1-2. Ngei zvakanaka kufunda ngezva Samusoni?

 IMWIMWI munorangaridzei pamunozwa ngezve zina ra Samusoni? Pamweni imwimwi munoedzurira kuti iyena wainga ari mwanarume wakabamba maningi. Izvona izvirokwazvo. Asi nge dii rimweni, iyena wakaita zvisananguro zvakashata uye wakazobatana no matambudziko nge ndaa yazvo. Kunyazi zvakadaro, Djehovha wakakanda ndangariro dzake pa zviro zvese zvakanaka zvainga zvakaizwa na Samusoni. Uye Mwari wakasiya muezaniso wa Samusoni mu Bhaibheri kuti utibetsere.

² Djehovha akaseenzesa Samusoni kuti aite zviro zvinoshamisa uye kuti abetsere Aisraeri. Paa padarika mazana e makore mumasure me kufa ka Samusoni, Djehovha akafemera muphostori Pauro kuti abatanidze zina ra Samusoni pa mundandanda we anhu ainga apangidza kutenda kakabamba. (Aheb. 11:32-34) Muezaniso wa Samusoni ungatibambisa. Iyena wakagonda Djehovha, kunyazi ecibatana no migariro inoshupha. Ngatione kuti muezaniso wa Samusoni ungatibambisa kudini uye i fundo dzipi dzinokosha dzatingafunda kaari.

3. Samusoni wakapaswa basa ripi?

³ Samusoni wakabarhwa mu nguwa yekuti Afiristiya aitungamirira uye aidzvinyirira dzinza re Aisraeri. (Ato. 13:1) Awona aiabata zvisikazi kunaka uye ndiyo ndaa, Aisraeri aitambudzika maningi munyara dzawo. Djehovha akasanangura Samusoni kuti akwanise “kuponesa Aisraeri munyara dze Afiristiya.” (Ato. 13:5) Asi kuita izvona zvaizoshupha maningi! Kuti adzadzise basa raainga akagadzwa, Samusoni waidikana kugonda Djehovha.

4. Djehovha akabetsera kudini Samusoni kuti abude pakati pe Afiristiya? (Atongi 15:14-16)

⁴ Ngatione muezaniso unopangidza kuti Samusoni waigonda  Djehovha dakara papi uye waietsera rubetso raaipaswa na Mwari. Zuwa rimweni, cikwata ce masurudado e Afiristiya akaenda dakara ku Rihi, pamweni mu Djudha kuti akwanise kubata Samusoni. Anarume e ku Djudha akatanga kuthya, hino iwona akasanangura kutora Samusoni omupasa munyara dze azondi awo. Anhu aitungamirirhwa na Samusoni akamusunga no mapote mairi mapsva uye akamusiya munyara dze Afiristiya. (Ato. 15:9-13) Asi, “mwiya mucena wa Djehovha wakamupasa simba” uye Samusoni wakadadzura mapote aya. Samusoni ndipo “paakatora shaya isati yaoma yo dhongi,” wakatambanudza nyara yake uye woibata, eciseenzesa shayeyo wakakwanisa kuuraya anarume e afiristiya anokwana 1000!—Erengai Atongi 15:14-16.

5. Samusoni wakapangidza kudini kuti waigonda Djehovha nge kuseenzesa shaya ye dhongi?

⁵ Asi ngei Samusoni wakaseenzesa shaya ye dhongi? Ici cainga ciri ciro cokupedzesera caizosenzeswa no munhu kuti akwanise kurhwa naco! Asi pasina mubvunzo, Samusoni waiziya kuti kubudirira kake kaibva kuna Djehovha haiwa paciro caiseenzesa pakurhwa. Mwanarume uu wakagondeka wakaseenzesa ciro cainga ciri ipona kuti akwanise kudzadzisa cinangwa ca Djehovha. Zvezvirokwazvo, Samusoni wakakomborerhwa maningi panguwa iyona uye wakakwanisa kunyisa anarume aya ngekuti iyena waigonda Djehovha.

6. Muezaniso wa Samusoni unotipasa rugondo ripi?

⁶ Djehovha angatipasawo simba kuti tikwanise kuita basa ripi haro, kunyazi recioneka hingana risikakwanisiki. Uye Djehovha anokwanisa kuita izvona nge mushobo unoita kuti isusu tishamisike. Hino, gondai Djehovha. Hinga kupasa simba kaakaita kuna Samusoni, iyena acamubetserai kuti mukwanise kudzadzisa cido Cake kana imwimwi mungamugonda uye mopsvaka rubetso Kaari.—Zvie. 16:3.

7. Panganidzai muezaniso unopangidza kuti ngei zvecikosha kupsvaka nhungamiriro dza Djehovha?

⁷ Hama no hanzvadzi dzakawanda dzinoseenza mu maprojeto ekuwaka e sangano anopangidza kuti anogonda Djehovha. Kare, zvainyanya kuitika hama kuronga uye kuwaka Nyumba dze Umambo dzakawanda uye no mapredhiyo  e sangano. Asi nokuhamba ke nguwa, anhu aibhabhatidzwa airumbwa ecitunhudzira uye sangano raidikana kuita cinjo dzinganani. Hama dzaionerera ngezve maprojeto aya dzakapsvaka nhungamiriro dza Djehovha uye dzakaedza mishobo ipsva, hinga muezaniso, kutenga mapredhiyo ainga awakwa kare uye kakuagadzirisa. Robert, hama yekuti mumakore ekupedzesera yakaseenza mumaprojeto akawanda ekuwaka munyika yese, inopanganidza kuti: “Pakutanga, zvainga zvisiripi nyore kutendera kuti zviro zvaizoizwa nge mushobo iwona. Izvona, zvainga zvakasiyana maningi no zviya zvatainga teciita mumakore akawanda. Asi hama dzainga dzakagadzirira kudjairana uye zvakagara pamhene kuti Djehovha ainga ecikomborera cinjo idzi.” Uu ndi umwe we muezaniso we zviro zvinoizwa na Djehovha kuti atungamirire anhu ake kuti adzadzise cinangwa cake. Nguwa dzimweni, zvainga zvakanaka kuti isusu tidzibvunzise kuti: ‘Kodi inini ndinopsvaka nhungamiriro dza Djehovha uye ndakagadzirira kuita cinjo kuti ndirumbwe ndecimuseenzera nge mushobo wakanaka here?’

8. Samusoni wakaitei paakazwa mukaha?

⁸ Pamweni imwimwi munoedzurira kuti Samusoni wakaita zviro zvakawanda zvinoshamisa. Nge muezaniso, pasina ciro caakabata iyena wakauraya mhondoro uye wakauraya anarume anokwana 30 e Afiristiya mu thaundi re Asteroti. (Ato. 14:5, 6, 19) Samusoni waiziya kuti asina rubetso ra Djehovha iyena wainga asikakwanisi kuita zviro izvona. Izvi zvakabuda pamhene panguwa imweni yekuti Samusoni wakazwa mukaha wakakura mumasure me kuuraya Afiristiya anokwana kuita 1000. Ngazvipi zvaakaita? Pane kuti apsvake mvura uye akwanise kupedza dambudzikoro ari ega, iyena wakakumbira rubetso ra Djehovha.—Ato. 15:18.

9. Djehovha akaitei panguwa yekuti Samusoni akaita munamato ecikumbira rubetso? (Atongi 15:19 uye masoko e pasi)

⁹ Djehovha akadaira cikumbiro cainga caizwa na Samusoni uye nge cishamiso akaita kuti paoneke mbuto ino mvura. Samusoni paakamwa mvura iyona, “simba rake rakahwirira uye mwiri wake wakabambazve.” (Erengai Atongi 15:19 uye masoko e pasi.) Zvinoita hingana kuti mbuto ii yainga ino mvura, yainga iciriyo mu makore akazoteera panguwa yekuti muphorofita Samueri wakatara bhuku rakafemerhwa re Atongi. Nguwa dzese dzekuti Aisraeri airingira pambuto ii ino mvura, awona aizoedzurira kuti kana akagonda Djehovha, iyena aizoabetsera pa dambudziko ripi haro.

10. Tinodikana kuitei kuti titambire rubetso ra Djehovha? (Onaiwo foto.)

¹⁰ Isusuwo tinodikana kupsvaka rubetso ra Djehovha, azvina ndaa no zviro zvipi hazvo zvatinokwanisa kuita kana kuti zviro zvipi hazvo zvatakamboita mu basa rake. Isusu tinodikana kugara pakati no pakati uye totendera kuti ticakwanisa kuita zviya zvatinokumbirhwa na Djehovha kana isusu tikamugonda. Kuita hingana Samusoni wakakwanisa kugara no simba paakamwa mvura yaainga apaswa na Djehovha, isusu ticarumbwawo takabamba pakunamata kana tikakhorovhera zvokurhya zvese zvatinopaswa na Djehovha.—Mat. 11:28.

11. Aleksey wakapangidza kudini kuti waigonda Djehovha uye isusu tingapangidzawo kudini kuti tinogonda Djehovha?

¹¹ Onai muezaniso wa Aleksey, umwe we hama dzedu dze ku Rússia dziri kubatana no kuteererhwa. Cinyi cakamubetsera kuti arumbwe akabamba kunyazi ecibatana no migariro inoshupha? Iyena no mukadzi wake akagara no urongwa wakanaka wekunamata. Iyena unopanganidza kuti: “Ndinoedza kurumbwa ndino urongwa wakanaka we fundo ye munhu ega uye kuerenga Bhaibheri mazuwa ese. Macibesi ese inini no mukadzi wangu tinocedza ngezve  tsamba ye zuwa uye tonamata kuna Djehovha pamwepo.” Tingafundei no muezaniso wa Aleksey? Pane kuti tidzigonde tinodikana kugonda Djehovha. Asi tingazviita kudini? Ngekugara no urongwa wakanaka we fundo ye munhu ega uye kuita mabasa ekunamata acatibetsera pakutenda kedu. Kana tikaita izvona, Djehovha acakomborera kupeta masimba katinoita pakumuseenzera. Iyena akabambisa Samusoni uye zvezvirokwazvo acatibambisawo.

12. Cisananguro cipi cakashata cakaizwa na Samusoni, uye ngei kudisana ka Samusoni na Dharira kainga kakasiyana no kudisana no akadzi amweni kaainga aita?

¹² Samusoni wainga asikazi kukwana hingana isusu. Hino, iyena wakaita zvisananguro zvimweni zvakashata. Cisananguro cimweni caakaita cakamuunzira dambudziko. Mumasure mekuti Samusoni aseenza hinga mutongi ku tempro, iyena wakatanga “kuda mwanakadzi we Bani re Soreki waizwi Dharira.” (Ato. 16:4) Mu nguwa yakadarika, Samusoni wainga acata no mwanakadzi weci Firistiya, panguwa iyona, “Djehovha akapasa nhungamiriro” kuti Samusoni aite izvona ngekuti waizogara “mukana wekuti azokwanise kurhwisana no Afiristiya.” Panguwa imwenizve, Samusoni wakagara pa nyumba pe hure rimweni re muthaundi re Afiristiya ku Gaza. Pa nguwa iyona, Mwari akapasa simba Samusoni rekubvisa misuwo ye thaundi kuti thaundiro risame simba. (Ato. 14:1-4; 16:1-3) Asi nyaya ya Dharira, yainga yakasiyana. Pamweni iyena wainga ari mu Israeri. Hino, kudisana uku kainga kusikazopasi Samusoni mukana we kurhwisana no Afiristiya.

13. Dharira wakaitei kuna Samusoni?

¹³ Afiristiya akaripa mare yakawanda kuna Dharira kuti akwanise kucengedza Samusoni. Samusoni wainga ecida maningi Dharira zvekuti iyena aazi kukwanisa kuziya zviro zvaida  kuizwa na Dharira. Dharira waibambidzira Samusoni kuti amubvunze cikonzero caiita kuti iyena agare no simba maningi. Pakupedzesera, iyena wakapanganidza zvese kaari. Zvinotsukwarisa kuti Samusoni ndiye wainga adzikanda pa mugariro uu unoshupha. Kushaisha kake kakaita kuti iyena aruze ke cinguwa simba rake uye aruze kutenderhwa na Djehovha.—Ato. 16:16-20.

14. Samusoni wakabatana no matambudziko api nge ndaa ye kugonda Dharira?

¹⁴ Ngekuti wakagonda Dharira haiwa Djehovha, izvona zvakamubarira matambudziko akakura maningi. Afiristiya akamubata uye akamubora madziso pedzepo akamusunga ku Gaza. Pa nguwa imweni Samusoni wainga apsverudza agari e thaundi iri. Asi zvino, iyena ndiye wainga ecipsverudzwa hinga muranda mukwii we matsangu. Uye Samusoni wakarumbwa ecipsverudzwa, Afiristiya paakamutora kuenda ku mutambo waaizoita ku mwari wawo Dhagoni. Awona airangarira kuti akakwanisa kubata Samusoni no rubetso ra mwari wawo wekunyepa. Afiristiya “aida kumuseka” nge mugariro wake uye akadainza Samusoni kubva mu karaboso kuti aasekese.—Ato. 16:21-25.

15. Samusoni wakapangidza kudini kuti iyena wainga ahwirira pakugonda Djehovha? (Atongi 16:28-30) (Onai foto ye pa kapa.)

¹⁵ Samusoni wakaita ciro cakashata maningi, asi iyena aazi kuhwirira sure pakuseenzera Djehovha. Iyena wakapsvaka mukana umweni kuti akwanise kuita zvaidiwa na Djehovha kana kuti kurhwisa Afiristiya. (Erengai Atongi 16:28-30.) Samusoni wakadeketera kuna Djehovha eciti: “Ndisiyei kuti ndihwirinzire Afiristiya.” Djehovha akadaira cikumbiro ca Samusoni uye, hinga pakutanga, akamupasa simba risikaezaniswi nge mushobo unoshamisa. Izvi, zvakaita kuti Samusoni akwanise kuuraya Afiristiya akawanda pa nguwa iyona kudarika pa nguwa dzese mu upenyu wake.

16. Tingafundei pa maitiro a Samusoni mumasure me kushaisha?

¹⁶ Izvirokwazvo kuti Samusoni waidikana kubatana no migumisiro ye zvishaishi zvake, asi iyena aazi kuedza kusiya kuita zvinodiwa na Djehovha. Izvi ndizvo zvinoitikawo katiri. Kana tikaita cishaishi uye tobetserhwa kana kuti kuruza ubaba watinawo, atidikani kusiya kuseenzera Djehovha. Edzurirai kuti Djehovha aazombotisii. (Pis. 103:8-10) Kunyazi no zvishaishi zvedu, tingakwanisa kurumbwa tecikosha pamberi pa Djehovha kuita hingana Samusoni.

17-18. Mafundei kubva pa muezaniso wa Michael? (Onaiwo foto.)

 ¹⁷ Onai zvakaitika no hama imweni ye cidjaha inozwi Michael. Iyena wainga akabatikana no zviro zve mu ungano eciseenza hingana mubati anoseenzera uye mupiyonero we nguwa dzese. Asi, zvinotsukwarisa kuti iyena wakaita cishaishi, pedzepo wakaruza ubaba wake mu ungano. Iyena unopanganidza kuti: “Zviro zvaihamba zvakanaka uye inini ndainga ndino mupfaro mu basa ra Djehovha, asi pa nguwa nhando zvaiita hingana kuti inini ndaenda koodzipondera no hope pa muru. Inini ndaiziya kuti Djehovha wainga asikambondisii, asi inini ndaigara ndecirangarira kuti ndaizokwanisazve kugarazve no ukama wandainga ndinawo na Djehovha kare here, kana kuti, inini ndaizokwanisazve kuseenza mu ungano ndeciita zviro zvandaiita kare.”

¹⁸ Zvinopfadza ngezve kuti Michael aazi kuremba. Nokuhamba ke nguwa, iyena wakagarazve no ubaba mu ungano uye nyamasi iyena uri kuseenza hinga mukuru we ungano uye mupiyonero we nguwa dzese. Iyena unopanganidza kuti: “Inini ndakakanda ndangariro dzangu pakugarazve no ushamwari wakabamba na Djehovha ngekufunungura mwoyo wangu kuna Djehovha pa munamato, kufunda uye kunyasa kurangarira. Kutsigirhwa uye kubambiswa kandakaizwa, maka-maka no akuru, kakandibetsera kuona kuti Djehovha aciri kundida. Nyamasi uno ndinokwanisazve kuseenza mu ungano no hana yakacena. Izvi zvakandifundisa kuti Djehovha nguwa dzese anorekerera munhu wese kana akapangidza kucinyuka.” Tinofundei? Isusu tingagarawo no cokwadi cokuti Djehovha angatiseenzesa uye acatikomborera kunyazi taita cishaishi, kana nguwa dzese tikapeta masimba kuti tigadzirise zvishaishi zvedu uye kana tikarumbwa tecimugonda.—Pis. 86:5; Zvie. 28:13.

19. Muezaniso wa Samusoni wamubambisa kudini?

¹⁹ Mu fundo ino, taedzurira zviitiko zvinganani zvinopfadza zvakaitika mu upenyu wa Samusoni. Iyena wainga asikazi kukwana kunyazi zvakadaro, iyena aazi kusiya kupeta masimba kuti aseenzere Djehovha, kunyazi mumasure mekuita cishaishi na Dharira. Uye Djehovha aazi kumusiya. Djehovha akaseenzesazve Samusoni nge mushobo unoshamisa. Djehovha aciri kuona Samusoni hingana mwanarume unopangidza kutenda kunoshamisa, ndiyo ndaa, iyena uri pa mundandanda we anhu akagondeka atinogumira mu bhuku ra Ahebheru kapituro 11. Zvinopfadza kuziya kuti tiri kuseenzera Baba ano rudo maningi ekuti anoda kutibambisa, maka-maka paya patinozwa kuti takaremba! Hino, kuita hingana Samusoni, ngatideketere kuna Djehovha teciti: “Ndapota ndiedzurirei uye ndibambisei.”—Ato. 16:28.