Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Faaotiraa e tano e maororaa o te oreroraa

Faaotiraa e tano e maororaa o te oreroraa

Haapiiraa 36

Faaotiraa e tano e maororaa o te oreroraa

1-3. Nafea outou ia rave i te hoê faaotiraa tuatihia i te upoo parau o ta outou oreroraa?

 1 E mea pinepine o ta outou mau parau hopea te haamanaˈohia na mua ˈˈe. E tia iho â ïa ia faaineine-maitai-hia te faaotiraa o ta outou oreroraa. E haamatara mai oia i te mau tuhaa matamua te tia i te feia e faaroo ra ia outou ia haamanaˈo e e haapapu oia i te upoo parau na roto i te horoaraa i te hoê aratairaa hopea. Na roto i ta ˈna faanahoraa e te huru vauvauraa, e turai oia i te feia e faaroo ra ia ohipa. Tera ta matou e titau ra ia outou ia hiˈopoa ia tae outou i te tapao ra “Faaotiraa aravihi e te naeahia i te tapao” o te api iti Aˈoraa.

2 Faaotiraa tuati-papu-hia i te upoo parau o te oreroraa. No te ite nafea ia faatuati i te faaotiraa i te upoo parau o te oreroraa, te faaitoito nei matou ia outou ia hiˈopoa faahou i te Haapiiraa 27. Aita e faufaa ia na nia iho outou i te faahiti i te mau parau taitahi o te upoo parau, taa ê noa ˈtu mai te peu e e tauturu te reira ia outou, mai te peu iho â râ e e taata orero apî outou; e tia râ ia faahaamanaˈo te faaotiraa i te upoo parau i te feia e faaroo maira e ia faaite atu e eaha te tia ia ratou ia rave.

3 Mai te peu e aita te faaotiraa e tuati papu ra i te upoo parau o te oreroraa, eita ïa oia e aratai i te tumu parau i te hoê hopea aravihi. Noa ˈtu e e haapotoraa aore ra e faahiti-faahou-raa o te mau tuhaa matamua noa teie, peneiaˈe e amui atoa mai outou i te hoê aore ra e piti pereota no nia i te manaˈo tumu aore ra te upoo parau o te oreroraa.

4-9. No te aha e tia ˈi e ia faaite ta outou faaotiraa i te feia e faaroo ra i te mea te tia ia ratou ia rave?

4 Faaotiraa e faaite i te feia e faaroo maira i te mea te tia ia ratou ia rave. Mai tei matauhia, te tapao o te hoê oreroraa, o te aratairaa ïa i te feia e faaroo maira ia rave i te tahi ohipa aore ra ia farii oia i te tahi huru feruriraa, no reira e tia ïa i te mau manaˈo hopea e faahitihia ia naeahia i teie faahopearaa. Te tapao matamua o te faaotiraa oia ïa te faaiteraa i te feia e faaroo maira i te mea te tia ia ratou ia rave e te faaitoitoraa ia ratou ia ohipa iho â.

5 No reira, ma te faataa maitai i te tapao o te oreroraa parau, e tia ia faahiti i te faaotiraa ma te aau haavare ore e te tiaturi papu, no te turai ia ohipa. Mea pinepine te mau pereota poto i te haapuai i te hoê faaotiraa. Noa ˈtu râ eaha te faanahoraa o te mau pereota, e tia ia vauvau i te mau tumu papu no te ohipa e ia faaite i te mau haamaitairaa o teie ohipa.

6 E tia i te faaotiraa ia tuea ma te aravihi e te mau parau i faahitihia na mua ˈtu. Oia hoi, e tia oia ia faaitoito i te feia e faaroo ra ia ohipa ia au i te parau o ta outou i hohora i roto i te tino o te oreroraa parau. E horoa mai oia na te feia e faaroo ra i te mau haamaramaramaraa no nia i te mea te tia ia ratou ia rave, ia au i te mau tatararaa o te oreroraa, e ia faataahia oia ma te manaˈo itoito, e turai oia ia ratou ia ohipa.

7 Mea pinepine te mau faaotiraa e faaohipahia i roto i ta tatou taviniraa na te mau fare i te mea paruparu. Mai te reira te huru ia ore anaˈe tatou e faaite papu atu i te taata i te mea ta tatou e tiai ra ia ˈna, ei hiˈoraa ia rave oia i te hoê buka aore ra ia farii oia i te hoê tere no te hoˈiraa mai e farerei ia ˈna.

8 Oia atoa i te haapiiraa, e paruparu te faaotiraa o te hoê oreroraa mai te peu e e faahiti-noa-hia te hoê haapotoraa e eita oia e turai i te feia e faaroo ra ia ohipa. E tia ia imi i te ravea no te faaohipa i te tumu parau i nia i te feia e faaroo ra e ma te faatiaturi ia ˈna e mea faufaa roa te mau manaˈo i vauvauhia mai.

9 Ua itea mai i te tahi feia orero e te hoê ravea maitai no te faaoti i te hoê oreroraa parau bibilia, o te raveraa ïa te hoê haapotoraa, na roto i te faaohiparaa i te upoo parau e te mau irava matamua i faahitihia i roto i te oreroraa parau. Na roto i te faahaamanaˈo-poto-raa i ta outou oreroraa maoti te tahi mau irava, mai ta outou e rave na te mau fare, eita noa outou e haapapu i te manaˈo matamua, e horoa atoa râ outou na te feia e faaroo ra i te tahi mau manaˈo tumu o ta ratou e nehenehe e faaite i te tahi atu mau taata. Mea aravihi e mea manuïa teie ravea, no te mea tera te tapao matamua o te hoê faaotiraa.

**********

10-14. A horoa i te tahi mau manaˈo tauturu no nia i te roaraa o te faaotiraa.

10 Roaraa o te faaotiraa. E ere na te hoê uati e faataa i te roaraa o te hoê faaotiraa, noa ˈtu e te na reira-pinepine-hia nei. Mea tano maitai to ˈna roa mai te peu e mea aravihi oia e e naeahia ia ˈna ta ˈna tapao. Na te mau faahopearaa e faataa mai te peu e mea roa anei te hoê faaotiraa aore ra mea poto roa. Na te taeae aˈo e faataa i te reira ia faaohipa outou i te tapao ra “Roaraa o te faaotiraa” i nia i te api iti Aˈoraa.

11 Ei hiˈoraa e faaite ra e e nehenehe te roaraa o te tuhaa hopea e taui ia au i te tino o te oreroraa, a faaau i te faaotiraa poto a te buka Koheleta (12:13, 14) e te faaotiraa roa ˈˈe ta Iesu i faaohipa i te hopearaa o ta ˈna Aˈoraa i nia i te mouˈa (Mat. 7:24-27). E mau faaotiraa teie e ere hoê â roa e hoê â huru, tera râ, ua naeahia ia raua toopiti atoa ra i ta raua tapao.

12 Eiaha te hoê faaotiraa ia faahitimahuta i te feia e faaroo ra. E faaite te mau parau a te faaotiraa e te haere ra te oreroraa i te hopea eiaha noa na roto i te auraa o te parau, na roto atoa râ i te tuuraa reo. E tia i ta outou mau parau faaotiraa e ta outou huru faahitiraa i te parau ia aratai i te tauaparauraa i te hoê hopea aravihi. Eiaha te faaotiraa ia maoro roa. Mai te peu e eita oia e haapoto i te oreroraa e eita oia e faaara noa i te anaanatae o te feia e faaroo ra, e tapao ïa e ua roa roa. E tia ia faaafarohia.

13 Mai te peu e e taata orero apî outou, mea maitai aˈe ia taotia noa ia outou ia rave i te hoê faaotiraa poto, te ohie, e te papu. A ape i te mau faaotiraa maoro roa.

14 Mai te peu e tei roto outou i te hoê oreroraa parau tatuhaahia aore ra te apiti ra outou i te porotarama o te hoê putuputuraa no te taviniraa, e tia ia outou ia faatuati i ta outou faaotiraa e te omuaraa parau o te oreroraa parau i muri iho; e potohia mai ïa oia. Teie râ, e tia i te mau tuhaa tataitahi o te porotarama ia faahiti i te hoê faaotiraa e tano i te tapao e imihia ra. Mea na roto i teie faahopearaa e faaotihia ˈi mai te peu e ua tano anei te roa o te hoê faaotiraa.

**********

15-18. Eaha te ohipa e tupu mai te peu e eita outou e ara maitai i te maororaa o ta outou oreroraa?

15 Taime. E ere noa te roaraa o te faaotiraa te vahi faufaa; e tia atoa ia ara i te maororaa o te mau tuhaa tataitahi o te oreroraa parau. No reira te api iti Aˈoraa e faataa ê ai te tapao ra “Taime.”

16 Eiaha e faaiti i te faufaaraa o te taime. Mai te peu e e faaineine maitai te taata orero, e haapao oia i te maororaa o ta ˈna oreroraa parau. Ahiri aita ra, e tamata oia i te vauvau mai i te mau manaˈo atoa o ta ˈna i faaineine e e mairi oia i te taime i faataahia. Eita te hoê oreroraa parau roa e naeahia i ta ˈna tapao no te mea e fiu te feia faaroo, e hiˈo ratou i ta ratou uati e eita ratou e faaroo maite i te taata orero. Eita te faaotiraa, o te tia hoi ia faaohipa i te mau manaˈo e faaitoito ia ohipa, e tâuˈahia. Noa ˈtu e e nehenehe te taata orero e faahiti i ta ˈna faaotiraa, eita e naeahia te faahopearaa e hinaarohia no te mea ua ite te feia e faaroo ra e ua mairi te taime.

17 E haafifi te taata orero o te ore e faatura i te hora i te feia e faaroo ra e e huru ê atoa o ˈna iho. Ia ite anaˈe oia e tau minuti noa te toe ra ia ˈna, e tamata oia i te faahiti i te mau parau atoa; tera râ, e riro oia i te erehia i to ˈna mǎtaˈu ore, e inaha e itihia te mana o ta ˈna oreroraa parau. Area ra, te taata orero o te ite e aita i navai maitai te mau manaˈo o ta ˈna i faaineine no te faaî i te taime i faataahia, e hinaaro ïa oia e faaroa faahou atu â i ta ˈna mau pereota, e e riro oia i te topa i roto i te huenane.

18 Parau mau, e faaara te tiaau no te haapiiraa i te hoê taata haapii ia mairi o ˈna i te taime, tera râ, e mea au ore no te taata haapii e no te feia e faaroo ra ia tâpûhia te hoê oreroraa parau. E tia i te taata orero ia anaanatae maitai i ta ˈna tumu parau no te ara ia nehenehe oia e vauvau i te taatoaraa. E faaea noa hoi te feia e faaroo ra ma te mâha ore ia ore ratou e faaroo i te faaotiraa o te oreroraa parau. Te faaite ra te taata orero e peu matauhia e a ˈna ia mairi i te taime e i te faatura ore ia vetahi ê, aore ra te ereraa i te faaineineraa.

19, 20. No te aha e mea faufaa roa te maororaa o te hoê oreroraa parau i roto i te hoê putuputuraa no te taviniraa aore ra i roto i te hoê tairururaa?

19 Ia apiti anaˈe e rave rahi mau taata orero i te hoê â porotarama, e faufaa taa ê to te maororaa o te mau oreroraa parau tataitahi. Ei hiˈoraa, e nehenehe te hoê putuputuraa no te taviniraa e amui e pae tuhaa taa ê. Mai te peu e e rave te taata orero tataitahi i te hoê minuti hau i nia i te taime i faanahohia, e mairi ïa te porotarama e 5 minuti i nia i te hora. Mea iti roa ta te taata tataitahi i mairi, tera râ e navai paha ia titauhia vetahi mau taeae ia faarue i te putuputuraa na mua ˈˈe i te hopea, ia ore ratou ia faaruehia e te pereoo mataeinaa hopea. E riro atoa paha te mau tane aita to roto i te parau mau, o tei haere mai e tii i ta ratou mau vahine, i te riri no te mea ua maoro roa te putuputuraa. Noa ˈtu eaha te huru, e ere te mau faahopearaa i te mea maitai.

20 Ia ore anaˈe te hoê taata orero, o te apiti i roto i te hoê oreroraa parau tatuhaahia, e faaî i te taime i faataahia na ˈna, e nehenehe te reira e faatupu i te mau haafifiraa. Mai te peu e, i roto i te hoê tairururaa, e paraparau noa te hoê taata orero e piti ahuru minuti e inaha hoi hoê afa hora tei faataahia no ta ˈna oreroraa parau, e nane roa te tereraa o te porotarama mai te peu e aita te taata orero i muri mai i ineine i te haamata i reira iho.

21-24. A faahiti poto mai na i te tahi mau fifi no nia i te maororaa o te hoê oreroraa parau e tae noa ˈtu to ratou mau tumu.

21 Parau mau, te taata orero o te faaineine rahi roa i te mau manaˈo, mea papu ïa e e mairi oia i te taime. Tera te hoê tumu matamua o teie paruparu. No reira, mea maitai ia faatitiaifaro i te reira i te faaineineraa iho â o te oreroraa parau. Tera râ, eita outou e fifi i nia i te maororaa o te oreroraa mai te peu e ua faaohipa ê na outou i te mau tapao na mua ˈtu o te api iti Aˈoraa te tahi i muri aˈe i te tahi. Mai te peu e ua ite outou nafea ia faataa i te mau tuhaa matamua e ia faanaho ma te au i roto i te hoê tino parau, e ite ïa outou e e haere ohie noa mai te tatuhaaraa i te taime. Hau atu, mai te peu e ua tuuhia teie tapao fatata i te hopea roa o te tabula, no te mea ïa e ua taaihia oia i roto i te hoê tuhaa rahi i te mau huru maitatai no te oreroraa i tuatapapahia na mua ˈtu.

22 I te rahiraa o te taime, mai te peu e e farerei te mau taata orero i teie fifi, no te mea ïa e e matau ratou i te mairi i te taime maoti i te faaiti mai. Te vai ra iho â i te taata orero faaineine-maitai-hia e rave rahi mau manaˈo anaanatae o ta ˈna e vauvau i roto i ta ˈna oreroraa, teie râ e tia ia ˈna ia ara ia ore ia faaohipa hau atu i ta ˈna e nehenehe e tatara i roto i te taime i faataahia.

23 I te tahi râ mau taime, eita vetahi mau taata orero apî aore ra aravihi ore e paraparau e tae roa ˈtu i te otia taime. E tia ïa ia ratou ia haapii nafea ia faaohipa maitai i te taime i horoahia mai. I te haamataraa, e mea fifi paha na ratou ia haamaoro i ta ratou oreroraa i roto i te taime tia i faataahia, teie râ e imi ratou i te ravea no te faatura i te hora. Tera râ, taa ê noa ˈtu mai te peu e mea poto roa te oreroraa, eita te taeae aˈo e hiˈo i teie tuhaa ei mea paruparu mai te peu e ua faaineine e ua vauvau maitai te taata haapii i te hoê tumu parau au maitai.

24 Te ravea maitai roa ˈˈe no te faataa mai te peu e mea paruparu anei te maororaa o te hoê oreroraa, o te hiˈopoaraa ïa i ta ˈna faahopearaa i nia i te feia e faaroo ra. Ia tarape anaˈe te tiaau no te haapiiraa e ua naeahia te otia taime, e nehenehe te taata haapii e faaoti i ta ˈna pereota. Mai te peu e e nehenehe ta ˈna e huri i ta ˈna pereota ia manaˈo te feia e faaroo ra e ua apee ratou i te hoê oreroraa parau tei hope roa, eita ïa te maororaa e faarirohia ei tuhaa paruparu.

25-29. Nafea te hoê taata orero ia faatano i te maororaa o ta ˈna oreroraa?

25 Nafea ia faatano na mua roa i te maororaa o te hoê oreroraa parau? Inaha hoi, o te faaineineraa te hauti i te hoê tiaraa faufaa roa i roto i teie tuhaa. E ere noa te faaineineraa i te mau manaˈo o te oreroraa, oia atoa râ te feruriraa e nafea ia vauvauhia. Mai te peu e e faaineine-maitai-hia te ohipa oreroraa, e faaturahia ïa te taime.

26 Ia rave outou i ta outou tabula parau, a faaite ma te maramarama maitai i te mau tuhaa matamua. E tatarahia iho â te tuhaa tataitahi e e rave rau mau tuhaa apiti e te vai ra vetahi mea faufaa aˈe i te tahi mau pueraa. A faaite i te mau tuhaa titauhia e te mau tuhaa e nehenehe e faaorehia, mai te peu e e tia. Mai te peu e, i roto i ta outou oreroraa, e ite outou e aita outou e faatura ra i te hora i faataahia, e ohie noa ïa outou i te tuu i te hiti i te mau tuhaa apiti e i te vauvau noa i te mau tatararaa matamua.

27 Te reira hoi te hoê huru raveraa te tia ia tatou ia faaohipa i roto i te taviniraa. Oia mau, ia tia ˈtu tatou i te hoê opani, mai te peu e e faaroo mai te taata ia tatou, e nehenehe tatou e paraparau ia ˈna e rave rahi minuti te maoro. Ia ore râ oia e farii mai, e haapoto mai tatou i ta tatou parau e hoê aore ra e piti noa minuti. Nohea mai teie aravihi no te faatano ohie noa? No te mea ua taa ia tatou te mau tuhaa matamua e ua ite tatou i te mau haamaramaramaraa apiti o te nehenehe e tuatihia mai i roto i te aparauraa aore ra, ia au i te mau huru tupuraa, e nehenehe e faaorehia. Inaha, e tano atoa teie huru raveraa no te mau oreroraa parau e vauvauhia na mua mai.

28 E nehenehe te hoê taata orero e faaohie i ta ˈna ohipa i roto i teie tuhaa na roto i te faaiteraa i roto i te area o ta ˈna tino parau e eaha te tuhaa tei riro ei ropuraa o ta ˈna oreroraa e, mai te peu e e mea roa ta ˈna oreroraa, e nehenehe atoa o ˈna e vahi i roto e maha tuhaa. Ia tapae oia i te mau tuhaa i tapaohia, e nehenehe oia e hiˈo i ta ˈna uati no te ite mai te peu e te haere noa ra oia i mua ia au i te taime i faataahia. Mai te peu e aita o ˈna i faatura i te hora, te reira ïa te taime no te haamata i te faaore i te mau tuhaa apiti maoti i te tiai e i te faahepohia ia tâpû i ta ˈna faaotiraa e o te faaore hoi i to ˈna puai. Teie râ, e ape te taata orero i te hiˈo pinepine roa i ta ˈna uati aore ra i te faaiteite roa ia hiˈo anaˈe oia, no te mea e haafariu ê te reira i te feruriraa o te feia e faaroo ra. Eita atoa o ˈna e parau e te ru ra o ˈna no te mea te pau ra te taime e e tia ia ˈna ia haavitiviti no te faaoti no te hora. E tia ia ˈna ia ohipa mai te mea e aita e fifi ma te ore e faahuehue i te feia e faaroo ra.

29 E taaihia te maororaa taatoa o te oreroraa parau i te taime horoahia i te omuaraa parau, i te mau tuhaa matamua o te tino o te tumu parau e i te faaotiraa. Eiaha outou ia faataa i te reira i te taime mau a ite ai outou e te fatata maira te otia o te hora i faataahia. Mai te peu e e ara outou i teie tuhaa mai te omuaraa ra iho, e vauvau ïa outou i te hoê oreroraa tei aifaito maitai to ˈna mau tuhaa.

[Uiraa haapiiraa]