Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PHYLLIS LIANG | AAMU

Ua haamaitai Iehova i ta ˈu mau tutavaraa

Ua haamaitai Iehova i ta ˈu mau tutavaraa

I roto i te Bibilia, ua anihia ia Rebeka ia rave i te hoê faaotiraa o te taui roa i to ˈna oraraa no te rave i to Iehova hinaaro. Eaha ta ˈna i pahono atu? “E hinaaro vau e haere.” (Genese 24:50, 58) No ˈu, e ere au i te hoê taata aravihi roa. Ua tutava râ vau i te tavini ia Iehova na roto e rave rau ravea. Papu, ua faaruru vau i te fifi. Ua ite atoa râ vau i ta Iehova haamaitairaa i ta ˈu taviniraa. I te tahi taime, ua na reira o ˈna ma te faaohipa i te mau ravea ta ˈu i ore roa ˈtu i manaˈo.

Ua pûpû mai te hoê tane ruhiruhia i te hoê poe

 Tau matahiti i muri aˈe i to ˈu utuafare haereraa i te oire Roodepoort i Afirika apatoa, ua pohe to ˈu metua tane. I 1947, i te 16raa o to ˈu matahiti, ua ohipa vau ma te taime taatoa i roto i te hoê taiete niuniu paraparau no te tauturu i to ˈu utuafare i te pae moni. I te hoê mahana, tei te fare vau e ua haere mai te hoê tane ruhiruhia no te pûpû mai i te hoê tamatahitiraa i te vea Te Pare Tiairaa. Ua farii matou, no te faaoaoa noa râ ia ˈna.

 Tera râ, oioi matou i te hinaaro e ite atu â no nia i ta te Bibilia e haapii mau ra. I to ˈna apîraa, ua apiti to ˈu metua vahine i te ekalesia Porotetani apî no Holane. Ua ite maitai o ˈna i te taa-ê-raa i rotopu i ta te Bibilia e haapii mau ra e ta te ekalesia i haapii atu. Ua farii matou i te hoê haapiiraa Bibilia e oioi matou i te haereraa i te mau putuputuraa a te amuiraa. O vau te mero utuafare matamua tei bapetizohia. Ua na reira vau i 1949. Ua tamau vau i te ohipa no te tauturu i to ˈu utuafare i te pae moni tau matahiti i te maoro. Ua hinaaro râ vau e tavini atu â ia Iehova.

Ua ineine au i te tavini i te vahi e hinaaro-rahi-hia te feia poro

FomaA/stock.adobe.com

Koeksisters

 I 1954, ua haamata vau i te taviniraa pionie tamau e ua ani au i te amaa i Afirika apatoa ihea e hinaaro-rahi-hia te feia poro. Ua faataa te amaa e hinaarohia te tauturu i te oire o Pretoria. Faanaho atura ratou i te ohipa ia nehenehe te tahi atu tuahine pionie e apiti ia ˈu i ǒ. Ua au mâua i to mâua vahi nohoraa. E te haamanaˈo noa ra vau i tera mau firifiri monamona parauhia koeksisters, tei hoohia ˈtu i pihai iho i to mâua fare.

 Ua faaipoipo te tuahine pionie tei apiti ia ˈu. Ani atura taeae George Phillips, mero o te amaa, e hinaaro anei au e tavini ei pionie taa ê. Ua oaoa roa vau i tera titauraa e ua farii au.

 I 1955, ua haamata vau i te taviniraa pionie taa ê i te oire o Harrismith. Mea fifi roa no ˈu e no te tuahine pionie tei apiti ia ˈu ia noaa mai te hoê vahi nohoraa papu. Ei hiˈoraa, ua faarooroo te ekalesia o te oire no nia i to mâua toroa. Faahepo atura ratou i te fatu o te fare ta mâua i tarahu ia tuu ia mâua i rapae.

 I muri iho, ua tonohia vau i Parkhurst, i Johannesbourg. Ua apiti mai e piti tuahine mitionare. I muri iho, ua faaipoipo hoê e ua tonohia te tahi atu tuahine i te tahi atu vahi. Na tuahine Eileen Porter i farii ia ˈu i to ˈna fare, noa ˈtu te vai ra to ˈna iho utuafare e aita e piha hau. Ua taoto vau i te hoê vahi nainai, faataahia i te tahi atu mau piha maoti te hoê pareu. E tuahine maitai o Eileen. Mea au roa na ˈna e faaitoito ia vetahi ê. E mea ohie roa no ˈu ia paraparau ia ˈna. Ua faahiahia roa vau i to ˈna itoito rahi a tavini ai ia Iehova, noa ˈtu mea rahi ta ˈna hopoia no te aupuru i to ˈna utuafare.

 I muri iti aˈe, ua tonohia vau i Aliwal apatoerau, hoê oire o te mataeinaa Cap-oriental. Ua tavini au e te hoê tuahine o Merlene Laurens to ˈna iˈoa, pii-noa-hia o Merle. I taua taime ra, e 20 matahiti to mâua. Ua putapû roa mâua i te hiˈoraa o te hoê tuahine paari aˈe, o Dorothy to ˈna iˈoa, ta mâua i pii noa o Tati Dot. I to ˈna apîraa, ua hohonihia o ˈna e te urî i roto i te pororaa. Aita râ te reira i faaiti i to ˈna itoito rahi.

 I 1956, ua titau-manihini-hia o Merle i te 28raa o te Piha haapiiraa no Gileada. Ua hinaaro atoa vau e apiti i tera piha haapiiraa e o ˈna. Ua faaea râ vau e o Tati Dot e ua aupuru maitai o ˈna ia ˈu. Ua riro mâua ei hoa piri, noa ˈtu e ere hoê â faito matahiti to mâua.

 Auê ïa vau i te oaoa a ite ai e ua titau-manihini-atoa-hia vau i te Haapiiraa no Gileada, mai ia Merle! Hou a haere ai i tera haapiiraa, ua poro vau e vaˈu avaˈe i te maoro i te oire o Nigel, na muri ia Kathy Cooke, hoê tuahine ua noaahia ta ˈna parau tuite i te Haapiiraa no Gileada. Ua faaara o Kathy i to ˈu anaanatae no ta ˈu e ite i te Haapiiraa no Gileada. E i Tenuare 1958, ua haere au i New York.

Ua ineine au i te fanaˈo i te hoê faaineineraa

 I Gileada, ua fanaˈo vau i te hoê piha e ua ora vau na muri ia Tia Aluni, hoê tuahine no Hamoa, e ia Ivy Kawhe, hoê tuahine Maori. I Afirika apatoa, ua faataa ê te hau fenua i te mau popaa i te tahi atu mau taata no te fenua ê. Mea apî ïa no ˈu ia ora na muri i tera mau tuahine no te fenua ê. Ua au roa vau ia raua. E ua tiai ru vau i te apiti i tera piha haapiiraa tei amui i te mau taeae e tuahine no e rave rau nunaa.

 Hoê o te mau taeae tei horoa i te haapiiraa i Gileada, o te taeae Maxwell Friend ïa. I te tahi mau taime, mea paari roa te mau haapiiraa ta ˈna i horoa. I roto i te piha, ua tuu o ˈna e toru mori no te mau tuhaa e titauhia ia haapao. I nia hoê o te mau mori, ua papaihia “Taˈiraa o te reo.” I nia i te piti, ua papaihia “Vitivitiraa o te parau” e i nia i te toru, “Faatanotanoraa i te puai.” Mai te peu aita te piahi i haapao hoê o na tuhaa a horoa ˈi i ta ˈna oreroraa parau aore ra a rave ai i te hoê faahiˈoraa, e faaama taeae Friend i te mori o te tuhaa e titauhia ia haamaitai. No to ˈu mamahu, pinepine taeae Friend i te faaama i tera mau mori a rave ai au i te hoê faahiˈoraa. E i te tahi taime, e taˈi au. Noa ˈtu râ, ua au roa vau ia taeae Friend. I te tahi taime, a rave ai au i ta ˈu hopoia tamâraa, e faaineine mai o ˈna maa taofe na ˈu.

 A mairi ai te mau avaˈe, ua manaˈo vau ihea vau e tonohia ˈi. Te haamanaˈo ra anei outou ia Merle, te tuahine pionie tei tavini na muri ia ˈu e tei noaa i te parau tuite i te Haapiiraa no Gileada? Ua tonohia o ˈna i Peru e te hoê tuahine mitionare. Fatata râ tera tuahine i te faaipoipo atu. Ua parau mai ïa Merle ia ani au ia taeae Nathan Knorr tei aratai i te ohipa i taua taime ra, ia mono vau i tera tuahine. Pinepine taeae Knorr i te haere mai i ta matou Piha haapiiraa no Gileada. Mea ohie ïa ia paraparau atu ia ˈna. I te noaaraa i ta ˈu parau tuite, ua tonohia vau i Peru.

Te taviniraa na te mau mouˈa

Na muri ia Merle (i te pae atau) i Peru i 1959

 Ua oaoa roa vau i te taviniraa na muri ia Merle i Lima, i Peru. I muri iti aˈe i to ˈu taeraa ˈtu i Lima, ua faatere au i te mau haapiiraa Bibilia, noa ˈtu aita vau i paraparau maitai i te reo Paniora. E oioi te mau piahi Bibilia i te riroraa mai ei hoa no Iehova. I muri iho, ua tonohia mâua Merle i Ayacucho, na te mau mouˈa teitei. E ere i te mea ohie no ˈu i taua taime ra. Ua haapii au i te reo Paniora. Teie nei râ, mea rahi te taata tei paraparau i te reo Quechua noa. Hau atu, ua titauhia i te taime ia matau maitai mâua i te oraraa na te mau mouˈa teitei. Mea varavara roa hoi te mataˈi ora e mea fifi ia huti maitai i te aho.

Pororaa i Peru i 1964

 No ˈu, mea iti roa ta ˈu i rave i Ayacucho e ua manaˈo vau e farii anei e rave rahi taata i te parau mau i tera vahi. I teie mahana râ, te vai ra hau atu 700 taata poro i te oire o Ayacucho. Oia atoa te hoê piha ohipa huriraa na roto i te reo Quechua.

 I muri iho, ua faaipoipo Merle i te hoê tiaau haaati, o Ramón Castillo to ˈna iˈoa. E i 1964, ua apiti o Ramón i te hoê haapiiraa i Gileada 10 avaˈe i te maoro. I ta ˈna piha haapiiraa, ua farerei o ˈna i te hoê taeae apî o Fu-lone Liang to ˈna iˈoa. Ua matau vau ia ˈna no te mea ua apiti atoa o ˈna i ta ˈu Piha haapiiraa no Gileada. Ua tavini o Fu-lone Liang i Hong Kong. Ua titau-manihini-faahou-hia râ o ˈna i Gileada no te fanaˈo i te hoê faaineineraa hau no te amo i te hopoia ei mero o te amaa. a Ua ani o Fu-lone ia Ramón eaha to ˈu huru i Peru e ua haamata mâua Fu-lone i te papai i te rata te tahi i te tahi.

 Oioi o Fu-lone i te haapapu ia ˈu e te haamatau ra mâua a papai ai mâua i te rata te tahi i te tahi. I Hong Kong, pinepine taeae Harold King, hoê hoa mitionare, i te haere i te fare rata. Ua farii o ˈna i te hapono atu i ta Fu-lone mau rata. I nia i te mau vehî o te mau rata a Fu-lone, pinepine o Harold i te peni i te tahi hohoˈa e i te papai i te tahi mau manaˈo, mai teie: “E haapao vau ia papai pinepine aˈe o ˈna ia oe!”

Mâua Fu-lone

 Ua papai mâua Fu-lone i te rata 18 avaˈe i te maoro. I muri iho, ua faaipoipo mâua. Ua tavini au e hitu matahiti i te maoro i Peru.

Hoê oraraa apî i Hong Kong

 I 17 no Novema 1965, ua faaipoipo mâua Fu-lone. Ua au roa vau i te oraraa i Hong Kong. Ua ora mâua i te Betela, oia atoa e piti taeae e ta raua vahine. I te roaraa o te mahana, e ohipa Fu-lone i roto i te tuhaa huriraa i te Betela. Area vau, e haere ïa vau i roto i te pororaa. Mea fifi roa ia haapii i te reo Tinito Cantonais. Auaˈe râ mea faaoromai roa te mau tuahine mitionare e ta ˈu tane tei tauturu ia ˈu ia haapii mai i te reo. Auaˈe atoa ua farii vetahi mau metua ia faatere au i te haapiiraa Bibilia a ta ratou mau tamarii. Ua tauturu te reira ia ˈu ia haapii i te reo ma te ore e haapeapea rahi.

Na ono mero o te Betela i Hong Kong i te mau matahiti 1960. O mâua Fu-lone i ropu

 E rave rahi matahiti i muri iho, ua haere mâua Fu-lone e ora i te hoê fare mitionare i Kwun Tong, te tahi atu tuhaa fenua o Hong Kong. Ua nehenehe ïa o Fu-lone e haapii atu i te reo Tinito Cantonais i te mau mitionare tei tonohia i tera vahi. b Hope te au te pororaa i tera tuhaa fenua! I te rahiraa o te taime, aita vau i hinaaro e hoˈi i te fare.

 No te faatere i te mau haapiiraa Bibilia, i faaohipa na matou i te buka “Ei parau mau ta te Atua.” I 1968 râ, ua matara mai te buka apî Te parau mau e aratai i te ora mure ore ra. Ua oaoa roa vau. Mea ohie aˈe ia taa i tera papai, no te mau piahi iho â râ tei ore i matau i te Bibilia e i te haapaoraa Kerisetiano.

 Tera râ, a faatere ai i te mau haapiiraa, ua manaˈo vau e inaha ua pahono maitai te piahi i te uiraa, ua farii ïa o ˈna i te parau mau. Ua hape roa vau! I te hoê taime, ua oti i te hoê piahi Bibilia i te haapiiraa i te buka Te parau mau. Tera râ, aita roa ˈtu vau i ite e aita te piahi i tiaturi i te Atua! No reira, ua tutava vau i te tauaparau atu â e te mau piahi no te taa maitai i to ratou manaˈo no nia i ta ratou e haapii ra.

 Tau matahiti i muri iho, ua hoˈi mâua ta ˈu tane e ora i te Betela e ua haamata o Fu-lone i te tavini ei mero o te Tomite amaa no Hong Kong. A mairi ai te mau matahiti, ua ohipa vau i te Betela ei taata tamâ e ei taata farii i te mau manihini. I te tahi mau taime, ua titauhia ia Fu-lone ia reva i te tahi atu mau fenua no ta ˈna mau hopoia Kerisetiano. Inaha aita o ˈna i nehenehe e faaite i te fa o to ˈna mau tere, aita ïa vau i nehenehe e apiti atu. Ua oaoa noa râ vau i te turu ia ˈna a amo ai o ˈna i ta ˈna mau hopoia.

Te faaiteraa o Fu-lone e ua matara mai te piti o te buka Parau tohu a Isaia na roto i te reo Tinito tumu e te reo Tinito faaohiehia

Ua taui taue to ˈu oraraa

 Ma te peapea, ua taui taue to ˈu oraraa i 2008. I to Fu-lone tereraa i te tahi fenua, ua pohe taue o ˈna, tau taime hou te Oroa haamanaˈoraa o te pohe o Iesu. Ua oti roa vau! Oioi te mau taeae e tuahine i te tauturu mai. I te roaraa o te oreroraa parau o te Oroa haamanaˈoraa, ua nehenehe au e tapea i to ˈu mau roimata, ma te tauturu i te hoê vahine tei titau-manihini-hia ia imi i te mau irava i roto i ta ˈna Bibilia. Ua itoitohia vau maoti hoê o te mau irava Bibilia ta Fu-lone i au roa ˈˈe, o te na ô ra: “Te haru nei hoi au, o Iehova to oe Atua, i to oe rima atau . . . ‘E tauturu vau ia oe.’”—Isaia 41:13.

 Hitu matahiti i muri aˈe i te poheraa o Fu-lone, ua fifihia vau i te pae o te ea. Faataa atura te mau taeae i Hong Kong e mea au aˈe no ˈu ia haere i te hoê Betela rahi aˈe, i reira e fanaˈo ai au i te mau rapaauraa tano. No reira, i 2015, ua haere au e ora i te Betela i Afirika apatoa, aita i atea roa i te vahi i faaroo matamua ai au i te parau mau i 1947.

 Ua oaoa roa vau i te roaraa o tera mau matahiti taviniraa ia Iehova. E nehenehe au e parau e ua haamaitai Iehova i ta ˈu mau tutavaraa. Te paraparau noâ ra vau i te mau taata ta ˈu i faatere atu i te haapiiraa. Te tamau ra ratou i te tavini ia Iehova ma te taiva ore. Ua ite au mea nafea Iehova i te haamaitairaa i te mau ohipa ravehia i roto i te pororaa, noa ˈtu e au ra e mea nainai tei ravehia. Ei hiˈoraa, i Peru, e 760 taata poro i 1958. I 2021 râ, ua tapaohia 133 000 taata poro. Ua maraa atoa te numera i Hong Kong. I 1965, ua tapaohia 230 taata poro e i 2021, e 5 565 ïa ratou.

 No to ˈu matahiti rahi, aita vau e nehenehe e rave mai i na mua ˈtu. Tera râ, aita to ˈu hinaaro e tavini atu â ia Iehova i taui. Te tiai ru nei au i te faaite i te hoê â huru feruriraa i roto i te ao apî fafauhia e Iehova. I taua taime ra, mea rahi te ohipa te titauhia ia rave e e ru vau i te parau: “E hinaaro vau e haere.”

a No te ite i te aamu e faataa ra e nafea Fu-lone Liang i farii ai i te parau mau, a hiˈo i te Buka matahiti a te mau Ite no Iehova 1974 (Farani), api 51-52.

b No te ite hoê o te mau tupuraa ta Fu-lone i ite i Kwun Tong, a hiˈo i te Buka matahiti a te mau Ite no Iehova 1974 (Farani), api 64.