Skip to content

Skip to table of contents

MUSORO WE KUFUNDA 44

NGOMA 33 Thurai Zvineso Zvenyu Kuna Djehovha

Mungarumbwa Kudini Mecishingirira kana Mukabathwa Zvisina Unatsi

Mungarumbwa Kudini Mecishingirira kana Mukabathwa Zvisina Unatsi

“Usasiye wecinyiswa ngo zvakashata, asi rumbwa wecinyisa zvakashata ngo zvakanaka.”ARO. 12:21.

CINANGWA

Kuona kuti tingakunda kudini kubathwa zvisina unatsi tisikaiti kuti zviro zvibambirire kushata.

1-2. Tingabathwa zvisina unatsi nge mishobo ipi?

 DJESU akapanganidza muezaniso we mufirhwakadzi umweni wairumbwa ecienda kuno mutongi kuti atongerhwe nyaya yake no unatsi. Apana mubvunzo kuti ngano ii pamweni yakabata-bata maningi afundi a Djesu, ngokuti mu nguwa iyona zvainga zvakadjairika kuona anhu ecibathwa zvisina unatsi. (Ruka 18:1-5) Uye muezaniso uu ungakwanisa kutibetserawo maningi nyamasi uno, ngokuti pamweni paya isusu tingabathwawo zvisina unatsi no amweni.

2 Mu nyika mazuwa ano, madzara no rusananguro, kusama kupindirana, uye kubambidzirhwa, ndiyo ndaa atishamisiki patinobathwa zvisina unatsi. (Mup. 5:8) Asi pamweni zvatisikaetseri ndi kubathwa zvakashata no hama kana hanzvadzi dzedu, asi izvona zvingaitika. Izvirokwazvo kuti hama no hanzvadzi dzedu adzizi kuita hingana anhu aya anotibata zvisina unatsi. Awona ndi anhuwo asikazi kukwana. Isusu tingaseenzesawo muezaniso wa Djesu paakabathwa zvisina unatsi kuitira kuti tifunde kuti tingaiteiwo patinobatana no mugariro uwona. Kana isusu tikapeta masimba uye togara no mwoyo unononoka kutsamwa ku aya asikaseenzeri Djehovha uye anotibata zvisina unatsi, tinodikanawo kunyasa kupeta masimba kuti tigare no mwoyo unononoka kutsamwa ku hama no hanzvadzi dzedu! Djehovha anozwa kudini paanotiona tecibathwa zvisina unatsi no anhu amweni zvingadai kuri kunza kana mukati me ungano? Kodi iyena ano basa nazvo here?

3. Kodi Djehovha anotirangarira paya patinobathwa zvisina unatsi, uye ngei?

3 Djehovha anonyasa kuona mushobo watinobathwa no amweni. “Djehovha anoda unatsi.” (Pis. 37:28) Uye Djesu anotigondesa kuti Djehovha acaita kuti “paoneke unatsi . . . nokukasika” kana nguwa yake yakasisira ikaguma. (Ruka 18:7, 8) Mbai-mbai pano, Djehovha acatsakatisa zviro zvese zvakashata zvinokonzerhwa no matambudziko edu uye acapedza zviro zvese zvisina unatsi.—Pis. 72:1, 2.

4. Djehovha anotipasa rubetso ripi mazuwa ano?

4 Tinodikana kuetsera nguwa yekuti Djehovha acagadzirisa matambudziko ese, asi patinonga tecietsera, Djehovha anotibetsera kuziya zvatinodikana kuita patinobathwa zvakashata no amweni. (2 Ped. 3:13) Iyena anotifundisa mushobo we kuita kuti tisaite zviro zvingatotunhudzira matambudziko edu. Kusiya izvona, eciseenzesa Mwana wake Djesu, Djehovha akatipasa muezaniso wakakwana wekuti tingashingirira kudini kubathwa zvisina unatsi. Uye iyena anotipasawo mazano e Bhaibheri anopangidza zvatinodikana kuita patinonga tecibathwa zvisina unatsi.

NGWARIRAI MUSHOBO WAMUCADA KUITA ZVIRO PAMUNOBATHWA ZVISINA UNATSI

5. Ngei tecidikana kungwarira maitiro edu paya patinobathwa zvisina unatsi?

5 Isusu tingarhwadziwa maningi uye tinganetseka nge kubathwa zvisina unatsi. (Mup. 7:7) Kutobatanidzawo no aseenzi akagondeka e mu nguwa yo kare, akadai hingana Djobo uye Abhakuki, akatozwawo kudaro. (Djobo 6:2, 3; Abha. 1:1-3) Izvirokwazvo kuti azvizi kushata kuzwa kudaro, asi tinodikana kungwarira kuti maitiro edu asatiite kuti tiite ciro cakashata.

6. Muezaniso wa Absaromi unotifundisei? (Onaiwo foto.)

6 Patinobathwa zvakashata kana kuti patinoona munhu watinoda ecibathwa zvisina unatsi, pamweni isusu tingatogara no cido ce kuda kutsiya kana kuti kuda kutophanica munhuwo nge mushobo umweni. Asi kuita izvona, zvingatotunhudzira kushaishisa zviro. Onai muezaniso wa Absaromi, mwana wa Mambo Dhavhidhi. Iyena wakashatirhwa maningi hama yake inozwi Tamari payakadziphwa no hama yake imweni isiripi yo mu ndani imweyo inozwi Amnoni. Maererano no Mutemo wa Mozesi, Amnoni waidikana kuuraiwa nge ndaa ye zviya zvaakaita. (Rev. 20:17) Absaromi wainga ano zvikonzero zvese kuti azwe kudaro, asi iyena wainga asina citenderhwa ce kuita unatsi no nyara dzake kamare.—2 Sam. 13:20-23, 28, 29.

Absaromi wakasiya kuti atungamirirhwe no shungu hama yake inozwi Tamari payakabathwa zvisina unatsi (Onai ndima 6)


7. Mutari we Pisarema wakaitei paaiona zviro zvisina unatsi?

7 Nguwa dzimweni zvinosopangidza kuti anhu anoita zviro zvisina unatsi aasophanicwi, hino nge ndaa yazvo tinotanga kutodzibvunzisa kuti zvinobetsera here kuita zviro zvakanaka. Onai zvakaitika no mutari we pisarema wekuti wakatanga kuona kuti anhu aiita zviro zvakashata, zvese zvaaita zvaibudirira zvakanaka, uye anhu aiita zviro zve unatsi zvaipangidza hingana kuti nguwa dzese aibatana no matambudziko. Iyena wakati: “Aya ndiwo anoita zvakashata, ekuti aatona zvinotomboanetsa.” (Pis. 73:12) Iyena wakanetseka maningi no kutama unatsi kaaiona zvekuti wakatoguma pa kudzibvunzisa kuti zvaibetsera here kuseenzera Djehovha. Iyena wakatobhuya kuti: “Pandakaedza kuzvizwisisa, ndakatonetseka.” (Pis. 73:14, 16) Uye iyena wakatoguma pa kuzwisisa kuti: “Asi kandiri, ndainga ndasara padoko basi kuti ndipsveteke; ndainga ndasara padoko kuti ndimbwere.” (Pis. 73:2) Zviro zvakada kuita hingana izvi, zvakaitikanawo no hama yatingadainza kuti Alberto.

8. Kubathwa zvisina unatsi kakabata-bata kuti Alberto?

8 Alberto wakapumhwa zve kunyepedzera kuti wakaba mare ye ungano. Nge ndaa yazvo, iyena wakaruza makomborero uyewo rureremedzo re akawanda mu ungano akaziya ngezve nyaya ii. Iyena unoti: “Inini ndakagara no shungu dzakakura, ndakarhwadziwa, uye ndakadzirhya mwoyo.” Alberto wakatsukwara maningi nge ndaa ye nyaya ii zvekuti wakatoguma pa kuremba pakunamata, uye wakagara asikacaiti mabasa e kunamata ke makore mashanu (kana kuti inativo.) Zvakaitika naye zvinopangidza zvingaitikawo katiri kana tikasiya kuti shungu dzitionerere paya patinobathwa zvisina unatsi.

TEEDZERAI DJESU PAMUNOBATHWA ZVISINA UNATSI

9. Djesu akabathwa zvisina unatsi nge mishobo ipi? (Onaiwo foto.)

9 Djesu akatisiira muezaniso wakakwana we mushobo watingabatana no kubathwa zvisina unatsi. Rangarirai mushobo waakabathwa zvisina unatsi nge e mu mhuri yake uye no anhu amweni. Anganani e anyaukama ake airangarira kuti iyena aipenga, atungamiriri e magereja aibhuya kuti iyena ainga ano madhimoni, uye masurudado e Ciroma aimuseka, aimubata zvakashata, uye pakupedzesera akamuuraya. (Mark. 3:21, 22; 14:55; 15:16-20, 35-37) Kunyazi zvakadaro, Djesu akakwanisa kushingirira kubathwa uku zvisina unatsi, uye aazi kutohwirinzira cakashata no cakashata. Tingafundei no muezaniso wake?

10. Djesu akabatana kudini no kubathwa zvisina unatsi? (1 Pedru 2:21-23)

10 Erengai 1 Pedru 2:21-23. a Djesu akatisiira muezaniso wakakwana wekuti tingaitei kana amweni akatibata zvakashata kana kuti akatibata zvisina unatsi. Uye iyena aiziya nguwa ye kureketa uye nguwa ye kunyarara. (Mat. 26:62-64) Iyena aazi kurumbwa ecida kudzidziirira pa manyepo airekethwa no anhu nge zvake. (Mat. 11:19) Uye paaireketa, iyena ainga asikatuki kunyazi kutothyisidzira munhu. Djesu aidzibata, ngokuti “aigonda Uya anotonga no unatsi.” Djesu aizviziya kuti cainyanya kukosha, ainga ari maonero a Djehovha ngezve nyaya iyona. Iyena aigonda kuti Djehovha aizogadzirisa kutama unatsi kese pa nguwa yakasisira.

11. Tingaonerera zvatinoreketa nge mishobo ipi? (Onaiwo mafoto.)

11 Tingateedzera Djesu nge kuonerera zviya zvatinobhuya patinobathwa zvisina unatsi. Pa nyaya dzimweni, tingasanangura kutama kureketa ciro, ngokuti kana tikasanangura kureketa ciro, tingabara matambudziko akawanda. (Mup. 3:7; Tig. 1:19, 20) Zvingaita kuti pa mugariro umweni, ticadikana kudziirira munhu uri kubathwa zvisina unatsi, ticadikana kureketa cokwadi, uye no kudziirira zviya zvaanotenda. (Zvii. 6:1, 2) Asi patinoita izvona, tinodikana kuzviita no mushobo wakanaka, wakaterama uye no rureremedzo.—1 Ped. 3:15. b

Patinobathwa zvisina unatsi, tingateedzera Djesu nge kusanangura nguwa uye mushobo watingareketa (Onai mandima 11-12)


12. Tingaitei kuti tigonde Djehovha “Uya anotonga no unatsi”?

12 Tingateedzerawo Djesu nge kugonda Djehovha, “Uya anotonga no unatsi.” Amweni paanotitonga uye paanotibata zvakashata, isusu tinogonda kuti Djehovha anoziya cokwadi. Rugondo irona rinotibetsera kuti tishingirire kubathwa ikona kusina unatsi, ngokuti tinoziya kuti pakupedzesera Djehovha acagadzirisa nyaya iyona. Kana tikasiya zviro mu nyara dza Djehovha, tinodzisudzunura pa shungu uye pa kucengeta bundu pane kusiya mazwiro awona eciora mu mwoyo medu. Mazwiro awona akashata angatitora kuita zviro zvakashata, kuruza mupfaro wedu, uye kukuwadza ushamwari wedu na Djehovha.—Pis. 37:8.

13. Zvinyi zvingatibetsera kushingirira no mwoyo unononoka kutsamwa patinobathwa zvisina unatsi?

13 Izvirokwazvo kuti, atizokwanisi kuteedzera muezaniso wa Djesu nge mushobo wakwana. Pamweni paya tingapedzesera taita kana kubhuya zviro zvokuti tingazopedzesera tootsumba. (Tig. 3:2) Pa kubathwa kumweni kusina unatsi pamweni paya kungatisiya no madzvanga mu ndangariro, pa nyama zvekuti zvinoshupha kufudzika. Kana imwimwi makambobathwa zvisina unatsi, garai no rugondo rokuti Djehovha anonyasa kuziya zvamuri kubatana nazvo. Uye Djesu akambobathwawo zvisina unatsi, anokwanisa kunyasa kuzwisisa mazwiro enyu. (Aheb. 4:15, 16) Pane kuti atipase basi muezaniso wakakwana eciseenzesa Djesu, Djehovha anotipasawo mazano anonyasa kutibetsera kuti tishingirire patinobathwa zvisina unatsi. Ngatione mavhersikuro mairi e bhuku ra Aroma angatibetsera.

“SIYAI KUTI DJEHOVHA APANGIDZE SHUNGU DZAKE”

14. Zvinoda kureyei “kusiya kuti Djehovha apangidze shungu dzake”? (Aroma 12:19)

14 Erengai Aroma 12:19. Muphostori Pauro paakapasa mazano Akristu kuti “asiye kupangidza shungu,” iyena aida kureyi? Maererano no tsamba ii, Pauro wainga ecibhuya ngezve kusiya kuti Djehovha apangidze shungu dzake. Isusu tinosiya kuti Djehovha apangidze shungu dzake patinosiya kuti aunzise unatsi nge mushobo waanopfarira. Hama imweni inodainzwa kuti John yakabathwa zvisina unatsi, inopanganidza yeciti: “Inini ndakatodikana kuonerera shungu dzangu kuti ndisaedze kuda kugadzirisa zviro mu maonero angu, asi izvona azvizi kugara nyore kandiri. Tsamba ya Aroma 12:19 yakandibetsera kuti ndirumbwe ndecietsera muna Djehovha.”

15. Ngei zvakanaka maningi kuetsera kuti Djehovha agadzirise nyaya?

15 Pano mibairo yakawanda ye kuetsera dakara Djehovha agadzirisa zvisina unatsi. Kana tikaita izvona, isusu ticazwa takarerukirhwa pa mutoro watinonga takathwara uye pa shungu dziya dzatinonga tinadzo nge kuedza kugadzirisa tega matambudziko edu. Djehovha anodzipira kuti atibetsere. Patinobatana no kubathwa zvisina unatsi, zvingaita hingana kuti iyena ari kutibvunza kuti: ‘Zvisiirei kandiri; inini wene ndicazvigadzirisa.’ Kana tikatendera gondeso ya Djehovha yokuti: “Inini ndicahwirinzira,” tingakwanisa kusiira kaari nyaya dzedu uye togonda kuti iyena Djehovha acaziya zvokuita nge mushobo wakanakisisa. Ndizvo zvakabetsera John, wamborekethwa nge zvake. Iyena wairangarira kuti: “Kana ndikasiya Djehovha kuti agadzirise tambudziko rangu, mubairo wakhona waizogara wakanakisisa kudarika uya wandaida kuedza kugadzirisa ndega.”

“RUMBWAI MECINYISA ZVAKASHATA NGO ZVAKANAKA”

16-17. (a) Kuita munamato kungatibetsera kudini kuti “tirumbwe tecinyisa zvakashata ngo zvakanaka”? (Aroma 12:21) (b) Mumasure me kuona vhidhiyo, munodikana kuitei kana mukabathwa zvisina unatsi? (Onai masoko e pasi.)

16 Erengai Aroma 12:21. Pauro wakapasawo zano Akristu kuti “arumbwe ecinyisa zvakashata ngo zvakanaka.” Pa Mharidzo ye pa Dunhu, Djesu akabhuya kuti: “Rumbwai mecida azondi enyu, uye meciitira munamato aya anomuteererai.” (Mat. 5:44) Uye ndizvo kamare zvakaita Djesu. Makamboimawo kuti murangarire ngezve kurhwadziwa kakazwa Djesu paakakhomerhwa pa mutanda no masurudado e Ciroma? Zvinotoshupha kurangarira kurhwadziwa kaakazwa, kubathwa zvisina unatsi, uye kupsverudzwa kaaitodikana kushingirira.

17 Pane kuti Djesu asiye kuti kubathwa zvisina unatsi kumubate-bate uye pane kuti akumbire Djehovha kuti aphanice masurudado, iyena akaita munamato eciti: “Baba, arekererei, ngokuti awona aazvizii zvaari kuita.” (Ruka 23:34) Patinoitira munamato anhu anotibata zvakashata, isusu tinothurudza mazwiro edu e kucengeta bundu, shungu, uyewo tinotocinja mushobo wedu we kuona anhu awona anotibata zvakashata.

18. Minamato yakabetsera kudini Alberto uye John kuti ashingirire kubathwa zvisina unatsi?

18 Munamato wakabetsera hama mbiri dzarekethwa mu fundo ino kuti dzishingirire kubathwa zvisina unatsi. Alberto unoti: “Inini ndaiitira munamato hama dziya dzaindibata zvisina unatsi. Inini ndaikumbira Djehovha kakawanda kese kuti andibetsere kusiya sure zvese zvainga zvaitika.” Zvinopfadza nge zvekuti Alberto wakahwirirazve kuseenzera Djehovha akatendeka. John unopanganidza kuti: “Kakawanda kese, inini ndakaitira munamato hama iyona yakandinyangadzisa. Nge ndaa ye minamato ii, Djehovha akandibetsera kuti ndiirekerere uye ndisagare no shungu nayo, kunyazi kutoitonga. Uye minamato iyona yakandibetserawo kuti ndizwe runyararo mu ndangariro.”

19. Tinodikana kuitei dakara ku mugumo we mugariro uno we zviro? (1 Pedru 3:8, 9)

19 Dakara ku mugumo we mugariro uno we zviro, antingazii kuti ndi kubathwa kupi kusina unatsi katingabatana nako. Azvinei no zvicauya mu nguwa yo mberi, isusu atizombosii kunamata kuna Djehovha tecikumbira rubetso kaari. Kusiya izvona, rumbwai meciseenzesa mazano asikacinji e Bhaibheri uye musakanganwe kuteedzera muezaniso wa Djesu nge kuita zvakanaka pamunobathwa zvisina unatsi. Kana imwimwi mukaita kudaro, mungagara no rugondo rokuti Djehovha acamukomborerai nokusikaperi.—Erengai 1 Pedru 3:8, 9.

NGOMA 38 Djehovha Acamupasai Simba

a Pana 1 Pedru kapituro 2 na 3, muphostori Pedru unopanganidza nyaya dzakawanda dze kubathwa zvisina unatsi dzaisongana no Akristu. Ngo muezaniso, anganani ainga ari aseenzi uye aibathwa zvakashata no madzitenzi awo; uye anganani ainga ari akadzi aibathwa zvakashata no amuna awo ekuti ainga asiripi Akristu.—1 Ped. 2:18-20; 3:1-6, 8, 9.