Eaha to roto?

Tapura tumu parau

JESÚS MARTÍN | AAMU

“Ua faaora mai Iehova i te taime fifi roa ˈˈe o to ˈu oraraa”

“Ua faaora mai Iehova i te taime fifi roa ˈˈe o to ˈu oraraa”

Ua fanauhia vau i Madrid i te matahiti 1936, te hoê matahiti eita e moˈehia i te mau Paniora o tera tau. Te tumu, ua tupu te hoê tamaˈi tivira riaria mau i te fenua Paniora.

 Ua tuino teie tamaˈi tivira i te fenua Paniora fatata e toru matahiti e e rave rahi taata tei pepe i te pae tino e i te pae o te feruriraa. Tera tei tupu i nia i to ˈu papa. Ua tiaturi hoi o ˈna i te Atua, tera râ ua inoino o ˈna i te iteraa i te mau perepitero Katolika i te faaôraa ia ratou i roto i te tamaˈi. No reira, ua faaoti papa eiaha to ˈu taeae apî e o vau iho nei ia bapetizohia i roto i te faaroo Katolika.

Mea turu roa Francisco Franco i te haapaoraa Katolika

 I te matahiti 1950, ua patoto mai e piti Ite no Iehova i to matou fare. Ua faaroo to ˈu papa ia raua e ua farii i te hoê haapiiraa Bibilia i te mau hebedoma atoa. E 14 noa matahiti to ˈu i tera taime e ua riro te tueraa popo ei tuaro e au-roa ˈˈe-hia e au. Ua imi to ˈu papa i te ravea ia taio vau i te mau papai ta te mau Ite no Iehova i vaiiho mai, aita râ vau i anaanatae. I te hoê avatea, i to ˈu hoˈiraa i te fare i muri iho i te hoê hautiraa tueraa popo, ua ani au i to ˈu mama: “Mama, tei roto noa anei te feia haapii Bibilia?” Ua pahono mai o ˈna: “E, tei roto ratou papa ma i te vahi tamaaraa.” Vitiviti roa vau i te horo i rapae!

 Noa ˈtu aita vau i au i te mau haapiiraa Bibilia, aita te reira i haaparuparu ia papa. No to ˈna hoi here i te parau mau ta ˈna i haapii i bapetizohia ˈi o ˈna ei Ite no Iehova i te matahiti 1953. Hinaaro atura vau e ite atu â no nia i te bapetizoraa o to ˈu papa e ua haamata vau i te ui ia ˈna e rave rahi uiraa. Ua ani atoa vau i te hoê Bibilia na ˈu. Ua ani to ˈu papa ia Máximo Murcia, hoê taurearea Ite no Iehova, ia faatere i ta ˈu haapiiraa Bibilia. E piti matahiti i muri iho i te 19raa o to ˈu matahiti, ua bapetizohia vau ei Ite no Iehova i roto i te anavai Jarama, i te pae hitia o te râ o Madrid.

Pororaa i raro aˈe i te faatereraa haavî a Franco

 I te area matahiti 1950, mea fifi ia poro e ia putuputu. Na te taata haavî Francisco Franco i faatere na i te fenua Paniora e ua hinaaro o ˈna ia riro pauroa te taata ei Katolika. No reira, pinepine te mau mutoi i te aˈuaˈu i te mau Ite no Iehova. Ua putuputu ïa matou i roto i te mau fare ma te haapao maitai ia ore te taata tapiri ia ite mai a haere atu ai e faaite i te mau mutoi. Ua poro atoa matou i tera e tera fare ma te haapao maitai e ma te maiti e piti aore ra e toru fare a taui atu ai i te tapura fenua. E rave rahi taata tei faaroo i ta matou poroi, e ere râ pauroa.

Taeae Frederick Franz i te tahi tairururaa i te tau a opanihia ˈi te ohipa a te mau Ite no Iehova

 Te haamanaˈo ra vau i te hoê mahana, ua farerei au i te hoê perepitero Katolika i roto i te pororaa. I to ˈu faataaraa i te tumu o to mâua tere, ua ui mai o ˈna: “Na roto i teihea mana e rave ai orua i teie ohipa? Ua ite anei orua e nehenehe ta ˈu e faaite i te mutoi?” Ua faataa ˈtu vau ua ineine matou no tera tupuraa. Ua na ô â vau: “Ua tamata te mau enemi o Iesu Mesia i te haru ia ˈna. E ere i te mea maere e faaruru atoa ta ˈna mau pǐpǐ i tera huru tupuraa!” Aita roa ˈtu te perepitero i mauruuru i ta ˈu pahonoraa e ua haere o ˈna e niuniu i te mutoi. Papu maitai, ua faarue oioi au i tera vahi.

 Noa ˈtu teie mau tupuraa, ua ite te mau taata poro o tera tau i Paniora e rave rahi taata tei anaanatae i ta ratou poroi. I Fepuare 1956, 19 noa matahiti to ˈu, ua faatoroahia vau ei pionie taa ê. a Te rahiraa o matou, e taurearea anaˈe e mea apî i roto i te taviniraa. Auaˈe râ te tahi mau mitionare tei haapii e tei faaitoito mai ia matou. Ua tonohia vau e te tahi atu taurearea pionie i te oire o Alicante, te hoê vahi aita i porohia aˈenei. Tau avaˈe i muri iho, ua haamata mâua e rave rahi haapiiraa Bibilia e ua pûpû e hanere papai.

 Papu maitai, ua ite iho â te taata i ta mâua ohipa. Tau avaˈe noa i Alicante, ua tapeahia mâua e te mutoi e ua haruhia ta mâua Bibilia. Ua tapeahia mâua i roto i te fare tapearaa 33 mahana te maoro e i muri mai, ua afaihia mâua i Madrid i reira mâua i te tuuraahia. Ua riro te reira ei faaineineraa no te ohipa e tupu i muri mai.

Te tau fifi roa ˈˈe o to ˈu oraraa

 I te 21raa o to ˈu matahiti, ua titauhia vau no te tau faehau. E tia ia ˈu ia haere i te fare o te nuu i Nador, te hoê oire i raro aˈe i te faatereraa a te hau Paniora i te pae apatoerau o te fenua Maroc. I ǒ e i mua i te raatira faehau, ua haapapu vau eita iho â vau e tavini ei faehau e eita atoa vau e oomo i te ahu faehau. Ua afaihia vau e te mutoi faehau i te fare tapearaa o Rostrogordo i Melilla no te tiai i ta ˈu haavaraa i mua i te tiripuna a te nuu.

Te fare tapearaa Rostrogordo i Melilla

 Hou te haavaraa, ua faaue te faatere a te nuu Paniora i Maroc ia imi i te mau ravea atoa no te faataui i to ˈu manaˈo. No reira, ua parau-ino-hia vau, ua huihia e 20 minuti, ua tuehia, ua topa i raro e ua matapoirihia. Aita i navai, ua taataahi te raatira o te fare tapearaa i to ˈu upoo e to ˈna tiaa e ua faaea o ˈna i te taime a ite ai i te toto ia tahe. Ua afaihia vau i roto i to ˈna piha ohipa i reira o ˈna i te tuôraa: “Eiaha oe e manaˈo ua oti! E rutu-faahou-hia oe arauaˈe e ananahi atu!” Ua faaue o ˈna i te mau tiai ia huri ia ˈu i roto i te hoê piha i raro i te fare tapearaa. Mea haumi e mea poiri teie piha e aita vau i tiaturi e ora mai au.

 Te haamanaˈo noa ra vau i te taime a tarava ˈi au i nia i te tahua o to ˈu piha tapearaa. Te vai noa ra te toto i nia i to ˈu upoo, aita hoê aˈe mea ta ˈu, hoê anaˈe râ ahu taoto rairai e te mau iore o te faura mai i te tahi taime. Te ohipa noa ta ˈu i nehenehe e rave, o te pureraa ïa ia Iehova ia horoa mai i te puai e te faaoromai tamau. I roto i tera piha tapearaa poiri e te toˈetoˈe, ua tamau noa vau i te pure. b

 Te mahana i muri mai, ua hamani-ino-faahou-hia vau e te tahi atu tia faehau. Ua hiˈo noa mai te raatira o te fare tapearaa, ua hinaaro mau hoi oia ia taparahi-maitai-hia vau. I tera taime, ua uiui au ia ˈu iho e nehenehe anei au e faaoromai â i teie hamani-ino-raa. I te piti o te po i roto i teie piha tapearaa, ua taparu vau ia Iehova ia tauturu mai.

 I te toru o te mahana, ua titauhia vau ia haere i roto i te piha ohipa a te raatira o te fare tapearaa. Ua mǎtaˈu vau ia hamani-ino-faahou-hia vau. A faarue ai i tera piha, ua pure au ia Iehova. Ua tiai mai te papai parau a te tiripuna a te nuu, e haava atoa hoi o Don Esteban. c Ua haere mai o ˈna no te faaineine i ta ˈu haavaraa i mua i te tiripuna a te nuu.

 I to Don Esteban iteraa i te taamu i nia i to ˈu upoo, ua ui mai o ˈna eaha te ohipa i tupu. Ua taiâ vau i te pahono, aˈunei au e taparahi-faahou-hia ˈi. I te pae hopea, ua faaite au i te parau mau. I to ˈna faarooraa pauroa te ohipa i tupu, ua parau o ˈna: “Eita ta ˈu e nehenehe e tapea i te hororaa i mua i te tiripuna a te nuu, te mea papu râ, eita roa te hoê taata e hamani ino faahou ia oe.”

 Mai ta ˈna i parau, aita roa hoê i hamani ino faahou ia ˈu i roto i te fare tapearaa. Aita vau i ite no te aha te haava i maiti ai i tera mahana no te paraparau mai. Te mea râ ta ˈu i ite, ua pahono Iehova i ta ˈu mau pure ma te faahiahia. Ua ite au mea nafea Iehova i te faaoraraa mai ia ˈu i roto i te taime fifi roa ˈˈe o to ˈu oraraa. Aita oia i vaiiho ia hamani-ino-hia vau hau aˈe i ta ˈu e nehenehe e faaoromai. (Korinetia 1, 10:13) Ua haere au i mua i te tiripuna a te nuu ma te tiaturi papu ia Iehova.

I te fare tapearaa no Ocaña

 Ua faautuahia vau 19 matahiti tapearaa e te tiripuna a te nuu e e toru â matahiti no te mea ua parihia e taata auraro ore au. Ua faaea vau hoê matahiti e e toru avaˈe i Maroc, i muri iho ua afaihia vau i te fare tapearaa no Ocaña piri i te oire no Madrid no te faahope roa i ta ˈu tau faautuaraa. Ua riro te reira ei haamaitairaa no ǒ mai ia Iehova. E oraraa maitai aˈe ia faaauhia ia Rostrogordo. I roto i to ˈu piha tapearaa, te vai ra te hoê roˈi e te ahu taoto. Tau taime i muri mai, ua horoahia ia ˈu te hopoia ei haapao faufaa o te fare tapearaa. No te roa o ta ˈu tau tapearaa, ua moˈemoˈe roa vau. Te tahi o to ˈu mau fifi rahi roa ˈˈe, o te oreraa e amuimui i te mau taeae e tuahine i te pae varua.

 I te tahi taime, ua haere mai to ˈu na metua e hiˈo ia ˈu, ua hinaaro rahi roa râ vau te tahi atu faaitoitoraa. Ua parau atoa mai raua te vai ra te tahi atu mau taeae o tei ore atoa i faaô i roto i te nuu faehau. Ua pure ïa vau ia Iehova no te ani ia ˈna ia afai mai i te tahi taeae i pihai iho ia ˈu. I tera atoa taime, ua pahono mai Iehova i ta ˈu mau pure taparuraa, hau ê atu i ta ˈu i ani. I muri iti noa ˈˈe, ua tae mai e toru taeae haapao maitai i roto i te fare tapearaa no Ocaña, oia hoi o Alberto Contijoch, Francisco Díaz e Antonio Sánchez. Auê ïa haamaitairaa i muri aˈe e maha matahiti te maoro! I teie nei, e hoa to ˈu no te haapii i te Bibilia e no te poro i te feia mau auri.

Aita i haamarirau

 I te matahiti 1964, ua faatiamâhia vau ma te tahi tau hiˈopoaraa e ua faaitihia ta ˈu faautuaraa, e ere faahou e 22 matahiti, e 6 matahiti e te afa noa râ. I tera iho â mahana, ua tapapa vau i te putuputuraa. Ua faaohipa vau i te moni ta ˈu i haaputu no te aufau i te pereoo faautaraa taata no te haere i Madrid. Auaˈa ua tae au hou a haamata ˈi te reira. Oaoa roa vau i te amuiraa e te mau taeae, eiaha noa no te putuputuraa, no te hoˈi oioi atoa râ i roto i ta ˈu taviniraa pionie. Mea ino noa â te mau mutoi i nia i te mau taeae e tuahine, ua farii maitai râ te taata i te poroi. Mea rahi mau â ïa te ohipa e titauhia ia rave.

 I tera tau vau i te matauraa ia Mercedes, te tahi tuahine itoito e te haehaa, e pionie taa ê atoa o te tutava i te poro i te taata e rave rahi. E tuahine maitai roa oia e te aau horoa noa. E no teie mau huru maitatai i here roa ˈi au ia ˈna. Hoê matahiti i muri aˈe, faaipoipo atura mâua. E haamaitairaa mau Mercedes no ˈu nei!

Mâua Mercedes tau taime noa i muri aˈe i to mâua faaipoiporaa

 Tau avaˈe i muri mai i to mâua faaipoiporaa, ua anihia mai ia tavini ei tiaau ratere. Mea rahi te mau amuiraa apî ati aˈe ia Paniora e ua hinaaro ïa te mau taeae i te tauturu e te faaitoitoraa. I te mau hebedoma atoa, i haere na mâua i tera e tera amuiraa no te putuputuraa e no te poro na muri i te mau taeae e tuahine. Ua opanihia te ohipa a te mau Ite no Iehova i Paniora. No te hoê tau poto, ua rave omoˈe au i te ohipa i te tahi mau mahana no te turu i te pu a te mau Ite no Iehova i Barcelone.

 I te matahiti 1967, ua haamau te faatereraa i te hoê ture apî o tei haapapu i te tiamâraa o te taata i te pae o te faaroo i Paniora. E i te matahiti 1970, ua haamanahia te haapaoraa a te mau Ite no Iehova. E nehenehe ïa matou e haamau i ta matou pu, e putuputu ma te tiamâ e e fanaˈo i ta matou iho mau vahi putuputuraa parauhia Piha a te Basileia.

Hopoia apî

 I 1971, ua anihia mâua Mercedes ia rave tamau i te ohipa i te pu apî a te mau Ite no Iehova i Barcelone. Hoê râ matahiti i muri mai, hapû mai nei Mercedes ia Abigail. Ua titauhia ia vaiiho i ta mâua taviniraa i te pu no te haapao i ta mâua tamahine.

 I te taurearearaa o Abigail, ua ani mai te pu mai te peu e nehenehe au e tavini faahou ei tiaau ratere. Ua pure iho â ïa matou ia Iehova e ua ani atoa i te tauturu i te mau taeae feruriraa paari. Ua na ô mai te tahi taeae: “Jesús, mai te peu e hinaaro ratou ia riro faahou oe ei tiaau ratere, eiaha ïa oe e parau aita.” Farii atura matou i teie hopoia apî o tei hopoi mai i te tahi atu mau haamaitairaa. I te omuaraa, ua tonohia mâua i roto i te mau amuiraa piri i to matou nohoraa ia nehenehe mâua e aupuru noa ia Abigail. I te paariraa mai o ˈna e o ˈna anaˈe to ˈna oraraa, ua nehenehe ïa mâua e horoa rahi atu â i to mâua taime i roto i ta mâua taviniraa taa ê.

 Ua tavini au ei tiaau ratere e 23 matahiti na muri ia Mercedes. Ua oaoa roa vau i teie haamaitairaa, ua nehenehe hoi au e faaitoito i te feia apî na roto i te mau mea i orahia e au. I te tahi taime, ua tavini au ei taeae haapii no te mau tiaau e te feia e horoa ra i te rahiraa o to ratou taime no te ohipa pororaa. I tera mau taime, e noho ïa mâua i te Betela apî i Madrid. E toru kilometera te atea i te Betela, te vai ra te anavai Jarama i reira hoi au i te bapetizoraahia i te matahiti 1955. Aita vau i manaˈo i taua tau ra e hoˈi mai au i ǒ nei tau matahiti i muri iho no te tauturu i te mau taeae e tuahine apî ia amo i te tahi atu mau hopoia no te tavini ia Iehova.

O vau i te tahi haapiiraa a te mau Ite no Iehova

 Mai te matahiti 2013, ua tavini faahou mâua ei pionie taa ê. E ere i te mea ohie ia vaiiho i te taviniraa tiaau ratere, tera râ ua rave mâua i te faaotiraa paari. Aita i maoro aˈenei, ua faaruru vau i te maˈi mafatu e ua tâpûhia vau. I tera mau taime, ua turui au i nia ia Iehova e mai tei matauhia, aita roa oia i faarue ia ˈu. I te roaraa o na 56 matahiti, ua turu noa ta ˈu vahine Mercedes ia ˈu, ua riro oia ei hoa papu i roto i te mau hopoia atoa i horoahia mai.

 Pinepine au i te haamanaˈo i te tau a riro ai au ei taeae haapii. Te haamanaˈo noa ra vau i te anaanatae rahi o te mau piahi apî, mai ia ˈu i to ˈu apîraa. E oaoa iti rahi to ˈu i te haamataraa i ta ˈu taviniraa ia Iehova! Parau mau, ua faaruru vau i te mau tupuraa fifi mau, mea rahi atoa râ te mau haapiiraa ta ˈu i huti mai. Te haapiiraa faufaa roa ˈˈe, eiaha ïa vau e tiaturi i nia i to ˈu iho puai. I roto i te ati, ua ite au i te rima puai o Iehova i te faaitoito-noa-raa ia ˈu tae noa ˈtu i te taime fifi roa ˈˈe o to ˈu nei oraraa.—Philipi 4:13.

Te tamau noa ra mâua Mercedes i te horoa i te rahiraa o to mâua taime no te tavini ia Iehova

a Te hoê pionie taa ê, o te hoê ïa Ite no Iehova o te horoa i te rahiraa o to ˈna taime ma te tamoni ore i roto i te ohipa pororaa e e tonohia oia e te tahi pu a te Ite no Iehova i te vahi e hinaarohia ra te taata haapii Bibilia.

b E maha metera tuea noa teie piha tapearaa, aita e vahi haumitiraa e ua faaea vau i reira e hitu avaˈe te maoro. Ua taoto noa vau i nia i te tahua reporepo e to ˈu ahu taoto.

c “Don,” e parau teie e faaohipahia i te mau vahi e paraparauhia te reo Paniora no te faaite i te faatura, e faahitihia te reira na mua aˈe i te iˈoa o te taata.