena akaita kuti Mwana wake anodiwa ‘apirhwe kamwe basi kuti atore zvitema zve akawanda.’ (Aheb. 9:28) Djesu akapasa “upenyu wake kuti asudzunure ajinji.” (Mat. 20:28) Asi cinyi cinozwi rusudzunuro?

CIBAIRO CA DJESU CAKARIPA MUTENGO

11. (a) Maererano no Bhaibheri, cinyi cinozwi rusudzunuro? (b) Ndiani munhu umwe basi unokwanisa kuripa rusudzunuro?

¹¹ Maererano no zvinobhuiwa no Bhaibheri, rusudzunuro ndi mutengo unoriphwa kuti tirekererhwe zvitema zvedu uye kuti tigare shamwari dzake. a Rusudzunuro rinoita kuti pagare no mukana wekuhwirinza zvese zvainga  zvaruzwa ndi Adhamu. Nge mushobo upi? Edzurirai kuti Adhamu na Evha akaruza upenyu wakakwana uye upenyu usikaperi, ndiyo ndaa mutengo we rusudzunuro waidikana kuezana no ciro ciya cainga cakaruzika. (1 Ti. 2:6) Mutengo uu waidikana kuriphwa no munhu wakakura wekuti (1) akakwana; (2) ano mukana wekurarama nokusikaperi pa nyika; uye (3) akagadzirira kupasa upenyu wake hinga cibairo katiri. Izvi ndizvo zvaizokwanisa kuita kuti upenyu we munhu uu ukwanise kuripa ciro ciya cainga caruzika.

12. Ngei Djesu aizokwanisa kuripa rusudzunuro?

¹² Ngei Djesu aidikana kuripa rusudzunuro? Onai zvikonzero zvitatu: (1) Iyena ainga ari munhu akakwana uye “aazi kuita citema.” (1 Ped. 2:22) (2) Iyena aikwanisa kurarama nokusikaperi pa nyika. (3) Iyena ainga akadzipira kufa uye kupasa upenyu wake kuitira isusu. (Aheb. 10:9, 10) Djesu ainga ari munhu akakwana hinga zvainga zvakaita Adhamu asati aita citema. (1 Ako. 15:45) Ngo kufa, Djesu akaita kuti tirekererhwe zvitema zvedu kana kuti akakwanisa kuripa ciro ciya cakaruzwa ndi Adhamu. (Aro. 5:19) Ngo mushobo iwona, Djesu akagara “Adhamu wekupedzesera.” Apacadikanizve munhu umweni wakakwana kuti aripe mutengo we ciya cakaruzwa ndi Adhamu. Djesu akafa “kamwe basi.”—Aheb. 7:27; 10:12.

13. Ngaupi musiyano uripo pakati pe kurekerera zvitema no rusudzunuro?

¹³ Ngaupi musiyano uripo pakati pe kurekerera uye rusudzunuro? Kurekerera ndizvo zvakaizwa na Mwari kuitira kuti tihwirirezve kugara shamwari dzake. Rusudzunuro mutengo wakariphwa kuti anhu arekererhwe zvitema. Mutengo we rusudzunuro, unoimirirhwa no ngazi yakacena ya Djesu yakadururhwa kuitira isusu.—Aef. 1:7; Aheb. 9:14.

DJEHOVHA AKATISUDZUNURA PA CITEMA NO RUFU UYE AKATIDAINZA ANATSI

14. Zvinyi zvaticaona zvino uye ngei?

¹⁴ Tinobetsereka kudini nge kutirekerera kakaita Djehovha? Bhabheri rinoseenza masoko manganani kuti ripanganidze ngezve kubetsereka katinoita. Kunyazi hazvo masoko aya eciita hingana anoreya zviro zvimwezvo, asi soko rimwe na rimwe rinopanganidza nge mushobo wakasiyana ngezve urongwa wakaizwa na Djehovha kuti arekerere citema. Ngationei masoko mairi pa masoko aya manganani uye toona kuti awona anotibetsera kudini.

15-16. (a) Maererano no Bhaibheri, soko rokuti “kusudzunurhwa” rinoreyei? (b) Tinozwa kudini nge kuziya kuti takasudzunurhwa pa citema no rufu?

¹⁵ Mu Bhaibheri, soko rokuti kusudzunurhwa rinoreya kusudzunurhwa katakaizwa pa mutengo we rusudzunuro. Muphostori Pedru wakareketa ngezve kusudzunurhwa ikona. Iyena wakati: “Imwimwi munoziya kuti amuzi kusudzunurhwa no zviro zvinoora, no prata kana kuti no oro pa maitiro enyu akashata amakasiirhwa no madzitsekuru enyu. Asi makasudzunurhwa no ngazi ya Kristu.”—1 Ped. 1:18, 19; masoko e pasi.

¹⁶ Nge ndaa ye cibairo ce rusudzunuro, isusu tingakwanisa kusudzunurhwa pa citema no rufu uye pa matambudziko ese anokonzerhwa ndizvo. (Aro. 5:21) Apana mubvunzo kuti tinotenda maningi Djehovha na Djesu nge kutisudzunura no ngazi inokosha kana kuti upenyu wa Djesu.—1 Ako. 15:22.

17-18. (a) Zvinoreyei kuzwi munatsi? (b) Izvona zvinoreyei ku umwe na umwe wedu?

¹⁷ Maererano no zvinobhuiwa no Bhaibheri, Djehovha angakwanisa kutiona hinga anatsi. Ngokudaro, zvitema zvedu zvinopfudzwa. Asi izvi azvireyi kuti Djehovha aasii kuseenzesa mitemo yake ye unatsi. Iyena aatiti tiri anatsi ngokuti takasisira izvona uye aagarizve  akati nanga-nanga no zvishaishi zvatinoita. Zvezvirokwazvo, Djehovha akagadziririra kupfudza magaa edu ngo kutenda katinako pa zviya zvaakaita uye zvakaizwa na Djesu.—Aro. 3:24; Aga. 2:16.

¹⁸ Izvi zvinoreyei ku umwe na umwe wedu? Aya akasanangurhwa kuti atonge na Djesu kudenga akazwi anatsi hinga ana a Mwari. (Tito 3:7; 1 Juau 3:1) Zvitema zvawo zvakarekererhwa. Zvinoita hingana kuti awona aazi kumboita zvishashi, uye zvino atenderhwa kuti apinde mu Umambo. (Aro. 8:1, 2, 30) Aya ano kariro ye kurarama nokusikaperi pa nyika pano, akazwi anatsi hinga shamwari dza Mwari uye zvitema zvawo zvinorekererhwa. (Tig. 2:21-23) Anhu akawanda acapona pa hondo ye Amagedhoni ano mukana we kurarama nokusikaperi. (Juau 11:26) “Anatsi” kutobatanidzawo no aya “asiripi anatsi” akawata mu rufu acamutswa. (Zvii. 24:15; Juau 5:28, 29) Pakupedzesera, aseenzi ese a Djehovha anonga ecirarama pa nyika uye anozwira, acagara “no rusununguko rakakura re ana a Mwari.” (Aro. 8:21) Isusu tinopfara maningi patinorangarira nguwa yekuti tese ticagara ana akakwana a Baba edu, Djehovha!

19. Mugariro wedu wakacinja kudini? (Onai bhokisi rakazwi: “ Zvinoda Kureyei Katiri.”)

¹⁹ Kare mungariro wedu wainga wakaita hinga we mudjaha wataona patangira fundo ino, wakaruza zvese uye wakagara no magaa akawanda maningi zvekuti aazi kukwanisa kuaripa. Asi Djehovha akatibetsera. Mugariro wedu wakacinja nge ndaa ye kurekererhwa uye kuriphwa ke rusudzunuro. Ngo ndaa ye kutenda kedu muna Djesu Kristu, takasudzunurhwa pa citema uye rufu. Djehovha paanotirekerera, zvinoita hingana kuti atizi kumboshaisha. Asi cinonyanya kukosha, nge cekuti zvino tinokwanisa kugara no ushamwari na Baba edu ano rudo, Djehovha.

20. Ticaonei mu fundo inoteera?

²⁰ Isusu tinotenda maningi Djehovha na Djesu, patinonyasa kurangarira zvese zvaakatiitira. (2 Ako. 5:15) Pasina rubetso rawo, isusu tainga tisikazogari no kariro! Mu fundo inoteera, ticaona miezaniso minganani iri mu Bhaibheri inopangidza kuti kana Djehovha akatirekerera atidikani kudzipasa ndaa.