Skip to content

Skip to table of contents

MUSORO WE KUFUNDA 7

NGOMA 15 Kudzai Dangwe ra Djehovha

Rurekerero ra Djehovha Rinoreyei Kamuri?

Rurekerero ra Djehovha Rinoreyei Kamuri?

“Imwimwi munorekerera zvezvirokwazvo.”PIS. 130:4.

CINANGWA

Kutunhudzira kutenda kedu patinoona kuezanisa kunganani kunoizwa no Bhaibheri parinoreketa ngezve kurekerera kezvirokwazvo ka Djehovha.

1. Ngei zvecishupha kuziya zvinoda kureiwa no munhu paanobhuya kuti ndinoda kukurekerera?

 “ININI NDINOKUREKERERA.” Mupfaro wakadini kuzwa masoko aya maka-maka kana makaita kana kureketa ciro cinorhwadzisa munhu umweni! Asi masoko okuti: “Inini ndinokurekerera” anomboda kureyei? Kodi munhuwo unonga ecida kubhuya kuti ushamwari wenyu ucarumbwa wakaita hingana wo kare here? Kana kuti pamweni munhuwo unonga ecida kureya kuti aacadi kureketa ngezve zviro zvakaitika, asi ushamwari wenyu aucarumbwi wakaita hingana we kare. Cokwadi nge cekuti soko rokuti rurekerero rinoreya zviro zvakawanda zvecienderana no munhuwo uye izvona zvingakwanisa kushupha.

2. Bhaibheri rinobhuya kudini ngezve rurekerero ra Djehovha? (Onai masoko e pasi.)

2 Mushobo unorekerera Djehovha wakasiyana maningi no mushobo watinorekerera. Apana munhu unokwanisa kurekerera hinga mushobo unorekerera Djehovha. Mutari we Pisarema wakati: “Imwimwi munorekerera zvezvirokwazvo, kuitira kuti muthyiwe.” a (Pis. 130:4) Zvezvirokwazvo, kurekerera ka Djehovha ndi “kurekereradi ke zvirokwazvo.” Iyena ndiyena basi anonyasa kuzwisisa kuti kurekerera kunoreyei. Mu mbuto dzimweni, atari e Bhaibheri akaturikira soko ro Cihebheru rokuti kurekerera nge mushobo usikakwanisi kuizwa no anhu.

3. Ngei rurekerero ra Djehovha rakasiyana no rurekerero redu? (Isaya 55:6, 7)

3 Djehovha paanorekerera munhu, iyena anofudza zvacose zvishaishi zve munhuwo. Nge mushobo uwona, munhuwo unokwanisazve kugara no ushamwari we padhuze na Djehovha. Isusu tinotenda maningi Djehovha nge kutirekerera nge mushobo uu unoshamisa.—Erengai Isaya 55:6, 7.

4. Djehovha anotibetsera kudini kuzwisisa zvinoda kureiwa no rurekerero re zvirokwazvo?

4 Kana kurekerera ka Djehovha kakasiyana no kurekerera kedu, hino ngei isusu anhu asikazi kukwana tingakwanisa kuzwisisa zvinoreya kurekerera ke zvirokwazvo? Djehovha anoseenzesa miezaniso minganani kuti atibetsere kuzwisisa kuti iyena anotirekerera kudini. Mu fundo ino, ticaona miezaniso minganani. Iyona inopangidza kuti Djehovha anobvisa kudini zvitema, uye kuti pa nguwa imweyo ushamwari wedu naye ungahwirira kudini kugara hinga kare. Kufunda ngezve miezaniso idzi kunotunhudzira rudo redu uye kutenda kuna Baba edu Djehovha ano unaki uye usisi.

DJEHOVHA ANOBVISA ZVITEMA

5. Cinyi cinoitika Djehovha paanotirekerera zvitema zvedu?

5 Mu Bhaibheri, kajinji kakhona zvitema zvinoezaniswa no kurema. Mambo Dhavhidhi akareketa ngezve zvitema zvake kamare, eciti: “Zvishaishi zvangu zvatutirana pamusoro pangu; hinga mutoro unorema, zviri kundiremera maningi kuti ndizvithware.” (Pis. 38:4) Asi Djehovha anorekerera zvishaishi zve munhu wacinyuka. (Pis. 25:18; 32:5) Soko rakaturikirhwa mu Cihebheru kuti “kurekerera” ringareya “kuthwara” kana kuti “kumuka.” Isusu tingakwanisa kurangaridza Djehovha hingana munhu ano simba rakakura maningi anobvisa mutoro wakakura we citema pa maphewa edu uye oukhandira kure maningi.

“Makarekerera” (Pis. 32:5)


6. Mukuwo wakadini unokhandira Djehovha zvitema zvedu?

6 Bhaibheri rinopangidza miezaniso imweni inopangidza kuti Djehovha anotora zvitema zvedu ozvikhandira kure na isusu. Pisarema 103:⁠12 inoti: “Hinga kumabvazuwa kuri kure no kumadokera, ngokudaro, iyena anokanda zvishaishi zvedu kure na isusu.” Kubuda ke zuwa no kudoka ke zuwa azvimbosongani. Izvona zvinoitika mu mbuto yakasiyana pa nguwa yakasiyana. Nge mushobo umweni, tsamba ya Pisarema yaida kureya kuti Djehovha anotora zvitema zvedu ozvikhandira kure. Isusu atizokwanisi kuzvigumira, izvi zvinopangidza kuti Djehovha anotirekerera zvacose, izvona zvinotinyaradza maningi!

“Hinga kumabvazuwa kuri kure no kumadokera” (Pis. 103:12)


7. Bhaibheri rinopanganidza kudini zvinoita Djehovha ku zvitema zvedu? (Mika 7:18, 19)

7 Ngokuti Djehovha anotora zvitema zvedu ozvikhandira kure, zvinoda kureya here kuti iyena anozvicengeta? Haiwa. Mambo Ezekiya akabhuya kuti: “Makakanda zvitema zvangu zvese sure kenyu.” Kana kuti, hingana zvinorekethwa no masoko e pasi kuti: “Makabvisa zvitema zvangu zvese pamberi penyu.” (Isa. 38:⁠9, 17; masoko e pasi) Izvona zvinoda kureya kuti Djehovha anotora zvishaishi zve munhu anonga acinyuka uye aazorangaririzve nge zvazvo. Zvakabhuiwa ndi Ezekiya, zvaikwanisa kuturikirhwa nge mushobo uu: “Imwimwi makaita kuti [zvishaishi zvangu] zviite hinga zvisikazi kumboitika.” Bhaibheri rinobhuya ngezve nyaya ii reciezanisa no zviri pana Mika 7:18, 19. (Erengai.) Mavhersikuro aya anobhuya ngezva Djehovha kuti anokhandira zvitema zvedu mu bahari rakadzika. Mu nguwa yo kare, kana ciro cikawira mu bahari rakadzika cainga cisikaonekizve.

“Makakanda zvitema zvangu zvese sure kenyu.” (Isa. 38:17)

“Imwimwi munokhandira zvitema zvawo mu bahari rakadzikisisa” (Mika. 7:19)


8. Tafundei dakara zvino?

8 Miezaniso idzi dzinotifundisa kuti kana isusu tikashaisha, Djehovha anobvisa pa maphewa edu kurema ke zvishaishi. Hingana zvakabhuiwa ndi Dhavhidhi kuti: “Anopfara aya akarekererhwa zvishaishi zvawo uye zvitema zvawo zvakafudzwa; anopfara munhu anorekererhwa citema cake na Djehovha.” (Aro. 4:7, 8) Iri ndiro rurekerero re zvirokwazvo!

DJEHOVHA ANOFUDZA ZVITEMA

9. Muezaniso upi unoseenzeswa no Bhaibheri unotibetsera kuzwisisa kuti Djehovha anorekerera zvacose?

9 Djehovha anoseenzesazve muezaniso umweni kuti atibetsere kukoshesa cibairo ce rusudzunuro. Iyena anopukuta kana kufudza zvitema zve uya unonga acinyuka. Bhaibheri rinobhuya kuti zvinoita hingana kuti anophadza uye anopukuta zvitema. Izvona zvinoita kuti mushaishi agarezve munhu akacena. (Pis. 51:7; Isa. 4:4; Djer. 33:8) Uye Djehovha wene anopanganidza kuti izvona zvinoitika kudini: “Kunyazi hazvo zvitema zvenyu zvakapsvuka kuti piriwiri, zvicaceneswa hingana masanza, kunyazi hazvo zvakapsvuka hingana muceka wokupsvuka zvicaceneswa hingana thonje.” (Isa. 1:18) Zvingashupha maningi kubvisa pakakhatika no kori yokupsvuka hingana muto wo matimati. Ndiyo ndaa, Djehovha akaseenzesa muezaniso uu ecipangidza kuti zvitema zvedu zvingakwanisa kuceneswa zvoita hingana kuti azvizi kutomboitika.

“Kunyazi hazvo zvitema zvenyu zvakapsvuka kuti piriwiri, zvicaceneswa hingana masanza” (Isa. 1:18) )


10. Muezaniso upizve umweni unoseenzeswa na Djehovha kuti apangidze kukura ke rurekerero rake?

10 Hinga zvatakaona mu fundo yakadarika, zvitema zvedu zvingaezaniswa no ‘magaa.’ (Mat. 6:⁠12; Ruka 11:4) Hino pese patinoita cishaishi kuna Djehovha, zvinoita hingana kuti magaa edu ari kubambirira kukura. Magaa edu akakurisisa! Asi Djehovha paanotirekerera, zvinoita hingana kuti tiri kuripa magaa atakafiyari. Iyena aakumbiri kuriphwa nge zvitema zvaakarekerera kare. Hinga mushobo unopfara munhu paanorekererhwa magaa, isusu tinopfarawo maningi patinorekererhwa na Djehovha!

“Tirekererei zvishaishi zvedu” (Mat. 6:12)


11. Bhaibheri rinoda kureyei parinobhuya kuti “zvitema zvedu zvinopfudzwa”? (Zviito 3:19)

11 Djehovha aandokanganwi basi magaa edu kana kuti zvishaidhi zvedu, asi iyena anotozvifudza zvacose. (Erengai Zviito 3:19.) Magaa paanorekererhwa, tingakwanisa kurangarira X (shishi) wakakura wakakandwa pamusoro pe mutengo we magaa. Asi numero inonga iri pasi po X inonga iciripo. Asi kupfudza zviro kakasiyana. Mu nguwa yo kare, tinta yaivhenganidzwa no karbhono, zviro zvakaita mvura-mvura zvinozwi goma uye mvura. Ndiyo ndaa munhu waikwanisa kubata esponja yakatota wopukuta painga pakatarhwa no tinta iyona. Hino magaa “paanopfudzwa” anopera zvacose, zvainga zvakatarhwa ipona kare azvicakwanisi kuonekazve. Zvinoita hingana kuti painga pasikazi kumbotarhwa ciro. Kuziya kuti Djehovha aandosii basi zvitema zvedu, asi anozvipfudza zvacose, izvona zvinobaya mwoyo wedu!—Pis. 51:9.

“Kuti zvitema zvenyu zvirekererhwe” (Zvii. 3:19)


12. Muezaniso unoreketa ngezve makuta akawanda unoreyei katiri?

12 Djehovha anoseenzesa muezaniso kuti apanganidze mushobo waanopfudza zvitema zvedu. Iyena anoti: “Ndicafudza zvishaishi zvenyu hingana kufukidza kunoita makuta uye zvitema zvenyu hingana makuta akawanda.” (Isa. 44:⁠22) Djehovha paanotirekerera zvinoita hingana kuti ari kuseenzesa makuta kuti akwanise kufukidza zvitema zvedu kuti pasaoneke munhu unokwanisa kuzviona zvacose kutobatanidzawo na isusu.

“Ndicapfudza zvishaishi zvenyu hingana kufukidza kunoita makuta” (Isa. 44:22)


13. Tinozwa kudini Djehovha paanotirekerera zvitema zvedu?

13 Izvi zvinotifundisei? Djehovha paanotirekerera, isusu atidikani kurumbwa tecirangarira zvitema zvatakaita kare. Cibairo ca Djesu Kristu cakarekerera zvacose zvitema zvedu. Zvinoita hingana kuti izvona azvizi kutomboitika. Patinocinyuka zvitema zvedu Djehovha anotirekerera zvezvirokwazvo.

DJEHOVHA ANOTITENDERAZVE KUGARA SHAMWARI DZAKE

Rurekerero ratinopaswa na Baba edu ekudenga rinoita kuti tigare no ushamwariwe padhuze naye (Onai ndima 14)


14. Ngei tingagonda rurekerero ra Djehovha? (Onaiwo foto.)

14 Patinotambira rurekerero re zvirokwazvo ra Djehovha, tingagara no rugondo rokuti tingahwirirazve kushamwaridzana naye. Kuita izvona, zvicatibetsera kuti tisarumbwe tecidzipasa ndaa. Uyewo atidikani kugara tecithya kuti Djehovha anocengeta bundu uye anoetsera kuti tishaishe basi kuti atiphanice. Apatooneki mukana wekuti izvi zviitike. Hino tingagara kudini no rugondo rokuti Djehovha anorekerera zvishaishi zvedu zvezvirokwazvo? Djehovha akati ku muphorofita Djeremiya: “Ndicarekerera kushaisha kawo uye andizoedzuririzve citema cawo.” (Djer. 31:34) Ecida kubhuya ngezve soko iri, muphostori Pauro anoseenzesawo soko rakada kuezana paanoti: “Andizoedzuririzve zvitema zvawo.” (Aheb. 8:12) Izvona zvinoda kureyei kamare?

Ndicarekerera kushaisha kawo uye andizoedzuririzve citema cawo.” (Djer. 31:34)


15. Djehovha aaedzuririzve zvitema zvedu nge gwanza ripi?

15 Mu Bhaibheri soko rokuti “kuedzurira” ainguwa dzesepi yekuti rinoda kureya munhu uri kuedzurira ciro cakaitika kare. Pane kudaro, irona rinoda kureya munhu uri kuita ciito. Mukriminozo wakaturikwa pa mutanda pa muceto pa Djesu wakakumbira kuti: “Djesu, ndiedzurireiwo kana maa mu Umambo wenyu.” (Ruka 23:42, 43) Mwanarume uu wainga asikakumbiri basi kuti Djesu amurangarire. Uye mhinduro yakapasa Djesu, yaipangidza kuti iyena waida kuti Djesu aite ciito cekumutsigira. Hino Djehovha paanoti aacaedzuriri zvishaishi zvedu, izvona zvinoda kureya kuti iyena aacaiti ciito katiri. Djehovha aazombotiphanici mune ramangwana nge ndaa ye zvishaishi zvaanonga akatirekerera.

16. Bhaibheri rinopanganidza kudini rusudzunuko rinobva pa rurekerero re zvirokwazvo?

16 Bhaibheri rinoseenzesa muezaniso umweni ungatibetsera kuzwisisa mazwiro e rusudzunuko anobuda pa kurekererhwa ke zvirokwazvo. Isusu takagara hinga “aranda e citema.” Asi nge ndaa ye rurekerero ra Djehovha, isusu ‘takasudzunurhwa pa uranda we citema.’ (Aro. 6:17, 18; Zvak. 1:5) Kurekererhwa katakaizwa na Djehovha kunotisudzunura zvacose pa zvitema zvedu.

“Makasudzunurhwa pa uranda we citema” (Aro. 6:⁠18)


17. Rurekerero rakaita hingana kuporesa nge gwanza ripi? (Isaya 53:5)

17 Erengai Isaya 53:5. Muezaniso we kupedzesera waticaona, unotiezanisa no munhu uno nhenda isikarapiki. Nge ndaa ye rusudzunuro ra Djehovha eciseenzesa Mwana wake, isusu tingabhuya kuti takaporeswa. (1 Ped. 2:⁠24) Hinga kupfara kunoita munhu uno nhenda yakakura paanoraphwa, isusu tinopfarawo maningi nge kugarazve no ushamwari na Djehovha uye nge kurekererhwa zvishaishi zvedu. Zvese izvi zvinobvira nge ndaa ye rusudzunuro. Rusudzunuro ndirona rinoita kuti Djehovha atirekerere uye isusu tinokwanisa kugara no ushamwari we padhuze naye.

“Ngokuti nge ndaa ye maronda enyu takaporeswa” (Isa. 53:⁠5)


RUREKERERO RA DJEHOVHA RINOREYEI KATIRI

18. Tafundei nge kuona miezaniso inoizwa no Bhaibheri inocokuita no rurekerero ra Djehovha? (Onai bhokisi rakazwi “Djehovha Anotirekerera Kudini“?)

18 Zvinyi zvatafunda pakuezanisira kunoita Bhaibheri zvinocokuita no rurekerero ra Djehovha? Tafunda kuti Djehovha paanorekerera zvitema zvedu, zvinoita hingana kuti azvizi kutomboitika, Djehovha aazomborongosi zvatakaita. Nge ndaa yazvo, isusu tingagara no ushamwari we padhuze na Baba edu e kudenga. Pa nguwa imwe-imweyo, rurekerero re zvirokwazvo i cipo ca Djehovha katiri. I cipangidzo ce rudo rikuru uye nyasha dza Mwari dzaanozwa ku anhu ese ano zvitema. Isusu tinoziya kuti pacedu kamare atizi kusisira izvona.—Aro. 3:24.

19. (a) Tinodikana kupangidza kutenda pa cinyi? (Aroma 4:8) (b) Ticaonei mu fundo inoteera?

19 Erengai Aroma 4:8. Umwe na umwe wedu unodikana kutenda Djehovha nge kugara Mwari we “rurekerero re zvirokwazvo”! (Pis. 130:4) Asi, kana tecida kuti Djehovha atirekerere tinodikana kuita ciro cinokosha maningi. Djesu akati: “Kana musikarekereri anhu anomushaishirai, Baba enyu aazomurekerereiwo zvishaishi zvenyu.” (Mat. 6:⁠14, 15) Zviri pamhene kuti zvinoshupha maningi kuteedzera rurekerero ra Djehovha. Asi tingazviita kudini? Mu fundo inoteera ticaona zvakawanda ngezve nyaya ii.

NGOMA 46 Tinotenda Djehovha

a Tsamba ye pakutanga ye Cihebheru, inoseenzesa soko rokuti “kurekerera,” recida kureya kurekerera ke zvirokwazvo kunyazi kuno mishobo imweni yekurekerera. Aturikiri amweni e Bhaibheri anosiya pamuceto soko iri rinokosha, asi Shanduro yeNyika Itsva yeMagwaro Matsvene inoita zviri zvese kuti iturikire Pisarema 130:4.