Ruta 4:1-22

  • Boaza, te fetii e hoo faahou mai (1-12)

  • Obeda i fanauhia e Ruta na Boaza (13-17)

  • Pǎpǎraa tupuna o Davida (18-22)

4  Pauma aˈera Boaza i te uputa o te oire,+ e parahi ihora i reira. Inaha, haere aˈera te fetii e tiaraa to ˈna e hoo mai, ta Boaza i faahiti.+ Parau atura Boaza: “Haere mai na oe* e parahi i ǒ nei.” Fariu maira oia, e parahi ihora.  Rave atura Boaza ahuru matahiapo o te oire+ e parau atura: “Parahi mai na.” Parahi ihora ratou.  Parau atura Boaza i te fetii e tiaraa to ˈna e hoo mai:+ “Mea titauhia ia hoo atu Naomi o tei hoˈi mai na Moabi mai,+ i te tâpû fenua o to tâua taeae Elimeleka.+  No reira, manaˈo ihora vau e mea tia ia faaite atu vau ia oe e ia parau: ‘A hoo mai i te reira i mua i te huiraatira e te mau matahiapo o to ˈu nunaa.+ Ia hoo mai oe i te reira, a hoo mai ïa. Ia ore râ oe e hoo mai, a faaite mai ïa ia ite au, tei ia oe ra hoi te tiaraa e hoo mai, e o vau to muri ia oe.’” Pahono maira oia: “E hinaaro vau e hoo mai i te reira.”+  Parau atura Boaza: “Te mahana e hoo mai ai oe i te fenua ia Naomi ra, ia hoo atoa mai ïa oe i te reira ia Ruta ati Moabi ra, te vahine faaipoipo a te tane tei pohe, no te faahoˈi mai i te iˈoa o te tane tei pohe i nia i ta ˈna faufaa.”+  Parau maira te fetii: “Eita ta ˈu e nehenehe e hoo mai i te reira, a ere hoi au i ta ˈu faufaa. Na oe e hoo mai na nia i to ˈu tiaraa,* no te mea eita ta ˈu e nehenehe e hoo mai.”  No te haamana i te mau tapihooraa atoa, teie te peu i tahito ra i Iseraela no nia i te tiaraa e hoo mai e e mono: E tatara te hoê tane i to ˈna tiaa+ a horoa ˈtu ai i te reira i te tahi atu, e tera te huru raveraa no te haapapu i te hoê parau faaau* i Iseraela.  No reira, i to te fetii parauraa ia Boaza: “Na oe e hoo mai,” tatara ihora oia i to ˈna tiaa.  Parau atura Boaza i te mau matahiapo e te mau taata atoa i reira: “O outou te mau ite+ i teie mahana e te hoo mai nei au ia Naomi ra pauroa ta Elimeleka e pauroa ta Kiliona raua Malona. 10  Te rave atoa nei au ia Ruta ati Moabi, te vahine faaipoipo a Malona, ei vahine faaipoipo na ˈu no te faahoˈi mai i te iˈoa o te tane tei pohe i nia i ta ˈna faufaa,+ ia ore te iˈoa o te tane tei pohe e mou i rotopu i to ˈna mau taeae e to te oire atoa o to ˈna vahi.* O outou te mau ite i teie mahana.”+ 11  Parau maira te mau taata atoa i te uputa o te oire e te mau matahiapo: “O matou te mau ite! Ia faariro Iehova i te vahine faaipoipo e tomo nei i roto i to fare mai ia Rahela e mai ia Lea, no roto mai ia raua te nunaa o Iseraela.+ Ia rahi oe i Epharata+ e ei iˈoa maitai to oe i Betelehema.+ 12  Ia riro to utuafare mai te utuafare o Pereza+ ta Tamara i fanau mai ia Iuda, na roto i te huaai ta Iehova e horoa no oe i teie vahine apî.”+ 13  No reira, rave ihora Boaza ia Ruta e riro maira Ruta ei vahine faaipoipo na ˈna. Taoto ihora Boaza ia ˈna e hapû maira Ruta maoti te haamaitairaa a Iehova e fanau maira i te hoê tamaiti. 14  Parau maira te mau vahine ia Naomi: “Ia aruehia Iehova, tei ore i faaere ia oe i te hoê fetii e tiaraa to ˈna e hoo mai i teie mahana. Ia faaitehia to ˈna iˈoa i Iseraela! 15  Ua tamahanahana oia* ia oe* e e aupuru oia ia oe i to ruhiruhiaraa, no te mea ua fanauhia mai oia e ta oe hunoa vahine, o te here ra ia oe.+ Mea maitai aˈe oia no oe i e hitu tamaiti.” 16  Rave maira Naomi i te tamarii e tapea maira i nia i to ˈna ouma, e aupuru* ihora oia ia ˈna. 17  Horoa ˈtura to reira mau vahine i te hoê iˈoa no ˈna. Parau aˈera ratou: “Ua fanauhia mai te hoê tamaiti ia Naomi,” e topa aˈera ia ˈna i te iˈoa Obeda.+ E metua tane oia no Iese+ te metua tane o Davida. 18  Teie te huaai o* Pereza:+ fanau aˈera ta Pereza o Hezerona,+ 19  fanau aˈera ta Hezerona o Rama, fanau aˈera ta Rama o Aminadaba,+ 20  fanau aˈera ta Aminadaba+ o Nahasona, fanau aˈera ta Nahasona o Salamona, 21  fanau aˈera ta Salamona o Boaza, fanau aˈera ta Boaza o Obeda, 22  fanau aˈera ta Obeda o Iese,+ e fanau aˈera ta Iese o Davida.+

Nota i raro i te api

Aita iho â te iˈoa o te taata i faahitihia.
Heb: “to ˈu tiaraa e hoo mai.”
Aore ra “parau mana.”
Heb: “te mau uputa atoa o to ˈna nunaa.”
Oia hoi te mootua tamaroa a Naomi.
Hebera nephe. Hiˈo i te titionare.
Aore ra “haapao.”
Heb: “te mau uˈi i muri mai ia.”