MUSORO WE KUFUNDA 15
Tingafundei Kubva pa Zvishamiso Zvakaizwa ndi Djesu?
“Iyena akahamba mu nharaunda yese eciita zvakanaka uye eciporesa.”—ZVI. 10:38.
NGOMA 13 Kristu Muezaniso Wedu
ZVATICAFUNDA a
1. Djesu akaita cishamiso cake cekutanga pamugariro upi?
EDZAI kurangaridza zvinoteera. Ngatimboti tiri mugore ra 29 K.A. mukutanga kuparidzira ka Djesu pa nyika pano. Djesu, mai ake Mariya no afundi amweni apikwa kuti aende ku mucato ku thaundi re Kanani inogara kakutsi ku thaundi rakabarirhwa Djesu, ku Nazareta. Mariya ishamwari yo aya arikuda kucata. Hinga zvatiri kuona, iyena urikutobetsera aya apikwa. Asi pa nguwa yo mucato, panooneka cinetso caizopsverusa mhuri no aya arikucata—vhinyu inopera. b Pamweni anhu aakapika akawanda kudarika aya aaikarira. Mariya unoenda pana Djesu nokukasika uye unoti: “Awona aacina vhinyu.” (Juau 2:1-3) Djesu akaitei? Iyena akaita ciro cinoshamisa—kucinja mvura kuti igare “vhinyu yakanakisisa.”—Juau 2:9, 10.
2-3. (a) Djesu akaita zvishamiso zvipi? (b) Ticaonei mu fundo ino?
2 Ici cishamiso cekutanga pa zvishamiso zvakaizwa ndi Djesu paainga ari pa nyika. c Iyena akaseenzesa simba raainga anaro kuti aite zvishamiso uye akabetsera makumi e zviuru e anhu. Ngo muezaniso, pano nguwa yekuti Djesu akaita cishamiso cekupasa zvekurhya anarume anokwana kuita 5000 uye pano nguwa yekuti iyena akapasazve zvekurhya anarume anokwana kuita 4000 uye anhu ese aya aidarika 27 000 kana tikabatanidza anakadzi no ana adoko. (Mat. 14:15-21; 15:32-38) Pa migariro miiri ii, Djesu akarapa anhu akawanda airhwara. (Mat. 14:14; 15:30, 31) Rangaridzai mupfaro wakazwa anhu aya mumasure mekuraphwa uye mekupaswa zvekurhya ndi Djesu nge mushobo unoshamisa!
3 Isusu nyamasi uno tingafunda zvakawanda kubva pa zvishamiso zva Djesu. Mu fundo ino ticacedza ngezve mafundo anobambisa kutenda kedu atingaona kubva pa zvishamiso izvona. Pedzepo ticaona kuti tingateedzera kudini kudzidodosa no usisi waipangidzwa ndi Djesu paaiita zvishamiso izvona.
ZVATINOFUNDA NGEZVA DJEHOVHA NA DJESU
4. Patinofunda ngezve zvishamiso zva Djesu tinonga tecifundawo ngezvani?
4 Zvishamiso zva Djesu azvitifundisi ngezvake basi, asiwo ngezva Baba ake Djehovha, ngekuti ndiyena Akapasa Djesu simba rekuita zvishamiso izvona. Zviito 10:38 inotibvunza kuti: “Mwari akadzodza [Djesu] no mwiya mucena uye no simba, uye iyena akahamba mu nharaunda yese eciita zvakanaka uye eciporesa ese ainga akadzvinyirirhwa na Dhiyabhurosi, ngekuti Mwari ainga anaye.” Edzurirai kuti zvese zvakarekethwa uye zvakaizwa ndi Djesu—kutobatanidzawo zvishamiso—iyena akanyasa kuteedzera nge mushobo wakakwana marangariro no mazwiro a Baba ake. (Juau 14:9) Onai zviro zvitatu zvatingafunda kubva pa zvishamiso zva Djesu.
5. Cinyi cakaitisa kuti Djesu aite zvishamiso? (Mateu 20:30-34)
5 Cokutanga, Djesu na Baba ake Djehovha anotida maningi. Djesu paainga ari pa nyika pano akapangidza madire aaiita anhu ngekuita zvishamiso kuti aabetsere pa matambudziko awo. Pa nguwa imweni, anarume airi ainga ari mapofu akadaidzira Djesu kuti aporeswe. (Erengai Mateu 20:30-34.) Onai kuti Djesu “akazwira usisi” anarume aya uye akaaporesa. Mu vherisikuro ii, soko re Cigrego rakaturikirhwa kuti “akazwira usisi” rinopangidza mazwiro e cemukati. Ndiwo mazwiro aya e cemukati ainga ana Djesu akaita kuti ade kupasa zvekurhya anhu uye kuporesa ainga ecirhwara. (Mat. 15:32; Mark. 1:41) Tingagara no rugondo rekuti Djehovha Mwari we “usisi wakakura,” uye Mwana wake Djesu anotida uye anoshuphikawo paanotiwona tecishuphika. (Ruka 1:78; 1 Ped. 5:7) Atina mubvunzo kuti Djehovha na Djesu anoda kupedza zviro zvese zvinobara matambudziko ku anhu!
6. Djehovha akapasa simba Djesu rekuti aitei?
6 Cocipiri, Mwari akapasa simba Djesu kuti akwanise kupedza matambudziko ese ku anhu. Zvishamiso zvaakaita zvinopangidza kuti Djesu ano simba rekukwanisa kugadzirisa matambudziko atainga tisikazombokwanisi kugadzirisa tiri tega. Ngo muezaniso, iyena ano simba rekutisudzunura—pa citema no zvese zviya zvinokonzerhwa no citema, matenda no rufu. (Mat. 9:1-6; Aro. 5:12, 18, 19) Zvishamiso zvakaizwa ndi Djesu zvinopangidza kuti iyena ano simba rekuporesa “mishobo yese” ye matenda nokumutsa aya akafa. (Mat. 4:23; Juau 11:43, 44) Iyena ano simba rekuonerera madutu ano simba uye kusudzunura anhu pa zviito zve madhimoni. (Mark. 4:37-39; Ruka 8:2) Tinopfara maningi ngekuziya kuti Djehovha akapasa Mwana wake simba rekuita zviro zvese izvi andizvopi!
7-8. (a) Zvishamiso zva Djesu zvinotipasa rugondo rei? (b) Cishamiso cipi camurikuda kuona maningi mu nyika ipsva?
7 Cocitatu, isusu ticagara no rugondo rese rekuti Umambo wa Mwari ucaunzisa makomborero akawanda pa nyika. Zvishamiso zvakaizwa na Djesu paainga ari pa nyika zvinopangidza zviro zvaacaita hinga Mambo we Umambo wa Mwari. Onai makomborero akatietsera pasi pe utongi wa Kristu. Ticagara no uthongo wakakwana ngekuti Djehovha acabvisa matenda ese nokusama kukwana kese kuri kubara matambudziko ku anhu. (Isa. 33:24; 35:5, 6; Zvak. 21:3, 4) Apana ucazozwa nzara kana kubatana no tsaona dzinoitika dzoga. (Isa. 25:6; Mark. 4:41) Ticagara no mupfaro wekutambirazve anhu aya ataida kubva ku “makuwa e anorangarirhwa.” (Juau 5:28, 29) Cishamiso cipi camuri kunyanya kuetsera camucaona mu nyika ipsva?
8 Djesu akapangidza kudzidodosa uye usisi paaiita zvishamiso uye isusu tinodikanawo kuteedzera mawara awona. Ngationei miezaniso miiri. Ngatitange ngekuona zvakaitika ku mabiko e mucato ku Kanani.
FUNDO REKUDZIDODOSA
9. Djesu akaitei pa mutambo we mucato? (Juau 2:6-10)
9 Erengai Juau 2:6-10. Vhinyu payakapera pamucato, Djesu akabambidzirhwa here kuita ciro? Haiwa. Painga pasina uphorofita waibhuya kuti Mesiya aizoita cishamiso cekucinja mvura kuti igare vhinyu. Asi edzai kurangaridza kuti maizozwa kudini kana vhinyu ikapera pa mucato wenyu. Zviri pamhene kuti Djesu aizwira usisi mhuri iyona uye ainga asikadi kuti awona apsveruke. Hino, hinga zvataona panotangira fundo ino, iyena akaita zvishamiso. Akacinja maritru e mvura anokwana 390 kuti igare vhinyu yakanakisisa. Pamweni iyena akaita vhinyu yakawanda kudaro kuitira kuti kana ikasara izoseenzeswe kana kuti izotengeswe kuti ibetsere mhuri iyona. Kubhuya zvazviri, aya ainga ecicata akarerukirhwa ngekubetserhwa kaainga aizwa ndi Djesu!
Teedzerai Djesu ngekusama kugaya ngezve zviro zvamunonga maita (Onai mandima 10-11) e
10. Masoko api anokosha atinoerenga pana Juau kapituro 2? (Onai mufanikiso.)
10 Onai zviro zvimweni zvinopanganidzwa mu bhuku ra Juau kapituro 2. Imwimwi munozviziya here kuti Djesu andiyepi akadzadza jaro dze mvura? Kuti iyena asadzionese, Djesu akakumbira aseenzi ake kuti adzadze majaro nge mvura. (Vhersikuro 6, 7) Mumasure mekucinja mvura kuti igare vhinyu, Djesu aazi kutora kunyazi padoko hayo oenda nayo ku muonereri we mabiko e mucato. Pano kudaro, iyena akakumbira aseenzi ake kuti aite izvona. (Vhersikuro 8) Zvezvirokwazvo, Djesu aazi kupurumutsa kopo ye vhinyu obhuya kuti: ‘Rairai vhinyu ii yandapedza kuita!’
11. Tinofundei kubva pa cishamiso ca Djesu?
11 Tingafundei kubva pa cishamiso cakaizwa ndi Djesu cekucinja mvura kuti igare vhinyu? Tinofunda wara rekudzidodosa. Djesu aazi kugaya nge cishamiso caakaita. Kubhuya zvazviri, iyena apana paakambogaya ngezve zviro zvaaiita. Kusiya izvona, Djesu aidzidodosa uye aipasa mbiri yese kuna Baba ake. (Juau 5:19, 30; 8:28) Kana tikateedzera muezaniso wa Djesu, uye togara tecidzidodosa, atizodzipasi mbiri nge zviro zvatinonga taita. Azvinei no basa ratinoitira Djehovha, zviri nani kusama kurangarira nge zvedu basi, asi topasa rukudzo rese kuna Mwari wedu anoshamisa. (Djer. 9:23, 24) Iyena akasisira kukudzwa. Kodi ciro cipi cataizokwanisa kuita pasina rubetso ra Djehovha?—1 Ako. 1:26-31.
12. Mushobo upi umweni watingateedzera nawo muezaniso wa Djesu? Pasai muezaniso.
12 Onai mushobo umwenizve watingateedzera nawo muezaniso wa Djesu wekudzidodosa. Rangaridzai zvinoteera: Mukuru umweni unopedza nguwa yakawanda ecibetsera mubati anoseenzera wecidjaha pakugadzirira mharidzo yake yekutanga ku anhu ese. Nge ndaa yazvo, mudjaha uya unokwanisa kuita zvakanaka mharidzo yake, zvekuti ungano yese inopfara nazvo. Mumasure me musangano, munhu umweni unobvunza mukuru uya kuti: ‘Hama Ngana aita mharidzo yakanaka maningi andizvopi?’ Mukuru uya odaira kuti: ‘Izvirokwazvo, asi inini ndakapedza nguwa yakareba ndecimubetsera.’ Asi kubhuya zvazviri, zvaizonga zvakanaka maningi kudai mukuru uya akadaira kuti: ‘Zvirokwazvodi kamare. Ndinodada maningi naye.’ Kana isusu tecidzidodosa atietseri kugara no mbiri nge zviro zvakanaka zvatinonga taitira amweni. Katiri, zvinokwana kuziya kuti Djehovha anoona zvatinoita uye kuti anokoshesa zvatinoita. (Ezanisai na Mateu 6:2-4; Aheb. 13:16) Zvezvirokwazvo, tinopfadza maningi Djehovha kana tikateedzera kudzidodosa ka Djesu.—1 Ped. 5:6.
WARA RE USISI
13. Djesu anoonei paanoguma ku thaundi re Naini, uye iyena anoitei? (Ruka 7:11-15)
13 Erengai Ruka 7:11-15. Djesu paaiita basa re kuparidzira, iyena akaita rhwendo dakara ku Naini. Thaundi iri raigara ku Garireya dhuze no ku Sunemi kuya kakamutsa Eriya mwana we mwanakadzi mu makore 900 ainga adarika. (2 Mad. 4:32-37) Edzai kurangaridza zvinoteera. Djesu anokhwedera padhuze no musuwo mukuru we thaundi uye iyena anoona anhu ecienda kookotsa munhu. Izvona zvinomurhwadza maningi ngekuti mufirhwakadzi unonga abva kufirhwa no mwana wake umwe basi. Asi mwanakadzi uu aaripi ega. Pakati pake pano anhu akawanda e mu thaundi irona. Djesu anoimisa anhu aya uye anoita ciro cinobata-bata mai aya nokusikaperi—iyena anomutsa mwana wa mai aya! Iri irumuko rekutanga pa zvishamiso zvitatu zve rumuko zvakatarhwa mu mabhuku e Maevhangeri.
Teedzerai Djesu ngekutanga ndimwi kupangidzira usisi aya akafirhwa (Onai mandima 14-16)
14. Zviro zvipi zvakaitika zvinopfadza zvatinogumira mu bhuka ra Ruka kapituro 7? (Onai mufanikiso.)
14 Onai zviro zvimweni zvinopfadza zvinopanganidzwa mu bhuku ra Ruka kapituro 7. Maona here kuti Djesu “akaona” mai aicema uye pedzepo “iyena akaazwira usisi”? (Vhersikuro 13) Pamweni Djesu akaona mai aya ecicema paainga ecihamba ari padii re mutumbi we mwana wawo wainga afa uye Djesu akaazwira usisi. Asi Djesu aazi kuazwira basi usisi, iyena akaapangidzira usisi. Iyena akareketa no mwanakadziwo uye pamweni akatoreketa no izwi rinobambisa eciti: “Musaceme.” Pedzepo, iyena wakatanga kuita ciito cekuabetsera. Iyena akamutsa mwana wa mai aya uye “omuendesa kuna mai ake.”—Vhersikuro 14, 15.
15. Tinofundei kubva pa cishamiso ca Djesu?
15 Tingafundei kubva pa cishamiso ca Djesu cekumutsa mwana we mufirhwakadzi? Tinofunda kuti tinodikana kupangidza usisi ku aya akafirhwa nge adiwa awo. Zviri pamhene kuti atikwanisi kumutsa munhu. Asi, hingana Djesu tinodikana kugara anhu anoona kuti tipangidzire usisi aya anonga afirhwa. Tingatanga isusu kusanangura kana kuita ciro cingaabetsera uye kuanyaradza. d (Zvie. 17:17; 2 Ako. 1:3, 4; 1 Ped. 3:8) Kunyazi masoko ari nyore uye zviro zvidoko zvatinoita zvingakwanisa kuabambisa nokuanyaradza maningi.
16. Hinga zvirikupangidzwa pa mufanikiso, mafundei kubva pa esperiensiya ya mai ainga abva kufirhwa no mwana wawo?
16 Onai esperiensiya imweni. Mumakore manganani adarika, ngoma payaiembhwa pa musangano, hanzvadzi imweni yakaona kuti mai amweni aicema. Ngoma iyona yaibhuya ngezve kariro ye rumuko, uye mai awona ainga abva kufirhwa nge mwana wawo we musikana wainga aciri djaha. Isikarangariri kairi katatu, hanzvadzi iyona yakaenda koogara pa dii ra mai aya okanda nyara yayo pa phewa uye akatanga kuemba ese. Mumasure me kanguwa, mai aya akazoti: “Inini ndakaona kuti ndaidiwa no hama no hanzvadzi.” Maiwo akatenda maningi ngekuenda kaakaita ku musangano. Awona akatizve: “Rubetso redu riri pano pa Nyumba ye Umambo.” Tingagara no rugondo rekuti Djehovha anoona uye anokoshesa maningi kunyazi zviro zvidoko zvatinoita kuti tipangidze usisi ku aya akafirhwa uye “akaora mwoyo.”—Pis. 34:18.
URONGWA WEKUFUNDA UNGABAMBISA KUTENDA KENYU
17. Tafundei mu fundo ino?
17 Isusu tingakwanisa kubambiswa ngekupsvakisisa ngezve zvishamiso zva Djesu zvatinogumira mu Maevhangeri. Awona anotifundisa mushobo watinodiwa na Djehovha uye na Djesu, anotipangidza simba rina Djesu kuti agadzirise matambudziko e anhu, anotiita kuti tigare no rugondo rekuti uphorofita wese wa Djehovha ucadzadzika mbai-mbai pano kana Umambo wa Mwari waakutonga pa nyika. Patinofunda ngezve zviro izvi, tinganyasa kurangarira kuti tingateedzera kudini mawara a Djesu. Zvakadini kuronga kuita fundo yenyu ye munhu ega, kana kusanangura zuwa rimwe re Kunamata kenyu ke Mhuri kuti mufunde zviro zvakawanda ngezve zvishamiso zva Djesu? Onai kuti zviro zvipi zvipsva zvamungafunda uye zvireketei no amweni. Cimborangaridzai kuti kucedza kakadini kunobambisa kamungagara nako!—Aro. 1:11, 12.
18. Ticaonei mu fundo inoteera?
18 Aakuda kupedza basa rake rekuparidzira pa nyika pano, Djesu akaita cishamiso ce rumuko recitatu rekupedzesera rakatarhwa mu Bhaibheri. Asi rumuko iri rainga rakasiyana—iyena akamutsa shamwari yake yaaida maningi, uye iyena akaita izvona mumigariro yakasiyana paaimutsa amweni. Tinofundei kubva pa cishamiso ici? Uye tingabambisa kudini kutenda kedu mu kariro ye rumuko? Ndizvona zvaticaona mu fundo inoteera.
NGOMA 20 Makatipasa Mwana wenyu we pa Mwoyo
a Iyena akanyaradza dutu rino simba, uye akaporesa airhwara uye kumutsa akafa. Kubhuya zvazviri, zvinoshamisa kuerenga ngezve zvishamiso zvakaizwa ndi Djesu! Zvishamiso izvi azvizi kutarhwa mu Bhaibheri kuti zvitishamise, asi kuti zvitifundise. Mu fundo ino ticaona zvimwe zvezvishamiso izvi zvicabambisa kutenda kedu muna Djehovha na Djesu uye ticaonawo mawara amweni atinodikana kusakurira.
b Muzii umweni we Bhaibheri unopanganidza kuti: “Kutambira arendo kaiita anhu e Kumabvazuwa cainga ciri ciro cicena. Kubhuya zvazviri, kuita izvona maka-maka pa mucato paitodikana zviro zvakawanda.”
c Mabhuku e Maevhangeri anoreketa ngezve zvishamiso zvinodarika 30 zvakaizwa ndi Djesu. Asi tinoziya kuti zvishamiso zvakaizwa ndi Djesu pamweni zvakatowanda ngekuti Bhaibheri aripanganidzi cishamiso cimwe na cimwe cakaizwa ndi Djesu. Ngo muezaniso, pano nguwa yekuti anhu ese “ainga ari mu thaundi” akaenda kaari uye “iyena akaaporesa pa nhenda dzawo.”—Mark. 1:32-34.
d Kuti muone mazano amweni e kureketa kana kuti e kunyaradza munhu unonga afirhwa, onai fundo inoti: “Nyaradza Vakafirwa Sezvakaitwa naJesu,” iri mu Murindiri wa 1 ya Novembro ya 2010.
e KUPANGANIDZWA KE MUFANIKISO: Djesu akaima ngecesure uye aya abva kucata arikupfadzwa ngekumwa vhinyu yakanakisisa.
