Genese 42:1-38

  • Haereraa te mau taeae o Iosepha i Aiphiti (1-4)

  • Farereiraa e tamataraa Iosepha i to ˈna mau tuaana (5-25)

  • Hoˈiraa te mau tuaana o Iosepha i te fare ia Iakoba ra (26-38)

42  I to Iakoba iteraa e huero maa tei Aiphiti,+ parau maira oia i ta ˈna mau tamaiti: “Eaha outou e hiˈo noa ˈi te tahi i te tahi?”  Parau faahou maira oia: “Ua faaroo vau e huero maa tei Aiphiti. A pou i ǒ e a hoo mai i te tahi na tatou, a ora noa ˈtu ai tatou, eiaha râ ia pohe.”+  Pou atura ïa hoê ahuru o to Iosepha mau taeae+ i Aiphiti e hoo mai i te huero maa.  Tera râ, aita Iakoba i tono ia Beniamina,+ to Iosepha teina, na muri i to ˈna mau tuaana, ua parau hoi oia: “Aˈunei oia e roohia ˈi i te hoê ati pohe.”+  Tae atura ïa na tamaiti a Iseraela e te tahi atu mau taata tei haere e hoo mai i te maa i Aiphiti, no te mea ua tae roa te oˈe i te fenua o Kanaana.+  O Iosepha te tiaau ra i nia i te fenua o Aiphiti,+ e na ˈna e hoo i te huero maa i te mau taata atoa o te fenua nei.+ Haere maira ïa to Iosepha mau tuaana i mua ia ˈna, e tipapa ihora i raro i te repo te mata i raro.+  I to Iosepha iteraa ˈtu i to ˈna mau tuaana, taa oioi ihora ia ˈna o vai ratou, aita râ oia i faaite atu o vai o ˈna.+ No reira, paraparau iria ˈtura oia ia ratou e ui atura: “Nohea mai outou?” Parau maira ratou: “No te fenua o Kanaana mai, ua haere mai matou no te hoo mai i te maa.”+  Ua taa ia Iosepha o to ˈna mau taeae ratou, aita râ ratou i ite o Iosepha o ˈna.  Haamanaˈo ihora Iosepha i to ˈna moemoeâraa ia ratou,+ e parau atura: “E mata huna outou! Ua haere mai outou e hiˈo i te mau vahi tiai-ore-hia o teie fenua!” 10  Na ô maira ratou: “E ere, to matou fatu, ua haere mai râ to mau tavini e hoo mai i te maa. 11  E tamaiti matou pauroa na te hoê noa tane. E taata afaro matou. E ere to mau tavini i te mata huna.” 12  Tera râ, parau atura oia: “E ere! Ua haere mai outou e hiˈo i te mau vahi tiai-ore-hia o teie fenua!” 13  Na ô maira ratou: “To mau tavini nei, 12 taeae ratou.+ E tamaiti matou pauroa na te hoê noa tane+ i te fenua o Kanaana, e tei to matou metua tane ra te hopea i teie taime,+ area te tahi atu, aita faahou ïa.”+ 14  Tera râ, parau atura Iosepha: “Mai ta ˈu iho â i parau ia outou: ‘E mata huna outou!’ 15  E tamatahia outou mai teie: Te horeo nei au i te ora o Pharao eita outou e faarue i teie vahi a haere roa mai ai to outou teina hopea i ǒ nei.+ 16  A tono hoê o outou e aratai mai i to outou hopea, a faaea noa ˈi outou i roto i te fare tapearaa. Mea na reira ïa vau e ite ai e parau mau anei ta outou e parau ra. Aita anaˈe, te horeo nei au i te ora o Pharao, e mata huna outou.” 17  Tuu ihora oia ia ratou pauroa i roto i te fare tapearaa e toru mahana. 18  Parau atura Iosepha ia ratou i te toru o te mahana: “Te mǎtaˈu ra vau i te Atua. Ia ora outou, a na ô ïa: 19  Mai te peu e taata afaro outou, ia tapea-noa-hia ïa hoê o to outou mau taeae i roto i te fare i tapeahia ˈi outou, area te toea, e nehenehe ïa e haere, a rave atu ai i te huero maa no to outou mau utuafare+ e pohe ra i te poia. 20  I muri iho, a aratai mai i to outou teina hopea ia ˈu nei. E tiaturi ïa vau i ta outou parau, a ore atu ai outou e pohe.” E na reira ˈtura ratou. 21  Na ô aˈera ratou te tahi i te tahi: “Papu roa te faautuahia ra tatou no to tatou teina,+ no te mea ua ite atu tatou i to ˈna ahoaho i to ˈna taparuparuraa mai ia faatupu tatou i te aumihi, aita râ tatou i faaroo. No reira tatou i roohia ˈi i teie ahoaho.” 22  Pahono maira Reubena: “Aita anei au i parau ia outou eiaha e rave ino i tera tamarii? Aita râ outou i faaroo.+ I teie nei, te titauhia mai ra to ˈna toto.”+ 23  Tera râ, aita ratou i ite e te taa ra ia Iosepha ta ratou parau, e auvaha hoi to rotopu ia ratou. 24  Faaatea ˈtura oia e taˈi atura.+ I to ˈna hoˈiraa mai e paraparau-faahou-raa ia ratou, rave ihora oia ia Simeona+ e taamu ihora i to ˈna rima i mua ia ratou.+ 25  Faaue atura Iosepha ia faaîhia ta ratou mau pute i te huero maa e ia faahoˈihia ta ratou moni i roto i ta ratou mau pute tataitahi e ia horoahia te maa na ratou no to ratou tere. Na reirahia ˈtura. 26  Faauta aˈera ratou i ta ratou mau huero maa i nia i ta ratou mau asini e reva ˈtura. 27  Tatara ihora hoê o ratou i ta ˈna pute no te horoa i te aihere na ta ˈna asini i te vahi nohoraa, e ite ihora oia i ta ˈna moni tei te auvaha o ta ˈna pute. 28  Parau atura oia i to ˈna mau taeae: “Ua faahoˈihia mai ta ˈu moni, to ǒ nei to roto i ta ˈu pute!” Horuhoru ihora to ratou aau, e a rûrû noa ˈi, fariu aˈera te tahi i te tahi e na ô aˈera: “Eaha teie ta te Atua i rave mai ia tatou?” 29  I to ratou taeraa ˈtu ia Iakoba to ratou metua tane i te fenua o Kanaana, faatia ˈtura ratou i te mau mea atoa i roohia ˈi ratou, a na ô ai: 30  “Ua paraparau iria mai te tane o ˈna te fatu o tera fenua,+ e ua pari ia matou i te hiˈo i te fenua ei mata huna. 31  Ua na ô râ matou ia ˈna: ‘E taata afaro matou. E ere matou i te mata huna.+ 32  Hoê ahuru ma piti matou taeae,+ na tamaiti a to matou metua tane. Aita faahou hoê,+ e tei to matou metua tane i te fenua o Kanaana te hopea i teie taime.’+ 33  Tera râ, ua parau mai te tane o ˈna te fatu o tera fenua: ‘Mai teie e ite ai au e taata afaro outou: A vaiiho mai hoê o to outou mau taeae ia ˈu nei.+ E a rave i te huero maa no to outou mau utuafare e pohe ra i te poia e a haere.+ 34  E a aratai mai i to outou teina hopea ia ˈu nei, ia ite hoi au e ere outou i te mata huna, e taata afaro râ. I reira vau e faahoˈi atu ai i to outou taeae ia outou ra, a nehenehe atu ai outou e hoo mai i te huero maa i to matou fenua.’” 35  A tatara mai ai ratou i te huero maa mai roto mai i ta ratou mau pute, inaha to roto ta ratou puohu moni i ta ratou pute tataitahi. I te iteraa ratou e to ratou metua tane i ta ratou mau puohu moni, riaria ihora ratou. 36  Tuô atura Iakoba to ratou metua tane: “Te faaere nei outou ia ˈu i ta ˈu mau tamarii!+ Aita faahou Iosepha,+ e aita faahou Simeona,+ e e rave outou ia Beniamina! I nia ia ˈu teie mau mea atoa i tupu ai!” 37  Tera râ, parau atura Reubena i to ˈna metua tane: “E nehenehe oe e haapohe i ta ˈu iho na tamaiti e piti ia ore au e faahoˈi mai ia ˈna ia oe.+ A tuu mai ia ˈna na ˈu e haapao, e na ˈu e faahoˈi mai ia ˈna ia oe.”+ 38  Na ô maira râ oia: “Eita ta ˈu tamaiti e pou na muri ia oe, no te mea ua pohe to ˈna tuaana e o ˈna anaˈe tei toe mai.+ Ia roo-noa-hia ˈtu oia i te hoê ati pohe i to orua tere, e haapou mau â oe ia ˈu tei hinahina te rouru i te Apoo*+ no te oto.”+

Nota i raro i te api

Oia hoi te menema o te huitaata. Hiˈo i te titionare.