1-2. Ngei Djehovha akatisika kuti tigare anhu anopfara paya patinobetsera anhu amweni?

 Djehovha paakatisika, iyena akatisika nge mushobo wekuti tingazwa mupfaro wakakura maningi nge kuitira amweni zviro pane kutambira. (Zvii 20:35) Kodi izvona zvinoda kureya here kuti isusu atipfari patinopaswa zviro no anhu? Haiwa. Tese isusu tinopfara patinopaswa ciro asi tinonyanya kupfara patinopasa amweni ciro. Zvakanaka maningi ngokuti Djehovha akatisika nge mushobo uwona. Ngei?

² Ngokuti Djehovha aizviziya kuti mushobo uwona ndi mushobo wakanaka wekuti isusu tiziye kuti tingapfara ngei. Isusu tingapfara maningi kana tikaragarira mushobo we kubetsera amweni. Ici aciropi cinoshamisa ce mushobo watakasikwa here?—Pis. 139:14.

3. Ngei Djehovha ecizwi “ndi Mwari anopfara?”

³ Bhaibheri rinobhuya kuti kuitira amweni zvakanaka, kunotiunzira mupfaro wakanaka, hino azvitishamisi kuziya kuti Djehovha anodainzwa kuti: “Mwari anopfara.” (1 Ti. 1:11) Iyena ndiye akatanga kuitira amweni zvakanaka. Ngokuti apana akanaka kupinda Djehovha, nge ndaa yake isusu tino ‘upenyu, tinohamba uye tiri pano,’ hinga zvakarekethwa no muphostori Pauro. (Zvii 17:28) Cokwadi nge cekuti, “Cipo cese cakanaka uye cipo cese cakakwana,” cinobva kuna Djehovha.—Tig. 1:17.

4. Cinyi cicatibetserazve kuti tigare no mupfaro wakakura?

⁴ Apana mubvunzo wekuti tese isusu taizopfarira maningi kuzwa mupfaro we kuitira amweni zvakanaka. Uye isusu  tingakwanisa kuita izvona kana tikateedzera rupo ra Djehovha. (Aef. 5:1) Patinofunda ngezve muezaniso wa Djehovha, ngatione kuti cinyi catingaita kana amweni akatama kupangidza kutenda pa zviya zvatinoaitira. Izvona zvicatibetsera kuti tirumbwe teciitira amweni zvakanaka uye kutunhudzira mupfaro wedu.

TEEDZERAI RUPO RA DJEHOVHA

5. Zviro zvipizve zvimweni zvatinopaswa na Djehovha?

⁵ Djehovha anopangidza rupo nge mushobo upi? Onai miezaniso minganani. Djehovha anotiritira pa zviro zvinocokuita no kunyama. Pamweni Djehovha aatipasi zvese zviya zvatinoda, asi iyena anotipasa zviya zvatinodikana kugara nazvo. Nge muezaniso, Djehovha anotipasa zvokurhya, zvokupfeka uye mbuto yokugara. (Pis. 4:8; Mat. 6:31-33; 1 Ti. 6:6-8) Kodi Djehovha anoita izvona nge kubambidzirhwa here? Zviri pamhene kuti haiwa! Hino ngei Djehovha eciita izvona katiri?

6. Tafundei pana Mateu 6:25, 26?

⁶ Djehovha anotipasa zvese zvatinoda ngokuti iyena anotida maningi. Onai zvakabhuiwa na Djesu pana Mateu 6:25, 26. (Erengai.) Ipona Djesu akaseenzesa muezaniso we zvisikwa. Ecibhuya ngezve shiri, Djesu akati: “Idzona adzisimi mbeu, kana kukorora, kana kuunganidza mumiturika.” Onai zvaakazobhuya panoteera kuti: “Baba enyu e kudenga anodzipasa zvekurhya.” Hino Djesu akaabvunzisa kuti: “Imwimwi amukoshi here kupinda idzona?” Kodi izvona zvingatifundisei? Kuna Djehova, anamati ake anokosha maningi kupinda zvinyama. Kana Djehovha eciriritira zvinyama, isusu tingara no rugondo rokuti iyena acatiritirawo! Kuitawo hingana baba, Djehovha anotida maningi uye acarumbwa ecitiriritira.—Pis. 145:16; Mat. 6:32.

7. Mishobo ipi yatingateedzera nayo rupo ra Djehovha? (Onaiwo foto.)

⁷ Kuitawo hingana Djehovha, nge rudo isusu tingakwanisawo kubetsera amweni panocokuita no zviro zve kurarama nazvo. Nge muezaniso, imwimwi munoziya here hama iri kuda zvokurhya kana zvekupfeka? Djehovha angakwanisa kumuseenzesai kuti mubetsere hama ii. Anhu a Djehovha anoziikanwawo nge kugara anhu ano rupo panoitika tsawana dzinoitika dzega. Pa nguwa yo koronavhiru, hama no hanzvadzi dzakapasa zvokurhya, macira no zvimweniwo zvaidikanwa. Uye amweniwo no rupo akapasa mupiro kuitira basa re nyika yese. Izvi zvakabetsera maningi kuti tirumbwe tecibetsera hama no hanzvadzi dzedu dzinobatana no tsawana dzinoitika dzega. Hama idzi  dzino rupo dzakaseenzesa masoko ari pana Ahebheru 13:16 anoti: “Musakanganwe kuita zvakanaka uye kupasawo amweni zvamunazvo, ngokuti Mwari anopfadzwa maningi nge zvibairo zvakadaro.”

8. Mushobo upizve umweni watinobetserhwa na Djehovha? (Afiripi 2:13)

⁸ Djehovha anotipasa simba. Djehovha anopfara maningi nge kupasa aseenzi ake akagondeka simba raanoda. (Erengai Afiripi 2:13.) Imwimwi makamboita munamato here mecikumbira simba kuti mukunde muedzo kana kushingirira zvitsinzwa? Pamweni imwimwi makamboita munamato mecikumbira basi simba ramaida kuti mukwanise kubatana no zvinetso pa zuwa rimwe basi. Pedzepo munamato wenyu pawakadairhwa, pamweni imwimwi makaedzurira masoko a Pauro uye motenderana no zvaakabhuya kuti: “Ndino simba rokuita zviro zvese ngokuti pane anondipasa simba.”—Afi. 4:13.

9. Mushobo upi watingateedzera nawo Djehovha pa kuseenzesa simba redu uye nguwa pa kubetsera anhu amweni? (Onaiwo foto.)

⁹ Kunyazi tiri anhu asikazi kukwana, tingakwanisa kuteedzera rupo ra Djehovha pa mushobo waanoseenzesa simba rake. Izvirokwazvo kuti isusu atingakwanisi kupasa simba anhu amweni. Kunyazi zvakadaro, isusu tingakwanisa kuseenzesa simba ratinaro kuti tikwanise kubetsera anhu amweni. Nge muezaniso, tingakwanisa kutenga-tenga, kuita mabasa e pa nyumba ku hama yakura kana iri kurhwara. Kana mugariro wedu wecitendera, tingakwanisa kubetsera pa kucenesa uye pa kugadziriswa ke Nyumba ye Umambo. Kuseenzesa simba redu nge mushobo uwona zvicabetsera aya anonamata Djehovha.

10. Tingabambisa kudini amweni no zviya zvatinobhuya?

¹⁰ Musakanganwewo kuti masoko ano simba. Munokwanisa kurangarira here mupfaro unozwa munhu paanosimbwa zvecibva pa mwoyo? Munoziya here munhu ari kuda kunyaradzwa? Pa mugariro wakadaro, zvakadini imwimwi kutora danho kuti mupangidzire munhuwo kuti imwimwi munomuda? Imwimwi mungakwanisa kureketa naye hope no hope, nge terefone, kumutumira tsamba, email, kana kumutumira mensaji. Amudikani henyu kunetseka ngo zviro zvamucareketa. Masoko ari nyore, anobva pa mwoyo, angagara aya kamare ari kudiwa no hama kuti irumbwe yakatendeka kana kuhwirirazve kugara no kariro.—Zvie. 12:25; Aef. 4:29.

11. Djehovha anotipasa kudini ungwaru?

¹¹ Djehovha anopasa ungwaru. Mufundi Tiyago wakatara kuti: “Kana umwe wenyu asina ungwaru, ngaarumbwe ecikumbira Mwari, ngokuti iyena anopasa munhu wese no mwoyo wese asikamushori.” (Tig. 1:5; masoko e pasi.) Masoko aya anopangidza kuti Djehovha, aacengeti  ungwaru kaari basi. Asi no rupo iyena anoupasa amweni. Tinoona kuti Djehovha paanopasa ungwaru wake iyena anoita izvona, ‘asikashori,’ kana kuti ‘asikapsvaki cishaishi.’ Djehovha aadi kuti tinetseke nge kumukumbira nhungamiriro yake. Zvezvirokwazvo, iyena anoda kuti timukumbire ungwaru wake.—Zvie. 2:1-6.

12. Mikana ipi yatinayo yokuti tibetserewo anhu amweni pa zviro zviya zvataakuziya?

¹² Kuzoti isusuwo kei? Tingateedzera here Djehovha uye topasawo amweni zviya zvatinazvo? (Pis. 32:8) Anhu a Djehovha ano mikana yakawanda ye kubvunza anhu amweni zviya zvaanofunda. Nge muezaniso, isusu tinorowedza aparidzi apsva kuti akwanise kuita basa re kuparidzira. Akuru, no mwoyo unononoka kutsamwa, anobetsera abati anoseenzera uye aparidzi akabhabhatidzwa kuti akwanise kuita mabasa awo mu ungano. Uye aya ano maeshiperiensiya anobetserawo aya asina maesperiensiya pakuwaka Nyumba dze Umambo dzinoseenzeswa pakunamatira.

13. Tingateedzera kudini pa kufundisawo amweni?

¹³ Teedzerai Djehovha, pamunodikana kurowedza anhu amweni. Edzurirai kuti Djehovha ano rupo paanotipasa zviya zvaanazvo. Nge mushobo umwewo, isusu tinodikana kupasawo amweni zviya zvataakuziya ku anhu aya ari kufundira. Isusu atithyi kufundisa amweni tecithya kuti anhu atiri kufundisewo acazogara pa mbuto yedu. Kana kuti: ‘Inini andizi kufundiswawo! Hino iyena ngaadzionere ega.’ Apana Mupupuri wa Djehovha unodikana kurangarira kudaro. Kusiya izvona, isusu tinopfara haiwa basi nge kupasawo amweni zviya zvatinoziya, “asi nge kunyasa kudzipira” ku aya atinofundisa. (1 Ate. 2:8) Kariro yedu nge yekuti, ‘Awona acazogarawo no zvikwaniriso zve kufundisawo amweni.’ (2 Ti. 2:1, 2) Kana tese isusu tikagara no rupo re kufundisa zvese zvatinoziya, tinonga teciita kuti pagare no rupo, zvicaita kuti ese agare no mupfaro.

KANA MUNHU AKATAMA KUKOSHESA ZVIYA ZVATINONGA TAITA

14. Anhu akawanda anoitei kana tikaaitira zviro zvakanaka?

¹⁴ Kana isusu tikagara no rupo, maka-maka ku hama, kakawanda kakhona awona anotitenda. Pamweni awona angatumira kartau ecitenda, kana kutenda nge mushobo umweni. (Ako. 3:15) Kana izvona zvikaitika isusu tinopfara maningi nge kuabetsera katinonga taita.

15. Cinyi catinodikana kuedzurira kana munhu asikakoshesi zviya zvatinomuitira?

¹⁵ Asi tinodikanawo kuziya kuti aanhupi ese anokoshesa zvatinoita. Pamweni tingaona kuti munhuwo aatozi kukoshesa simba, nguwa, no zviro zvimweni zvataseenzesa kuti tikwanise kumubetsera. Kana izvona zvikaitika tingaitei kuti tisapererhwe no mupfaro uye kutsumba? Edzurirai tsamba yakawakira musoro we fundo ino, Zviito 20:35. Mupfaro wedu autsamiri pakuti anhu anokoshesa here zviya zvatinoaitira kana kuti haiwa. Isusu tingasanangura kubetsera anhu amweni kunyazi asikatendi. Asi nge mushobo upi? Onai mishobo imweni.

16. Tinodikana kukanda ndangariro dzedu pa cinyi?

¹⁶ Kandai ndangariro dzenyu pakuteedzera Djehovha. Djehovha anopasa zviro zvakanaka anhu kunyazi awona asikatendi. (Mat. 5:43-48) Djehovha akati kana isusu tikaitira zviro zvakanaka anhu amweni “tisikaetseri kutambira,” “makomborero edu acawanda maningi.” (Ruka 6:35) Hino musatsukware henyu kana anhu amweni akatama kukoshesa “zviya zvamunoaitira.” Edzurirai kuti Djehovha, acamukomborerai nguwa dzese no zviro zvakanaka, nge kubetserawo amweni uye nge kupa no mupfaro.’—Zvie. 19:17; 2 Ako. 9:7.

17. Cikonzero cipi cinokosha cinoita kuti tibetsere anhu amweni? (Ruka 14:12-14)

 ¹⁷ Ciro cimweni catingaita kuti titeedzere Djehovha nge cekuita zvakabhuiwa na Djesu zviri pana Ruka 14:12-14. (Erengai.) Azvizi kushata kana tikapika munhu kuti tirhye naye kana kupangidzira unaki ku anhu aya atinoziya kuti aakwanisi kutiitirawo zvimwezvo. Asi cinyi catingaita kana tikaona kuti kakawanda kakhona tinopasa anhu amweni, tecietsera kuzopaswawo? Pa mugariro wakadai, isusu tingaita zvakabhuiwa na Djesu. Tingabetsera munhu watinoziya kuti aakwanisi kuzotibetserawo. Nge mushobo uu, isusu ticapfara maningi ngokuti tinonga teciteedzera Djehovha. Mushobo uu we kuona zviro ucatibetsera kurumbwa tecipfara kana tikabetsera munhu, asi iyena wotama kutenda.

18. Cinyi cicatibetsera kuti tisagare tecirangarira zvakashata ngezve amweni?

¹⁸ Musarangarire zvakashata ku anhu amweni. (1 Ako. 13:7) Kana anhu amweni akatama kutenda, dzibvunzisei kuti: ‘Munhu uu aasotendi here kana kuti nyamasi wakanganwa kubhuya kuti maita basa?’ Pamweni ndizvo zvamuitisa kuti atame kuita zviya zvamaietsera. Anhu amweni anotenda maningi zvaanoizirhwa asi zvinoashuphira maningi kubhuya zvaari kuzwa. Pamweni awona angazwa kupsveruka paya paanotambira rubetso maka-maka kana awona ndiwo aizviita kareko. Zvezvirokwazvo tinodikana kuedzurira kuti kana isusu tecida kamare hama dzedu, isusu atizorangariri zvakashata ngezvawo uye ticarumbwa tecibetsera amweni no mupfaro.—Aef. 4:2.

19-20. Ngei zvecikosha kugara no mwoyo unonoka kutsamwa patinoitira zviro zvakanaka anhu mweni? (Onai foto.)

¹⁹ Garai no mwoyo unononoka kutsamwa. Ecireketa ngezve rupo, muzii mambo Soromoni wakatara kuti: “Khandira pau yako pamusoro pe mvura, ngokuti mumasure me mazuwa akawanda unozoionazve.” (Mup. 11:1) Hingana zvinobhuiwa no tsamba ii, amweni anozopangidza kutenda kawo “mumasure me mazuwa akawanda.” Onai esperiensiya imweni inopangidza kuti ndizvo kamare zvakaitika no hanzvadzi imweni.

 ²⁰ Mumakore adarika, mukadzi umweni we muonereri we nharaunda wakatarira tsamba hanzvadzi yainga yabva kubhabhatidzwa ngezve kukosha ke kurumbwa akatendeka. Hanzvadzi ii yakazodaira mumasure mekudarika makore 8 yeciseenzesa tsamba, yeciti: “Inini ndaidikana kukutarira tsamba ndecipangidza kuti masoko ako akandibetsera kudini mumakore ese aya.” Iyena unoenderera eciti: “[Kartau yako] yainga yakarungama maningi, asi tsamba yowakatara ipona yakandibaya mwoyo wangu, inini andizi kuzomboikanganwazve.” a Mumasure mekupanganidza zvitsinzwa zveyakabatana nazvo, iyona inoti: “Nguwa dzimweni Inini ndaida kutosiya, kusiya cokwadi, kusiya mabasa amweni—kusiya zvese. Asi tsamba iya yowakanditarira yakagara mu mwoyo mangu, yakandibetsera kuti . . . ndisasiye.” Iyena wakatizve: “Pakati pe makore aya 8, kartau iya ndiyo yakandibetsera kuti ndishingirire.” Rangaridzai mupfaro wakazwa mukadzi we muonereri we nharaunda paakatambira tsamba “mumasure me makore akawanda”! Nge mushobo umwewo pamweni tingaona mushobo wekutendwa mumasure me nguwa yakareba.

21. Ngei tecida kurumbwa teciteedzera rupo ra Djehovha?

²¹ Hinga zvataona, Djehovha akatisika nge mushobo unoshamisa. Iyena akatisika kuti tigare no mupfaro wakakura uye kuitirawo zviro amweni pane kutambira basi. Uye isusu tinozwa zvakanaka kana tikakwanisa kubetsera hama dzedu. Uye zvakanaka maningi kana awona akatitenda pa zviya zvataita. Kunyazi munhu asikatendi zviya zvatamuitira, isusu tinopfara ngokuti tinoziya kuti taita zviro zvakanaka. Musakanganwe kuti, “Djehovha acamupasai zviro zvakawanda kudarika zvamakapasawo amweni.” (2 Mak. 25:9) Zvirokwazvo nge zvekuti kana tecibhuya ngezve kupasa zviro anhu amweni apana munhu anopasa kupinda Djehovha! Uye apana mupfaro wakakura unopinda kukomborerhwa na Djehovha. Hino tinoda kugara takagadzirira kuteedzera Baba edu ekudenga Djehovha ano rupo.