Eaha to roto?

Te haapii ra anei te Bibilia “ia ora te hoê taata ua ora ïa e a muri noa ˈtu”?

Te haapii ra anei te Bibilia “ia ora te hoê taata ua ora ïa e a muri noa ˈtu”?

Te pahonoraa a te Bibilia

 Aita te Bibilia e haapii ra “ia ora te hoê taata ua ora ïa e a muri noa ˈtu.” E noaa i te hoê taata i te ora ia faatupu o ˈna i te faaroo ia Iesu Mesia. Ia faaea râ o ˈna i te faatupu i te faaroo ia Iesu e ere o ˈna i te ora. Te parau ra te Bibilia no te tapea i te faaroo puai e titauhia ia tutava rahi e “ia aro uˈana.” (Iuda 3, 5) Ua parauhia no te mau Kerisetiano matamua tei farii i te Mesia: “A tutava noa ïa ma te mǎtaˈu e te rûrû ia noaa ia outou te ora.”—Philipi 2:12.

Te mau irava Bibilia tei faaite e ua hape teie haapiiraa

  •   Te faaara ra te Bibilia eita te hoê taata tei rave i te hara rahi e fariihia i roto i te Faatereraa arii a te Atua. (Korinetia 1, 6:9-11; Galatia 5:19-21) Ahani e faaorahia tatou pauroa, eita ïa e faufaa teie mau faaararaa. Te faaite mai ra hoi te Bibilia, e nehenehe te hoê taata tei faaorahia e hahi ê e e rave faahou i te hara rahi. Ei hiˈoraa, te parau ra te Hebera 10:26: “Ia rave hoi tatou i te hara ma te hinaaro mau e ua noaa ia tatou te ite papu i te parau mau, aita faahou ïa e tusia e toe ra no te mau hara.”—Hebera 6:4-6; Petero 2, 2:20-22.

  •   No te faaite i te faufaaraa ia tapea i te hoê faaroo puai, ua faahohoˈa Iesu ia ˈna iho mai te vine e ta ˈna mau pǐpǐ, o te mau amaa ïa. I te haamataraa, e faaite ratou i to ratou faaroo ia ˈna ma to ratou hotu aore ra mau ohipa. I muri iho râ, aita ratou e faaite faahou i te faaroo e i reira ratou e “hurihia ïa i rapae mai te hoê amaa [hotu ore],” a ere ai i te ora. (Ioane 15:1-6) Ua faaohipa te aposetolo Paulo hoê â faahohoˈaraa a parau ai o ˈna no te mau Kerisetiano tei ore i tapea i to ratou faaroo e “iriti-ê-atoa-hia” ratou.—Roma 11:17-22.

  •   E titauhia i te mau Kerisetiano ia “ara noa.” (Mataio 24:42; 25:13) Te feia tei varea i te taoto i te pae varua, tei rave i te “mau ohipa o te poiri” aore ra tei ore e rave i ta Iesu i faaue ia ratou, aita ratou e faaorahia.—Roma 13:11-13; Apokalupo 3:1-3.

  •   Te faaite ra e rave rahi irava Bibilia, e faaorahia te feia anaˈe tei faaoromai tamau e tae noa ˈtu i te hopea. (Mataio 24:13; Hebera 10:36; 12:2, 3; Apokalupo 2:10) Ua oaoa roa te mau Kerisetiano matamua i to ratou faaroo ra e ua faaoromai tamau to ratou mau taeae e tuahine. (Tesalonia 1, 1:2, 3; Ioane 3, 3, 4) Ahani e faaorahia tatou pauroa noa ˈtu te tupuraa, mea faufaa anei ia faaoromai tamau tatou mai ta te Bibilia e parau ra?

  •   A fatata ˈi to ˈna poheraa, ua taa i te aposetolo Paulo e ua noaa ia ˈna i te ora. (Timoteo 2, 4:6-8) I na mua aˈe râ, e nehenehe o ˈna e erehia i te ora ia rave faahou o ˈna i te hinaaro o te tino. No reira o ˈna i papai ai: “Te tairi nei au i to ˈu iho tino, o ta ˈu e faariro ei tîtî na ˈu, eiaha te Atua ia faahapa ia ˈu i muri aˈe i to ˈu pororaa ia vetahi ê.”—Korinetia 1, 9:27; Philipi 3:12-14.