Eaha to roto?

TA TE FEIA APÎ E UIUI NEI

Eaha te tauturu ia oe mea mamahu anaˈe oe?

Eaha te tauturu ia oe mea mamahu anaˈe oe?

 Te parau peapea: E nehenehe te mamahu e faaere ia oe i te oaoa o te auhoaraa e te mau tupuraa maitatai.

 Te parau maitai: E ere te mamahu i te mea ino roa. E nehenehe te reira e tauturu ia oe ia feruri hou a paraparau ai, ia hiˈo maitai i te taata e ia faaroo maitai atu.

 Te parau maitai aˈe: Mea mamahu oe i teie nei, e ere te auraa e faaea noa ïa oe mai tera. E nehenehe oe e haavî i to oe huru mamahu. E faaite mai teie tumu parau e nafea.

 Ia taa ia oe te tumu e mǎtaˈu ai oe

 E nehenehe te mamahu e faatupu i te mǎtaˈu e paraparau i te taata mata e mata. I te pae hopea, e faaatea ê te reira ia oe ia vetahi ê, mai te huru ra o oe anaˈe i roto i te hoê piha poiri. Ia taa râ ia oe no te aha oe i mǎtaˈu ai, e ite ïa oe e aita e faufaa ia riaria roa. E hiˈo mai tatou e toru hiˈoraa.

  •   Te riaria no 1: “Aita vau i ite eaha te parau.”

     Tupuraa mau: Mea ohie aˈe no te taata ia haamanaˈo i to oe huru i nia ia ratou i ta oe i parau atu. E nehenehe oe e haavî i te riaria ma te faaroo maite e ma te tâuˈa i ta vetahi ê e parau mai ra.

     A feruri: Eaha te mau hoa ta oe e au roa? Te hoê hoa o ˈna anaˈe te paraparau aore ra te hoê hoa o te horoa i te tariˈa faaroo?

  •   Te riaria no 2: “E manaˈo te taata e mea haumani roa vau.”

     Tupuraa mau: Mea mamahu oe aore ra eita, e tamau noa te taata i te paraparau i nia ia oe. E nehenehe oe e haavî i te riaria ma te faaite ia vetahi ê e taata maitai oe, e faaite ïa oe i to oe huru mau.

     A feruri: Mai te peu te manaˈo ra oe e te haava ra te taata ia oe, te tanoraa mau o oe paha ïa o te haava ra ia ratou?

  •   Te riaria no 3: “Mea haama roa ia hape anaˈe te parau.”

     Tupuraa mau: E hapa iho â tatou pauroa. E nehenehe oe e haavî i te riaria ma te faaite ia vetahi ê e ere oe i te taata tia roa, e hapa atoa oe.

     A feruri: Aita anei oe e au ra ia amui i te taata o te farii ohie e hapa atoa ratou?

 Ua ite anei oe? Te manaˈo ra te tahi mau taata e ere ratou i te mea mamahu no te mea e hapono ratou e rave rahi poroi na roto i te vini. Teie nei râ, mea ohie aˈe ia faatupu i te auhoaraa e o vetahi ê ma te paraparau tino roa ˈtu ia ratou. Ua papai te hoê taote i te pae feruriraa o Sherry Turkle te iˈoa: “Ia ite tatou i te mata o te taata e ia faaroo i to ˈna reo i reira tatou e faatupu ai i te auhoaraa mau.” a

Ia noaa ia oe i te haavî i to oe mau riaria, e taa ïa ia oe mea ohie roa ia aparau ia vetahi ê mata e mata

 Ta ˈu e rave

  •   Eiaha e faaau ia oe ia vetahi ê. Aita e titauhia ia riro mai oe ei taata o te paraparau rahi roa. A haamau râ i te fa e haavî i te mamahu ia ore oe e ere i te oaoa o te auhoaraa e te tupuraa maitatai.

     “Aita e titauhia ia faarahi oe i te parau aore ra ia faaroo pauroa mai te taata ia oe. A faaite noa o vai oe i te hoê taata aita oe i matau aore ra a faaohipa i te tahi mau uiraa ohie.”—Alicia.

     Aratairaa Bibilia: “Tera râ, ia hiˈopoa te taata tataitahi i ta ˈna iho ohipa, e na reira hoi oia e oaoa ˈi ia ˈna iho, eiaha râ no te mea ua faaau o ˈna ia ˈna i te tahi atu.”—Galatia 6:4.

  •   A hiˈopoa. A hiˈo i te taata e a tapao e nafea ratou ia paraparau ia vetahi ê. Eaha te ravea tei tano aˈe no ratou? Eaha râ tei ore i tano maitai? Eaha te mau huru maitatai ta ratou i faaite e o ta oe e hinaaro atoa e faatupu?

     “A hiˈo e a haapii mai i te feia mea ohie no ratou ia faatupu i te auhoaraa. A hiˈo mai te aha to ratou huru e eaha ta ratou e parau ia farerei matamua ratou i te hoê taata.”—Aaron.

     Aratairaa Bibilia: “Mai te auri e faaoi i te auri, e faaoi atoa te hoê taata i to ˈna hoa.”—Maseli 27:17.

  •   A faaohipa i te mau uiraa. Mea au na te taata e horoa i to ratou mau manaˈo. No reira e ravea maitai te faaohiparaa i te mau uiraa no te haamata i te hoê aparauraa. Hau atu, eita ïa oe e huti i te ara-maite-raa i nia ia oe.

     “Ia faaineine oe i mua i te hoê tupuraa e iti mai ïa te mǎtaˈu. E nehenehe oe e feruri i te tahi mau tumu parau aore ra te mau uiraa hou a haere ai i te hoê titau-manihini-raa. E iti mai ïa te mǎtaˈu i mua i te taata.”—Alana.

     Aratairaa Bibilia: “A imi atoa ˈi i to vetahi ê maitai, eiaha noa râ i to outou iho.”—Philipi 2:4.

a No ǒ mai i te buka Reclaiming Conversation.