Bhaibheri rinopangidza pamhene kuti Djehovha anokwanisa kubhuya zvicaitika mune ramangwana. (Isa. 45:21) Asi irona aripanganidzi zvese ngezvekuti Djehovha anozviita kudini uye rini kana kuti zvakawanda kudini zvaanosanangura kuziya. Hino atingazii zvese zvinocokuita no kukwanisa kunoita Djehovha kubhuya zvicaitika mune ramangwana. Kunyazi zvakadaro, ngatione zviro zvinganani zvingatipasa rugondo.

Djehovha angaita zvese zvaanoda, asi nguwa dzimweni anosanangura kusama kuita zviro zvimweni. Nge kugara muzii asina mugumo, Djehovha angabhuya ciro cipi aco caanoda cingaitika mune ramangwana. (Aro. 11:33) Nge ndaa yekuti anodzibata zvakakwana, iyena anokwanisa kusanangura kusama kuziya zvicaitika.—Ezanisai na Isaya 42:14.

Djehovha anotigondesa kuti cido cake cicadzadzika nguwa dzese. Uye izvi zvakabatana papi nokukwanisa kake kubhuya zviro zvicaitika mune ramangwana? Isaya 46:10 inopanganidza yeciti: “Kubvira pakutanga ndinoziisa zvichaitika pakupedzesera, uye kubvira pa nguwa yo kare-kare ndinoziisa zviro zvisati zvaizwa. Ndinoti: ‘Zvandakasanangura kuita zvicaitika, uye ndicaita zvese zvandinoda.’”

Cimwe ce cikonzero cinoita kuti Djehovha abhuye ngezve zviro zvicada kuitika mune ramangwana, ngecekuti iyena ano simba rekuita kuti zviro zviitike. Tingatobhuya kuti iyena aadikani kukasika kwenda mberi kuitira kuti aziye zvicaitika mune ramangwana—hingana kuti zviitiko zvese zve ramangwana zvatoitika uye Djehovha otoziisa pacino nguwa. Pane kudaro, Djehovha angasanangura kuti zviro zvinganani zviitike pa nguwa yaanoda uye oita kuti zviro izvona zviitike kana nguwa iyona ikaguma.—Eki. 9:5, 6; Mat. 24:36; Zvii. 17:31.

Ndiyo ndaa, Bhaibheri rinoseenzesa masoko e kuti “ndakagadzirira,” “ndakaumba,” uye “ndakagadza” kuti ripanganidze zvinoizwa na Djehovha panocokuita no zvicaitika mune ramangwana. (2 Mad. 19:25; masoko e pasi; Isa. 46:11) Masoko aya akaturikirhwa kubva pa soko re mureketero we kutanga rinocokuita no soko rimweni rinoreya kuti “muumbi.” (Djer. 18:4) Kuitawo hinga muumbi unonyasa kuziya zvakanaka kuseenza no dongo uye oricinja kuti rigare vhazo yakanaka, Djehovha angacinjawo kana kuti kuita zviro kuti cido cake cidzadzike.—Aef. 1:11.

Djehovha akapasa umwe na umwe cipo ce kudzisanangurira zvekuita uye iyena anozvireremedza. Iyena aasananguri zviro zvinodikana kuitika mu upenyu we munhu umwe na umwe. Iyena aaiti kuti anhu akanaka aite zviro zvingaakuwadza uye zvoita kuti awona atsakatiswe. Iyena anotendera kuti umwe na umwe asanangure zvaanoda kuita mu upenyu wake, uye anoita zviri zvese kuti munhu atore gwanza rakanaka.

Ngationei miezaniso miiri. Wekutanga unobatanidza agari e ku Ninivhi. Djehovha akabhuya kuti thaundi irona raizoparadzwa nge ndaa ye maitiro awo akashata. Asi agari e imona paakacinyuka, Djehovha “akacinja marangariro ake ngezve dambudziko raainga ati aizounzisa, uye aazi kuzoriunzisa.” (Djon. 3:1-10) Djehovha akacinja marangariro ake nge zviya zvaainga akareketa ngekuti Aninivhi akaseenzesa rusudzunuko rawo rekuzvisanangurira kuti acinyuke pa ngwadzo yaainga apaswa ndi Djehvha.

Muezaniso wecipiri unobhuya ngezve uphorofiti we munhu waizwi Siro, waizosudzunura Adjudha mu uranda uye waizoita kuti tempro ya Djehovha iwakwezve. (Isa. 44:26–45:4) Mambo Siro we Persiya wakadzadzisa uphorofiti iwona. (Esdra 1:1-4) Nge kudaro, Siro aazi kunamata Mwari we zvirokwazvo. Djehovha akaseenzesa Siro kuti adzadzise uphorofiti asikazi kuita kuti iyena aseenzese rusudzunuro rake rekusanangura kuti waizonamata ani.—Zvie. 21:1.

Zviri pamhene kuti kune zviro zvakawanda zvinobatanidzwa pa kukwanisa kunoita Djehovha kuziya zvicaitika mune ramangwana. Kubhuya zvazviri, apana munhu angakwanisa kuzwisisa makwanza a Djehovha kana kuti mushobo waanorangarira uye zvaanoita. (Isa. 55:8, 9) Asi zvese zvakatipangidzira Djehovha zvinobambisa kutenda kedu, ngekuti iyena nguwa dzese anoita zvakanaka—kutobatanidzawo kubhuya zviro zvinocokuita no ramangwana.