Genese 43:1-34

  • Haere-faahou-raa te mau tuaana o Iosepha i Aiphiti e Beniamina (1-14)

  • Farerei-faahou-raa Iosepha i to ˈna mau taeae (15-23)

  • Tamaaraa Iosepha e to ˈna mau taeae (24-34)

43  Teie râ, mea uˈana te oˈe i te fenua.+  No reira, i te pauraa ia ratou i te amu i te huero maa ta ratou i hopoi mai na Aiphiti mai,+ parau atura to ratou metua tane ia ratou: “A hoˈi e hoo mai i te tahi maa na tatou.”  Na ô maira Iuda: “Ua faaara maitai mai tera tane: ‘Eiaha outou e tia faahou mai i mua i to ˈu aro aita anaˈe to outou teina ia outou ra.’+  Ia tuu mai oe i to matou teina ia matou nei, e pou ïa matou e hoo mai i te maa na oe.  Ia ore râ oe e tuu mai ia ˈna, e ore ïa matou e pou, ua parau mai hoi tera tane: ‘Eiaha outou e tia faahou mai i mua i to ˈu aro aita anaˈe to outou teina ia outou ra.’”+  Ui atura Iseraela:+ “Eaha hoi outou i faatae mai ai i teie ati i nia ia ˈu, ma te faaite i tera tane e taeae â to outou?”  Pahono maira ratou: “Na tera tane i uiui mai no matou e no to matou mau fetii, a na ô mai ai: ‘Te ora noa ra anei to outou metua tane? E taeae â anei to outou?’ e ua faaite matou ia ˈna i taua mau parau ra.+ E nahea hoi matou e nehenehe ai e ite e parau mai o ˈna: ‘A haapou mai i to outou teina’?”+  Ani onoono maira Iuda ia Iseraela to ˈna metua tane: “A tuu mai i te tamaroa ia ˈu nei,+ a haere atu ai matou i to matou tere ia ora hoi tatou, eiaha râ ia pohe,+ matou e o oe e ta matou mau tamarii.+  Ei roto te ora o te tamaroa i to ˈu rima.*+ Ia roohia oia i te tahi ati, o vau ta oe e faautua. Ia ore au e faahoˈi mai ia ˈna ia oe, a tuu atu ai ia ˈna i mua ia oe, ua hara ïa vau ia oe e a muri noa ˈtu. 10  Ahiri hoi matou i ore i faataere, ua tae ïa matou i ǒ e ua hoˈi mai a piti atura taime i teie nei.” 11  Parau atura ïa Iseraela to ratou metua tane ia ratou: “Mai te peu tei reira iho â, a na ô ïa: A tuu i te mau hotu maitai roa ˈˈe o te fenua i roto i ta outou mau pute, e a haapou atu ei ô na tera tane:+ te tahi zuri,+ te tahi meri, nakata, paa raau noˈanoˈa,+ huero pîtâ e te sekadi. 12  Ia tataipiti te moni ta outou e rave, e a faahoˈi atoa i te moni tei tuuhia i te auvaha o ta outou mau pute.+ Peneiaˈe e hape. 13  A rave i to outou teina e a haere, a hoˈi i tera tane ra. 14  Ia rave hoi te Atua Manahope e ia aroha tera tane ia outou, a tuu mai ai oia ia Simeona e ia Beniamina ia outou ra. Area o vau nei, mai te peu e faaerehia vau i ta ˈu mau tamarii,+ ia na reirahia ïa vau!” 15  Rave aˈera ïa te mau tamaiti a Iseraela i taua ô ra e te moni tataipiti e ia Beniamina. E pou atura i to ratou tere i Aiphiti, e tia faahou aˈera i mua ia Iosepha.+ 16  I to Iosepha iteraa ˈtu ia Beniamina ia ratou ra, parau ihora oia i te tiaau o to ˈna fare: “A aratai i tera mau tane i te fare, a tupai i te animara e a faaineine i te maa, e tamaa hoi matou tera mau tane i teie avatea.” 17  Rave oioi ihora te tiaau mai ta Iosepha i parau,+ e aratai ihora ia ratou i to Iosepha fare. 18  Tera râ, mǎtaˈu ihora na tamaiti a Iseraela a arataihia ˈi ratou i to Iosepha fare, e na ô aˈera: “No te moni tei faahoˈihia i roto i ta tatou mau pute i arataihia ˈi tatou i ǒ. I teie nei, e haru ratou ia tatou, e faariro ratou ia tatou ei tîtî e e rave ratou i ta tatou mau asini!”+ 19  Tapiri maira ïa ratou i te tiaau o to Iosepha fare e paraparau maira ia ˈna i te tomoraa o te fare. 20  Na ô maira ratou: “Eiaha na oe e inoino mai, to matou fatu! I pou mai na matou i te taime matamua no te hoo mai i te maa.+ 21  I to matou râ taeraa i to matou vahi nohoraa e iritiraa i ta matou mau pute, inaha tei te auvaha o ta matou mau pute ta matou tataitahi moni, pauroa ta matou moni.+ Te hinaaro nei ïa matou e faahoˈi roa ˈtu i te reira. 22  E ua rave â matou i te moni no te hoo mai i te maa. Aita matou i ite na vai i tuu i ta matou moni i roto i ta matou mau pute.”+ 23  Parau atura oia: “Aita e fifi. Eiaha outou e mǎtaˈu. Na to outou Atua e te Atua o to outou metua tane i tuu i te moni* i roto i ta outou mau pute. Ua tae mai ta outou moni ia ˈu na mua.” I muri iho i te reira, tuu maira oia ia Simeona ia ratou ra.+ 24  Faatomo atura te tiaau ia ratou i roto i to Iosepha fare, horoa ˈtura i te pape ia horoi ratou i to ratou avae, e horoa ˈtura i te aihere na ta ratou mau asini. 25  E faaineine aˈera ratou i te ô+ na Iosepha ia tae mai oia i te avatea, ua faaroo hoi ratou e e tamaa ratou i reira.+ 26  I to Iosepha tomoraa i roto i te fare, hopoi maira ratou i ta ratou ô ia ˈna ra i roto i te fare, e tipapa ihora ratou i mua ia ˈna.+ 27  I muri iho i te reira, ui atura oia eaha to ratou huru e parau atura: “Eaha te huru o to outou metua tane ruhiruhia ta outou i parau mai? Te ora noa ra anei oia?”+ 28  Na ô maira ratou: “Mea maitai to tavini, to matou metua tane. Te ora noa ra oia.” E tuturi ihora ratou e tipapa ihora.+ 29  I to ˈna iteraa ˈtu ia Beniamina to ˈna teina, te tamaiti a to ˈna metua vahine,+ parau atura oia: “O to outou teina hopea teie ta outou i parau mai ia ˈu?”+ Parau faahou atura oia: “Ia farii maitai te Atua ia oe, ta ˈu tamaiti.” 30  No te mea te horuhoru ra to ˈna aau, ru ihora Iosepha i te imi i te hoê vahi no te taˈi. Tomo ihora ïa oia i roto i te hoê piha o ˈna anaˈe e taˈi atura i reira.+ 31  I muri iho, horoi ihora oia i to ˈna mata e haere maira i rapaeau, a haavî ai ia ˈna iho, e parau atura i ta ˈna mau tavini: “A hopoi mai i te maa.” 32  Hopoi maira ratou i ta ˈna maa o ˈna anaˈe, e ta to ˈna mau taeae maa o ratou anaˈe, e to Aiphiti na muri ia ˈna o ratou anaˈe ta ratou tamaaraa, eita hoi to Aiphiti e tamaa e te mau Hebera, no te mea mea au ore roa na to Aiphiti te reira.+ 33  Te parahi ra te mau taeae* i mua ia ˈna, mai te matahiapo mai ia au i to ˈna tiaraa matahiapo+ e tae roa i te hopea ia au i to ˈna apî, e hiˈo noa aˈera te tahi i te tahi ma te maere. 34  Faahaere noa maira oia i te maa mai ta ˈna airaa maa mai i ta ratou airaa maa, ua tataipae râ oia i te tuhaa maa a Beniamina eiaha râ ta to ˈna mau tuaana.+ Tamau noa ˈtura ratou e o ˈna i te tamaa e te inu a paia maitai atu ai.

Nota i raro i te api

Aore ra “Ei taui au no ˈna.”
Heb: “taoˈa.”
Heb: “ratou.”